Venera D kao zajednički projekt Rusije i SAD?

Znanstvenici ruskog Instituta za svemirska istraživanja (IKI, Moskva) i NASA-e tijekom listopada 2015. godine održali su dva sastanka na temu istraživanja Venere. Prvi početkom mjeseca u Moskvi, a drugi krajem mjeseca u Washingtonu.

Ilustracija prilaska Venere-D planetu Veneri. © Ljubaznošću: RussianSpaceWeb
Članak
0Komentari
Broj otvaranja965

Rijetko je tko u poplavi aktualnih svjetskih događanja, koji opsjedaju naslovnice medija, obratio pažnju na njih. Pa ipak, riječ je o poprilično važnim susretima sa izvjesnim implikacija na međuplanetarna istraživanja tijekom narednog desetljeća. O čemu se zapravo radi i što je u igri?


Komponente misije Venera-D
Rusija je još 2003. godine na svoju "listu lijepih želja" uvrstila novu robotičku misiju namijenjenu istraživanju Venere, pod nazivom "Venera D". Godinu dana kasnije bio je usuglašen koncept misije, a kao godina lansiranja navodila se 2013. U međuvremenu (2011.) došlo je do velikog tehničkog redizajna misije te se nakon toga kao godina lansiranja navodila 2018. Sada je (uz još jedan redizajn misije) izvjesno kako Venera D na svoj put neće prije 2025. godine. Razvidno je kako su sve ruske misije prema dubokom svemiru (Mjesec, Mars, Venera..) od početnih euforičnih najava doživjele svoj izvedbeni fijasko, istu sudbinu dijeli i Venera D. Organizacijski, tehnički i financijski problemi naveli su Rusiju da u svoje programe pokuša uključiti partnere.

Orbiter Venere-D
Rusi i Amerikanci dogovorili su jednogodišnju suradnju na izradi studije izvedivosti projekta nove/novih misija prema Veneri. Objema stranama koristiti će rezultati iste. Rusima u planiranju Venere D, a Amerikancima kao početni dokument za neku njihovu buduću misiju. Intencija ove suradnje je i direktno uključivanje američkih partnera u misiju Venera D (iako bi danas reći bilo što više o tome bila čista spekulacija). Naredne godine ekipe iz IKI-ja i NASA-e susresti će se još dva puta u Moskvi. Tko zna, možda rezultat studije izvodljivosti bude dovoljno zanimljiv političarima (financijerima) obje strane pa se u nekakvom drugačijem interesnom geopolitičkom ozračju iz svega iznjedri zajednička međuplanetarna letjelica prema Veneri, možda baš Venera D.

Lander Venere-D.
Lev Zelyony iz IKI-ja te Rob Landis iz NASA-e izjavili su kako će zaključni dokument suradnje njihovih ekipa biti objavljen 30. rujna 2016. Venera D zasad je još uvijek negdje na početku. Jednom kada napokon krene na svoj put prema zemljinoj blizanki mogla bi biti sastavljena od ambicioznih cjelina; glavna letjelica-orbiter, sekundarna letjelica-orbiter (subsatelit), atmosferska letjelica-balon, lander-poboljšana varijanta landera znanih sa zadnjih misija Venera i Vega te "dugoživući" lander (otuda ono zbunjujuće "D" u nazivu misije) koji bi na Venerinoj površini bio operativan možda i nekoliko dana.

Shematski prikaz Venera-D landera.
Rusi su, posebice u nekoliko zadnjih misija ka Veneri imali izvrsne tehničke i znanstvene rezultate. Letjelice su uspješno odrađivale planirane zadatke, nerijetko čak i iznad očekivanja. Zadnje Venere (15 i 16) lansirane su 1980., VeGa 1 i 2 (Venera 17 i 18, proizvoljna oznaka autora teksta) krenule su 1984. Malo je tko tada mogao i pomisliti da ćemo na narednu "Veneru" (Venera D, odnosno Venera 19, op.a.) čekati više od četrdeset godina.

Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!