Jesmo li bili na Mjesecu? - teorija zavjere, deseti dio

Kako teoretičari zavjera obožavaju manipulirati materijalima i podacima tako i ovdje pokušavaju prikazati nešto čega nema ili negirati ono čega ima.

Astronaut Eugene A. Cernan upravlja lunarnim roverom po Mjesecu, Apollo 17. © Ljubaznošću: NASA
Članak
0Komentari
Broj otvaranja3058

Teorija zavjere broj 22:

Na jednom kamenu vidi se slovo C! Eto dokaza da je to snimano u studiju, rekvizit ima svoju oznaku koju je šlampava NASA previdjela i snimila!


Slovo C na kamenu.
Teoretičari navode kako je slovo C zapravo oznaka rekvizita, tj. kamena, u studiju. Već smo spomenuli veliku površnost teoretičara zavjere i njihovo nekorištenje originalne dokumentacije, a to je i ovdje slučaj. Oznaka ne postoji na originalnoj fotografiji.

Originalna NASA-ina fotografija oznake AS16-107-17446 na kojoj se nalazi "sporni" kamen. © Ljubaznošću: NASA
Fotografija o kojoj nam govore teoretičari nastala je nakon brojnog kopiranja i skeniranja originala, tako da je slovo C zapravo dlačica na skeneru ili fotokopirnom stroju. Kada povećamo fotografiju, zapravo možemo vidjeti sjenu te dlačice.

Vidljiva je sjena dlačice.
Opet vidimo da su teoretičari u krivu, no ipak sam napravio pokus. Prvo sam skenirao originalnu fotografiju, a zatim sam između skenera i fotografije stavio obično vlakno. Dobio sam ovakav rezultat:

Lijevo - skenirani crop originala, desno - ponovljeno skeniranje sa vlaknom na skeneru
Rekvizit u studiju? Ne, nego samo još jedan primjer površnosti teoretičara zavjere.

Teorija zavjere broj 23:

Na nekim fotografijama ne vidimo trag lunarnog rovera! To je dokaz da se on nije kretao po Mjesecu nego je snimljen u studiju kao rekvizit!

NASA-ina fotografija oznake AS15-88-11901 prikazuje rover Apolla 15 na svojem posljednjem parkirnom mjestu.
© Ljubaznošću: NASA
Teoretičari zavjere za ovu teoriju navode kako je rover dizalicom spušten na scenu, te da zbog toga ne vidimo njegov trag. Zašto zapravo ne vidimo trag rovera? Za to je zaslužno više činjenica. Važno je znati da sloj regolita nije iste debljine na svim područjima. Trag se vidi slabije tamo gdje je tanji sloj.

Zašto se ne vidi na gornjoj fotografiji? Ako upotrijebite logičko razmišljanje, odgovor je vrlo jednostavan. Na fotografiji vidimo prazan rover, bez astronauta. To znači da su izašli iz rovera prije nego li su ga fotografirali. Na snimkama u prošlim teorijama ste vidjeli kako astronauti razbacuju regolit dok hodaju, te zbog toga i ne vidimo trag rovera na fotografiji. Kada su astronauti napustili rover, hodanjem i razbacivanjem regolita su zameli trag rovera. Pogledajte kako je tlo oko rovera razgaženo. Trag je ipak slabo vidljiv u pozadini rovera.

NASA-ina fotografija AS15-88-11901 - u pozadini se ipak vide i roverovi tragovi. © Ljubaznošću: NASA
I ova fotografija je odličan primjer kako su astronauti razgazili tlo oko rovera. Pogledajte kako se tragovi rovera u donjem lijevom kutu počinju stapati sa tragovima astronauta.

NASA-ina fotografija oznake AS15-85-11437 prikazuje razgažene tragove astronauta i lunarnog rovera.
© Ljubaznošću: NASA
Teorija zavjere broj 24:

Na nekim su fotografijama u pozadini vidljiva identična brda! To je dokaz da je NASA koristila iste kulise u studiju, jer nisu bili na Mjesecu!

Fotografije iz misije Apollo 15. © Ljubaznošću: NASA
Teoretičari zavjera tvrde da su to iste kulise korištene za različite fotografije. Onima koji su neupućeni u kretanja astronauta na Mjesecu ova se teorija može činiti poprilično uvjerljivo. No daljnjim istraživanjem ove teorije pravi je odgovor jednostavan. Važno je reći da sve fotografije iz ove teorije potječu iz iste misije, Apollo 15. Apollo 15 sletio je na područje mjesečevih Apenina zvano Hadley-Apenini. Tome visočju pripadaju i planine vidljive na fotografijama.

Mjesto sletišta Apolla 15.
Planine su od mjesta sletišta zapravo udaljene 20 km, no na fotografijama se čine puno bližima. Ovdje nailazimo na još jedan fenomen prisutan na Mjesecu. Budući da na Mjesecu nema atmosfere, nema ni izmaglice pomoću koje mi na Zemlji imamo percepciju udaljenosti.

Izmaglica prisutna na zemlji kada promatramo udaljene planine.
Zbog nedostatka izmaglice, objekti na Mjesecu čine se puno bližima nego što jesu u stvarnosti. Kod udaljenih objekata prisutna je još jedna pojava, a to je vrlo mala paralaksa. Paralaksa je kutni pomak koji se javlja kad jedan objekt promatramo sa dvije ili više različitih točki promatranja. Što je predmet kojeg promatramo udaljeniji, paralaksa, tj. kutni pomak je manja. Zbog toga se udaljeni objekti čine nepomičnima u odnosu na naše kretanje. Primjer jako male paralakse je Mjesec kada ga promatrate za vrijeme vožnje automobilom. Zbog velike udaljenosti čini nam se kao da slijedi automobil u kojem se nalazimo.

Upravo to se dogodilo s planinama na fotografijama, koje zbog svoje udaljenosti izgledaju isto na svim fotografijama. Naravno, vidljive su samo kada je fotoaparat okrenut u njihovu smjeru. I za ovaj sam slučaj napravio pokus. Iskoristio sam činjenicu da su brda u blizini Medvednice udaljena od autoputa jednako kao što su astronauti bili udaljeni od planina na fotografiji. Za izvođenje pokusa mi je bila potrebna osnovna formula za brzinu, a to je:
Kako se točno zna na kojem su položaju bili astronauti kada su snimili određene fotografije planina u pozadini, to znači da imam put koji moramo prijeći između fotografiranja (s). Budući da sam bio u automobilu, brzinu (v) sam si mogao zadati. To znači da sam samo morao izračunati vrijeme između snimanja fotografija (t). Dobio sam ovakav rezultat.

Brda u blizini Medvednice nalaze se na istom mjestu na više fotografije zbog male paralakse.
Pogledajte animaciju gornjih fotografija koja pokazuje da su brda nepomična na više fotografija. Između svakog mjesta fotografiranja udaljenost je iznosila nekoliko stotina metara. Teoretičari su zbog svog neznanja fizike ponovno u krivu.

Slijedeći nastavak pokazat će vam tko je snimio polijetanje astronauta s Mjeseca, objasnit će zašto se pri tome nije čula grmljavina raketnih motora i razotkriti NLO kojega su teoretičari zavjera vidjeli na fotografijama.

Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!