Misija Apolo-Sojuz: Gospoda i drugovi - završetak

Ponedjeljak, 23. lipnja 2008. u 09:42 sati

Nakon zadnjih ljudi na Mjesecu u programu Apollo, misija Apollo-Soyuz je bila prvi zajednički let američkih i sovjetskih astronauta. Sa američkog aspekta, ovo je bila zadnja misija Apolla i zadnji let s ljudskom posadom sve do letova space shuttlea 1981. godine. Iako je misija dala brojne znanstvene rezultate te ustanovila mogućnost zajedničkog korištenja američke i sovjetske tehnologije, u mnogo čemu je bila u stvari simbolična. Bila je usmjerena na smirenje hladnoratovskih odnosa između dvije supersile i ujedno označavala kraj utrke u svemiru.
U misiji su sudjelovali Thomas Stafford - zapovjednik, Vance Brand - pilot zapovjednog modula i Deke Slayton - pilot modula za spajanje s američke strane te Aleksei Leonov – zapovjednik i Valeri Kubasov - inženjer leta, sa sovjetske strane.


Amblem misije


Posada: Slayton, Stafford, Brand, Leonov, Kubasov

Misija je obuhvatila spajanje dvije letjelice: Soyuz i Apollo koji službeno nije imao brojčanu oznaku, premda neki izvori navode da se radilo o Apollu 18. Letjelica Soyuz također je bila bez brojčane oznake. Tehnologija koja je korištena primarno se odnosila samo na let Apolla sa Soyuzom, međutim, dala je određenu podlogu za buduću misiju Skylaba. Američka komponenta je lansirana pomoću Saturn IB rakete i imala je zapovjedno-servisni modul. Smatrana je jednom od najjeftinijih misija s ljudskom posadom.
Soyuz je lansiran u 12 sati i 20 minuta, a Apollo u 19 sati i 50 minuta dana 15.07.1975. godine, da bi se 17.07.1975. godine spojili u orbiti Zemlje. Tri sata kasnije zapovjednici Stafford i Leonov su se kroz okno Soyuza rukovali. Letjelice su ostale spojene nekih 44 sata, a astronauti su izmijenili zastave i poklone, uključujući i razmjenu tri biljke-sjemena, koje će kasnije biti zasađene u Americi i SSSR-u. Astronauti su također razgledali letjelice, jeli zajedno i razgovarali.


Fotografija Soyuza sa CSM-a Apollo

Izvedeno je nekoliko manevara odvajanja i spajanja. Amerikanci su ostali u orbiti 9 dana te postigli 148 orbita, a Sovjeti 5 dana i 96 orbita oko Zemlje. Dok su letjelice bile spojene, posade su izvršile neke zajedničke eksperimente. Pri kraju zajedničke misije, letjelice su se odvojile te izvele manevre, koristeći Apollo za stvaranje umjetne Sunčeve pomrčine, kako bi astronauti Soyuza, koji su bili u sjeni, fotografirali Sunčevu koronu. Potom su se letjelice ponovo spojile i odvojile i time su njihove zajedničke aktivnosti prestale. Amerikanci su na misiju ponijeli specijalno dizajniran džepni kalkulator, koji je bio programiran za preračunavanje ključnih podataka, ukoliko bi zakazalo glavno računalo na Apollu.
Jedina pogreška uzrokovana ljudskim faktorom se desila pri ulasku u atmosferu. Ulazak je bio poprilično oštar, a u letjelici se osjetio dim. Sustav potisnih motora je prilikom silaska ostao aktivan, pa je dio tvari sagorjelih iz pogonskog potiska ušao u letjelicu. Brand se nakratko onesvijestio, a Slayton je osjetio mučninu.
Bio je to zadnji let Apolla, koji se smatrao uspješnim.


Lansiranje Saturna IB


Maketa Apollo - Soyuza u Američkom nacionalnom muzeju zrakoplovstva

Izvorni plan NASA-e je obuhvatio 15 letova s raketom SATURN V, dva su trebala biti bez ljudske posade, a preostalih 13 letova, s ljudskom posadom. Prvotni plan je obuhvaćao uz sve navedene i opisane misije Apolla i misije Apolla 18, 19 i 20. Dana 04.01.1970. godine NASA je objavila da odustaje od misije Apollo 20, obzirom da će se raketa Saturn V predviđena za tu misiju koristiti za misiju Skylab, i zbog povećanih troškova cjelokupnog projekta.
Nešto kasnije, dana 02.09.1970. godine ukinute su misije Apollo 15 i 19. Apollo 15 je izvorno trebala biti jedna od "H" misija, dakle kao i dosadašnje misije Apolla 12, 13 i 14. Na taj način promijenjen je cilj Apolla 15 te je ona postala misija "J".
"J" misije su se nazivale misije ostanka na površini Mjeseca tri dana i korištenje lunarnog rovera na površini. Samim tim je otpala misija Apollo 18, obzirom da je Apollo 15 preuzeo misiju Apolla 18.