Problem svemirskog otpada

Kada nekoliko većih sudara, zbog gustoće objekata u niskoj Zemljinoj orbiti, izazove niz novih, uvećava se količina opasnog otpada u orbiti.

Svemirskog smeća u Zemljinoj orbiti ima na desetke tisuća komada...
Članak
0Komentari
Broj otvaranja5366

Nagomilavanje svemirskoga otpada predstavlja ozbiljan problem. Američko Nacionalno istraživačko vijeće (NRC) je 2011. godine izradilo studiju kojom je upozorilo NASA-u da mora prihvatiti novi strateški plan kako bi se suočila s rizikom koji predstavljaju komadi otpada u orbiti oko planeta Zemlje. Otpad koji uglavnom čine stari generatori i sateliti postiže brzinu i do 30 tisuća km/h. Njegovim nagomilavanjem povećava se mogućnost Kesslerovog sindroma na koji je još davne 1978. godine upozorio znanstvenik Donald J. Kessler.


Svemirski se otpad svakodnevno povećava. © Ljubaznošću: ESA
Kesslerov sindrom je pojava koja nastaje kada nekoliko većih sudara, zbog gustoće objekata u niskoj Zemljinoj orbiti, izazove niz novih uvećavajući tako količinu opasnog otpada u orbiti. Nacionalno istraživačko vijeće sugerira da otpad i krhotine, osim što mogu uništiti vrijedne satelite, mogu izazvati i fatalne posljedice. Dr. Heiner Klinkrad, iz Europske svemirske agencije, pojasnio je da materijal od desetak centimetara može uništiti neku letjelicu, kao što i onaj od jednog centimetra može oštetiti ili onesposobiti ispravan satelit.

Ono što ne sagori u atmosferi, pada na Zemlju i postaje opasnost za ljude i životinje.
© Ljubaznošću: Eryn Brown, Los Angeles Times
Američka mreža za praćenje svemirskog otpada je do kraja 2006. godine katalogizirala skoro 10 tisuća opasnih objekata u orbiti, da bi do srpnja 2011. godine broj prešao 16 tisuća. Prema nekim podacima oko Zemlje, u niskoj i geostacionarnoj orbiti, brzinom od 28162 km/h kruži 110 tisuća komada svemirskog smeća teškog 1800 tona. Svemirski deponij čine i 2671 komunikacijski i vojni satelit. O načinima rješavanja ovoga problema raspravljalo se je na svjetskoj konferenciji o svemirskom otpadu održanoj u travnju 2013. godine u njemačkom gradu Darmstadtu.

Spremnik space shuttlea Columbia nakon eksplozije u kojoj je poginulo sedam astronauta.
© Ljubaznošću: Nacogdoches Police Department
Europska svemirska agencija (ESA) je prikazala animaciju nekoliko mogućih rješenja. Rješenja se uglavnom temelje na izgradnji i lansiranju letjelice-čistača. Njen zadatak bi bio svemirski otpad uhvatiti radi odvoženja u sigurnu zonu ili ga odmah uništiti. Također postoji i mogućnost uništavanja svemirskog otpada snažnim laserskim snopom sa Zemlje. Zahvaljujući specijaliziranim radarima, svemirske agencije pažljivo prate njegovo kretanje.


Pogledajte ESA-inu priču o tome kako nastaje problematični otpad u Zemljinoj orbiti.

Međutim, to za sada ne rješava problem svemirskog otpada. Osim za letjelice s vlastitim pogonom, sudare sa svemirskim otpadom je teško izbjeći. Njihova prisutnost u orbiti oko Zemlje predstavlja opasnost za skoro tisuću komercijalnih, civilnih i vojnih satelita u orbiti oko Zemlje, a ta industrija godišnje ostvari prihod veći od 150 milijardi dolara.

Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!