Izgubljen kontakt s Indijskom letjelicom oko Mjeseca

Subota, 05. rujna 2009. u 08:54 sati

Tijekom prošlog vikenda izgubljen je svaki radio kontakt s Indijskom robotičkom letjelicom Chandrayaan-1 u Mjesečevoj orbiti. Tijekom subote predstavnici ISRO (Indijska agencija za svemirska istraživanja) objavili su kako je svaki kontakt s letjelicom izgubljen. Naknadni pokušaji njihovih inženjera da na bilo koji način pokušaju poslati novi set zapovjedi letjelici ostao je bez uspjeha. Letjelica predviđena da u Mjesečevoj orbiti funkcionira dvije godine uspjela je u skoro godinu dana odraditi praktično cjelokupni predviđeni posao. Indijski znanstvenici zadovoljni su polučenim rezultatima prve Indijske misije k našem prirodnom satelitu. Od početka svemirske ere, letjelice su se kvarile, otkazivale poslušnost, te to samo po sebi nakon skoro godinu dana rada nije preveliki gubitak.


Kraj misije za Chandrayaan-1

Ipak očekivalo se kako će Indijski prvijenac izdržati još barem mjesec-dva dana kako bi zajedno s američkim LRO analizirao materijal nakon "torpediranja" Mjeseca planirano za kraj rujna. Letjelica je napravila mineralošku kartu Mjeseca, odradila foto kartografiranje… zapravo je odrađeno oko 90-95% predviđenog posla. S inženjerske strane prvijenac je polučio 100% uspjeh za Indiju. Lansiranje, putovanje po složenoj putanji do Mjeseca, zauzimanje tamošnje orbite, korekcije putanje te prijem-predaja telemetrijskih i znanstvenih podataka odrađeni su besprijekorno.

Ovom misijom Indija je ušla u klub zemalja koje su sposobne odraditi misiju izvan Zemljine orbite. Otkaz rada zapravo i nije došao iznenada i nenajavljen. Još tijekom proteklog mjeseca pojavili su se problemi s funkcioniranjem senzora visine i orijentacije iznad Mjeseca. Poremećaji putanje uzrokovani time odrazili su se i na kvaliteti znanstvenih informacija koje su otada pristizale na Zemlju. Problem je riješen na način da se letjelica orijentirala pomoću zvijezda, što je zahtjevan posao kako za sustav orijentacije i kontrole orbite tako i za računala na letjelici i u svemirskom centru. Smatra se kako je do tehničkog kvara došlo poradi intenzivnog svemirskog zračenja, ali moguće i da je jednostavno došlo do "zamora" materijala.


Shematski prikaz letjelice i osnovnih znanstvenih instrumenata

Prije desetak dana iz ISRO je pristigla informacija kako nisu sigurni koliko vremena će još biti u stanju održavati letjelicu operativnom. Sada je misiji došao kraj. Troškovnik projekta procjenjuje se na skromnih 78 milijuna USD. Letjelica je na sebi nosila pet indijskih i šest inozemnih znanstvenih uređaja. Električnu energiju ovi su instrumenti dobivali od jednog solarnog panela koji producira 700 W/h snage u idealnim uvjetima, znatno manje nego prosječno kućanstvo tijekom redovnih dnevnih aktivnosti.