Program Apollo: Čovjekov put na Mjesec - prvi dio

Ponedjeljak, 31. ožujka 2008. u 08:10 sati

Uvodna riječ

Poštovani prijatelji znanosti, imam veliku čast napisati uvodnu riječ novoga serijala na Zvjezdarnici, u kojemu će vas moj dragi prijatelj Saša Kovačević, upoznati s najvećim pothvatom u povijesti čovječanstva - putom na Mjesec. Naravno, riječ je o legendarnom programu Apollo, koji je, kako vam je svima poznato, kulminirao misijom Apollo 11 i ljude doveo na, do tada nedostižnu i negostoljubivu površinu našeg nebeskog pratitelja - Mjeseca. Čovjekov san kojega je snivao otkako zna za sebe, bio je napokon ostvaren.

No, bila je to i dvostruka pobjeda. Osim što su prvi stigli na Mjesec, Amerikanci su pobijedili do tada nedostižne i nezaustavljive Sovjete, u svemirskoj utrci. S jedne strane Sergei Pavlovič Korolev, a s druge strane Wernher von Braun, dva velika uma koji su jedini na kugli Zemaljskoj bili u stanju ostvariti ovako nezamislive projekte. Zahvaljujući njima i vremenu u kojemu su živjeli, ljudi su danas godinama stalno prisutni u svemiru. U Međunarodnoj svemirskoj postaji – ISS, neprekidno žive i rade astronauti-znanstvenici koji se povremeno smjenjuju s novim kolegama. Prije njih, petnaest su godina ljudi boravili u Sovjetskoj svemirskoj postaji Mir.

Iako je od posljednjeg čovjekova boravka na Mjesecu proteklo više od 35 godina, Mjesec nije zaboravljen. Danas mnoge nacije koje su ovladale tehnologijom potrebnom za svemirske letove, ozbiljno planiraju skori povratak na Mjesec. Ovaj puta za stalno, što podrazumijeva gradnju prvih, stalno naseljenih istraživačkih baza na Mjesecu. U njima će se ljudi pripremati za put još dalje - na Mars. No, tema ovog serijala je program Apollo, iz kojega ćete saznati cijelu priču o tome koliko je teško i komplicirano bilo, u deset godina ostvariti obećanje Predsjednika Kennedyja. U pitanju je bila čast i ugled Amerike, koji su bili dobrano poljuljani sovjetskim uspjesima u svemirskim pothvatima o kojima su Amerikanci mogli samo sanjati. Vrlo su dobro znali da i Sovjetski Savez planira svoj program putovanja ljudi na Mjesec, Luny Korabl, a tu im zadovoljštinu nisu smjeli ni pod koju cijenu pružiti. Ako ste propustili saznati sve o supertajnom sovjetskom programu osvajanja Mjeseca - Luny Korabl, kojega je također sjajno opisao Saša Kovačević, onda ga svakako pročitajte, dobit ćete cjelovitu sliku i moći ga usporediti s programom Apollo.

Zvjezdarnica je jedina koja na ovim prostorima ima tako detaljno obrađene obje misije, iskoristite tu činjenicu i na jednome mjestu upoznajte cjelokupni čovjekov put u svemir, sve do Mjeseca, najudaljenijeg svemirskog tijela do kojega su ljudi osobno došli. I da ne duljim više, svakog ponedjeljka, u trinaest nastavaka, predstavljamo vam program Apollo - čovjekov put na Mjesec!

Danijel Reponj


APOLLO

Dana 25. svibnja 1961. godine pokojni Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država John F. Kennedy u govoru naciji najavio je ostvarenje cilja starog koliko i čovječanstvo; slanja čovjeka na Mjesec. Najava tog ogromnog nastojanja uslijedila je samo tri tjedna nakon što je Alan Shepard postao prvi Amerikanac u svemiru. Sve aktivnosti usmjerene na postizanje putovanja ljudske posade od Zemlje do Mjeseca, slijetanje na Mjesečevu površinu i siguran povratak astronauta na Zemlju, ogledaju se u osmogodišnjem napornom radu tisuće Amerikanaca, koji je konačno rezultirao šetnjom prvog čovjeka na mjesecu Neila Armstronga dana 20. srpnja 1969. godine.

Projekt Apollo predstavljao je daleko veći cilj od čovjekovog hodanja po Mjesečevoj površini i njegovog povratka na Zemlju. Potrebno je bilo razviti tehnologiju za takav težak pothvat te u cijelosti provesti program znanstvenog istraživanja Mjeseca. Tom cilju je nesumnjivo doprinosilo postojanje blokovske podjele te stalno nadmetanje između dvije supersile u osvajanju svemira.

Cijeli program Apollo bio je ispunjen inovacijama i raznim improvizacijama. NASA je odlučila promijeniti planove tijekom prosinca 1968. godine, kako projekt s lunarnim modulom ne bi doveo do kašnjenja cjelokupne misije. Odlučeno je da Apollo 8 obiđe orbitu Mjeseca bez lunarnog modula, što je predstavljalo prvi let s ljudskom posadom, raketom Saturn V.


NASA - službeni logo Američke svemirske agencije

Šest misija, Apollo 11, 12, 14, 15, 16 i 17 sletjele su na Mjesečevu površinu te istraživala tlo, seizmičku aktivnost, Mjesečeva brda, magnetsko polje, Sunčev vjetar. Misije Apollo 7 i 9 su testirale letjelicu u Zemljinoj orbiti. Apollo 10 je obišao Mjesečevu orbitu.

