Histrionov let

Petak, 17. lipnja 2011. u 12:00 sati

Projekt balonskih sondi astronautika tima, namijenjenih znanstvenim istraživanjima i ispitivanju tehnike uspješno je započeo svoju prvu fazu. Nakon podizanja prvih testnih balona 2010. godine, sonda H-4 (HISTRION-4) prva je s kojom su obavljena testiranja opreme i uređaja. Primarni ciljevi ovog leta bili su provjera rada elektroničkih komponenti u uvjetima niskog tlaka i temperature, postizanje visine od 15 km, isprobavanje padobranskog sustava, fotografiranje i dobivanje podataka o putanji sonde. Ako koristite Google Earth, ove podatke možete pregledavati i sami tako da skinete datoteke H-4_Track.kmz i H-4_Rollercoster.kmz kao i H-4-1_DHMZ.kmz koje je iz prikupljenih podataka izradio Vilko Klein.


Prikaz putanje leta sonde HISTRION-4. Izradio Vilko Klein.

11.06.2011. u suradnji s DHMZ-om, na čemu im posebno zahvaljuje cijeli astronautika tim, obavljeno je lansiranje s poligona DHMZ-a u Maksimiru. Polijetanje je obavljeno u 13h 28min 10s. Ne bez poteškoća. Balon veće nosivosti (800 g) nije izdržao punjenje vjerojatno zbog dotrajalosti i lošeg ventila tako da se moralo upotrijebiti rezervni balon manje nosivosti (500 g) kakav upotrebljavaju i kolege iz DHMZ-a. Takvi baloni obično se penju na 30 km, ali s nosećom masom od 300 g. Naša sonda imala je 950 g što je upućivalo da će doći na mnogo manje visine.


Prikaz putanje leta sonde HISTRION-4. Izradio Vilko Klein.

Napunjen vodikom balon se počeo uzdizati prosječnom brzinom od 5,5 m/s. Malo neočekivano je bilo da već nakon 5 min izađe iz GSM mreže. Neko vrijeme je praćen pogledima, a potom su zanimljiviji bili podatci iz meteorološke sonde koja je poletjela pola sata ranije. Upravo to je bio i razlog lansiranja s DHMZ-a. U H-4 nije bilo potrebno stavljati termometar i barometar jer su podaci očitani s meteo sonde. Već ranije smo očitali prognozu za taj dan u kojoj se vidjelo da u višim slojevima gotovo nema vjetra. Putanja meteo sonde ukazivala je na isto. Uočeno je da se iznad 15 km temperatura stabilizira na oko -55oC i da je na oko 20 km visine tlak oko 100 mb.


Prikaz putanje leta sonde HISTRION-4. Izradio Vilko Klein.

Tijekom cijelog leta uspinjanje je bilo oko 5 m/s, a zadnji zabilježen visinski podatak bio je 18.220 m u 14h i 42min. No to nije bila i najveća visina. Naime, GPS koji smo upotrijebili je jeftinija (pristupačna) varijanta koja mjeri do 18 km visine. Idućih 8min i 24s sonda je bila u području blackouta. Nakon toga ponovo je zabilježila podatke, a brzina propadanja bila je 14 m/s. Ekstrapolacijom lako je izračunati da je maksimalna dosegnuta visina bila malko iznad 20 km, tako da je daleko nadmašen primarni cilj od 15 km, a zatim je počelo spuštanje. Fotografije su snimane svake minute i učinjene su i s tih najvećih visina.


Prikaz putanje leta sonde HISTRION-4. Izradio Vilko Klein.

Pa premda su elektroničke komponente i njihovo napajanje savršeno radili, snimke s najvećih visina su zahtijevale obradu. Do 5-6 km sve je bilo u redu, ali potom se pojavio problem zamagljivanja i zaleđivanja. Ova poteškoća je bila predviđena, ali nije dobro uklonjena. Isto tako stabilizacija sonde nije bila primarna, ali to i nije previše odmagalo snimanju i taj problem je ostavljen za iduća lansiranja.


Prikaz putanje leta sonde HISTRION-4. Izradio Vilko Klein.

Kako je sonda ulazila u gušće slojeve tako je padobran sve više smanjivao brzinu propadanja, prvo na 7 m/s, a u zadnjih pola km na manje od 5 m/s. U 15h 30min 32s sonda je skoro prizemljila. Ovo "skoro" znači da je završila na bukvi 15 m iznad tla. Prilikom odziva s GSM mreže poslala je koordinate po kojima je pronađena. Uvjeti su bili idealni. Praktički slijetanje u gradu, ali u malom šumarku gdje ju nitko ne bi tražio. (Zgodno je primijetiti da je let trajao 2h 2min 22s).


Mjesto spuštanja sonde HISTRION-4.

Uz svu dovitljivost i iskustvo stečeno od davnih predaka, ekipa astronautika tima dosjetila se kako omiljenu voćku skinuti sa drva. Potrebno je bilo samo jedno uže i nešto što će zakvačiti granu. Napokon, sonda je otvorena, a iz unutrašnjosti pozdravljao je medvjedić Danko (nazvan po čovjeku koji je najviše učinio da projekt ne uspije). Nakon oduševljenja tima, ustanovljeno je da su podaci zabilježeni i da se misija može proglasiti uspješnom. Time je projekt H-4 okončan u testnom dijelu.


Pogled iz sonde HISTRIN-4 na Zagreb. ©Foto: Astronautika


Pogled iz visina. ©Foto: Astronautika


Pogled iz visina. ©Foto: Astronautika


Tamo gdje se stapa nebo i zemlja. ©Foto: Astronautika


U susret oblacima. ©Foto: Astronautika


Pogled na Savu. ©Foto: Astronautika


U zoni oblaka. ©Foto: Astronautika


U društvu oblaka. ©Foto: Astronautika


U visinama. ©Foto: Astronautika


I oblaci su sićušni. ©Foto: Astronautika


Prozorsko okno se počelo lediti. ©Foto: Astronautika


Trenutak prije spuštanja. Ispod se vidi ispuhani balon. ©Foto: Astronautika

Što slijedi nakon ovoga?

Nakon obrade podataka i slika i njihove prezentacije kreće se u daljnje radove. Idući plan je obaviti još jedno testno lansiranje s kojim bi se isprobalo još neke uređaje i pri čemu bi se otklonili uočeni nedostatci, mjerilo bi se tlak i temperaturu, bio bi prijenos u real time i postiglo bi se veću visinu. Nakon toga balonske sonde bi krenule u znanstvene vode, a iskustvo i stečena znanja iskoristili bi se u planiranju satelita.