Koliko vrijedi svemirsko tržište i ima li mjesta za nas u svemu tome?

Dvjesto pedeset milijardi USD za 8607 letjelica u narednom desetljeću i to ne računajući troškove razvoja, lansiranja i upotrebe raketa, pilotiranih svemirskih brodova i postaja!

Izbačeni pikosateliti udaljavaju se od ISS-a. © Ljubaznošću: NASA / ISS
Članak
0Komentari
Broj otvaranja1053

Prema analizi Teal Group iz Fairfaxa (Virginia, SAD) u narednih deset* godina tržište svemirskih letjelica iznositi će basnoslovnih 250 milijardi USD i to ne računajući troškove razvoja, lansiranja i upotrebe raketa, pilotiranih svemirskih brodova i postaja!


*OP/A; U PR članku objavljenom na SpaceDaily navodi se dvadesetogodišnji period, no kako su svi izračuni broja letjelica učinjeni za razdoblje za narednih deset godina mišljenje je autora teksta kako se izračun vrijednosti tržišta odnosi upravo na predstojeće deset godišnje razdoblje.

Ove je podatke iznio glavni analitičar Teal grupacije Marco Cáceres na Satellite 2017 Conference & Exhibition održanoj prošlog tjedna (06.-09. ožujka 2017. godine) u Washingtonu. Grupacija Teal bavi se analizom svemirskog tržišta za civilne i vojne potrebe. Ova su predviđanja temeljena na poznatim podacima i proračunima rasta i potreba tržišta. Prije dvije godine (2015.) bilo je izgledno lansiranje nešto preko četiri tisuće novih letjelica u narednih deset godina da bi se lani (2016.) ta cifra "pouzdano" popela na preko pet tisuća letjelica.

Ove godine u svemir će se prema najavama lansirati najmanje 443 letjelice, u 2018. gotovo šest stotina, nakon čega pojedinih godina brojke rastu i na preko 1200 letjelica. Gotovo 80% čine komercijalne letjelice, desetak postotaka su civilne letjelice pod državnim ingerencijama, 6.5% otpada na specijalizirane vojne letjelice, a preostalo čine letjelice u ingerenciji sveučilišta ili neprofitnih organizacija. Preko 92% letjelica završiti će u nižoj Zemljinoj orbiti, šest posto njih se pozicionira na geostacionarnu orbitu, a ostatak čine međuplanetarne letjelice.

Evidentan je porast tržišta svemirskih letjelica u svakom pogledu. Najinteresantnije i najnepredvidljivije je svakako tržište u klasama malih, mini, mikro i piko ("cubesat") pa čak i nano satelita (od nekoliko desetaka kilograma pa do svega nekoliko desetaka grama ukupne mase!). Tu valja očekivati pravi "boom" lansiranja ovakvih letjelica koje će svojim projektantima i/ili vlasnicima omogućiti ulazak u svijet tržišta komunikacija, navigacije, meteorologije, fotografije, monitoringa (gospodarstvo, poljoprivreda, agrikultura, ekologija...), istraživanja, edukacije...

Hoće li Istarski svemirski program naći svoje mjesto? © Ljubaznošću: Marino Tumpić
U prvim danima ove godine Washington post i magazin Forbes objavili su predviđanja tržišne vrijednosti upravo ove potonje grupacije "malih" letjelica u rasponu od osam do dvadeset i pet milijardi USD. Ne treba previše razmišljati kako svemir postaje gospodarska grana s osiguranim tržištem i iznimno velikim profitom temeljenim na znanju! Upravo se i u tom smjeru odvijaju aktivnosti u sklopu Istarskog svemirskog programa. "Probiti led", a zatim se i gospodarski uključiti u raspodjelu izdašnog svemirskog kolača.

Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!