Tijekom cjelokupne misije Apolla bilo je i teških trenutaka. Astronauti Gus Grissom, Ed White i Roger Chaffee su 1967. godine izgorjeli u misiji Apollo 1, zbog pojave požara u kapsuli tijekom testiranja kapsule. Slična tragedija je umalo zadesila Apollo 13, kojem je eksplodirao spremnik sa kisikom na letu do Mjeseca. Misija je ipak uspješno privedena kraju, a astronauti su spašeni. Jedan od ključnih ljudi u spašavanju Apolla 13 bio je i naš Mike Vucelich.

Program Apollo se sastojao od 33 leta od kojih su 11 bili letovi s ljudskom posadom. 22 leta bez ljudske posade su provedena da se postignu stanoviti uvjeti za lansiranje letjelica s ljudskom posadom. Najznačajnije obilježje cijele misije Apollo je da nije bilo velikih neuspjeha tijekom pojedinih misija osim Apolla 1 i Apolla 13, koji je na kraju ipak uspješno okončan, obzirom da su se astronauti sigurno vratili na Zemlju.

Pokusi s letjelicom Saturn V te razvojni projekt Apollo letjelice

Rani razvoj letjelice Saturn (lansirajuće rakete) protekao je s ciljem provođenja te velike ideje u stvarnost, odlaska čovjeka na Mjesec. Prvih deset letova provedeni su kako bi se utvrdio kapacitet velikih potisnih motora te njihova funkcionalnost. Prvi testovi su doveli do proširenih saznanja o ionosferi. Željelo se pri tome prikupiti što više podataka o utjecaju meteoroida na te prve pokusne letove.

Nakon određivanja cilja kojeg se moralo postići, NASA-ini stručnjaci su prionuli detaljnoj razradi planova cjelokupne misije. Nije potrebno posebno spominjati da je cilj odlaska čovjeka na Mjesec i njegov povratak na Zemlju bio doista velik pothvat obzirom na tadašnju tehnologiju.

NASA je 1962. godine usvojila idejni plan, koji se pripisuje Johnu Houboltu, svemirskom inženjeru, prema kojem bi svemirska letjelica bila sačinjena od tri komponente. Jedna bi komponenta bila Zapovjedni modul, druga Servisni modul, koji bi sadržavao sustave za održavanje života za posadu koja se treba sastojati od tri astronauta. Kruženje oko Mjeseca i slijetanje na površinu trebalo je prema planu trajati pet dana, a mjesečev modul bi se s dva astronauta, trebao odvojiti od ostatka letjelice, sletjeti na Mjesec te nakon obavljenog zadatka vratiti natrag u orbitu Mjeseca, gdje bi se ponovno spojio sa ostatkom letjelice.


Shema Apollo zapovjedno-servisnog modula (CSM) sa sustavom za spašavanje (LES)


Amblem misije Apollo


Shema lunarnog modula (LM), letjelice za slijetanje na Mjesec

Cjelokupna misije bila bi izvedena jednom raketom. Takva raketa je imala za funkciju prevesti zapovjedno-servisni modul s mjesečevim modulom u orbitu i postaviti letjelicu na putanju prema Mjesecu. Uslijedili su brojni pokusi sa svrhom razvoja i testiranja rakete koja bi prevezla letjelicu u orbitu. Ta nastojanja će konačno dovesti do nastanka i izgradnje vrlo efikasne letjelice nazvane Saturn V.


Fotografija Saturna V prilikom lansiranja

Namjera autora u ovom tekstu, nije analiza misije na način da se iznosi gomila tehničkih podataka ostvarenih u projektu. Projekt Apollo sam želio opisati s jednog laičkog stanovišta, svima razumljivog. Podaci o pojedinim misijama nisu u ovom tekstu prikazani kronološki, već po specifičnim etapama misije.
Ipak, ovdje vam donosimo kronološki prikaz pojedinih misija.

Redni
broj
Misija
Datum
lansiranja
   
01
SA-127.10.1961.
02
SA-225.04.1962.
03
SA-316.11.1962.
04
SA-428.03.1963.
05
QTV28.08.1963.
06
Pad Abort Test-107.11.1963.
07
SA-529.01.1964.
08
A-00113.05.1964.
09
A-10128.05.1964.
10
A-10218.09.1964.
11
A-00208.12.1964.
12
A-10316.02.1965.
13
A-00319.05.1965.
14
A-10425.05.1965.
15
Pad Abort Test-229.06.1965.
16
A-10530.07.1965.
17
A-00420.01.1966.
18
AS-20125.02.1966.
19
AS-20305.07.1966.
20
AS-20225.08.1966.
21
Apollo 127.01.1967.
22
Apollo 409.11.1967.
23
Apollo 522.01.1968.
24
Apollo 604.04.1968.
25
Apollo 711.10.1968.
26
Apollo 821.12.1968.
27
Apollo 903.03.1969.
28
Apollo 1018.05.1969.
29
Apollo 1116.07.1969.
30
Apollo 1214.11.1969.
31
Apollo 1311.04.1970.
32
Apollo 1431.01.1971.
33
Apollo 1526.07.1971.
34
Apollo 1616.04.1972.
35
Apollo 1707.12.1972.
36
Apollo-Soyuz Test Project15.07.1975.

U idućem nastavku upoznat ćemo vas s početkom programa, misijama oznake SA, koje su trebale dati odgovore na osnovna pitanja o tome u kojem pravcu treba ići dalje.
Svi materijali korišteni u ovom serijalu, dobiveni su ljubaznošću National Aeronautics and Space Administration - NASA na čemu im se neizmjerno zahvaljujemo.