Pregled događaja od 11.09. do 01.10.2014. godine

U pregledu događanja od 11.09. do 01.10.2014. godine možete pročitati što se zbilo u astronautici tijekom tog razdoblja.

Prva slika površine Marsa koju je snimila indijska letjelice Mangalyaan. © Ljubaznošću: ISRO
Članak
0Komentari
Broj otvaranja1147

11.09. - U 22:05 UTC iz raketnog uzletišta Centre Spatiale Guyanaise (Kourou, Francuska Gvajana) s lansirnog mjesta ELA-3 poletjela je raketa Ariane-5 ECA (raketni let 2014-054), koja je u početnu putanju (hp=250 km, ha=35.937 km, i=4°) lansirala dva geostacionarna telekomunikacijska satelita: MEASAT-3b (Jabiru-2; Malezija; 91,5°E) i Optus-10 (Australija;164°E).


Malezijski satelit Measat-3b. © Ljubaznošću: Arianespace

Australski satelit Optus-10. © Ljubaznošću: Arianespace
15.09. - Odabrano je mjesto (J) na kometu 67P/Churyumov-Gerasimenko gdje će se spustiti lander Philae (11.11.2014.).

Mjesto gdje će se spustiti lander Philae. © Ljubaznošću: ESA
16.09. - NASA je tijekom tiskovne konferencije izvijestila javnost o potpisanom ugovorima s tvrtkama Boeing (4,2 milijardi dolara) i SpaceX (2,6 milijardi dolara) o isporuci svemirskih brodova za prijevoz astronauta na ISS: CST-100 (Commercial Space Transport - 100) i Dragon-V2. Prvi komercijalni letovi planirani su u 2017. godini. Svaka kompanija za ugovoreni iznos treba isporučiti svoj svemirski brod i ostvariti jedan pokusni let s posadom. Nakon uspješnih letova s posadom NASA će sa svakom tvrtkom ugovoriti isporuku još od dva do 6 svemirskih brodova. Od 2011. godine američki astronauti dovoze i odvoze se na/sa Međunarodne svemirske postaje u ruskim putničkim svemirskim brodovima Soyuz.

Putnički svemirski brod CST-100. © Ljubaznošću: Boeing
17.09. - U 00:10 UTC iz raketnog uzletišta Cape Canaveral AFS (Florida, USA) s lansirnog mjesta SLC-41 poletjela je raketa Atlas-5 (inačica 401; raketni let 2014-055). U početnu putanju lansirala je geostacionarni satelit CLIO (USA-257) za potrebe američkih obavještajnih službi. Namjena satelita je zatajena.
 
20.09. - U 73. godini života umro je ruski kozmonaut Anatolij Nikolajevič Berezevoj 11.04.1942. - 20.09.2014.). U svemiru je bio samo jednom: Soyuz-T5/Saljut-7/Soyuz-T7 (13.05. - 10.12.1982.; ukupno 211 dana, 9 sati, 4 minute i 31 sekundu). Izvan postaje Saljut-7 radio je i boravio 2 sata i 33 minute (30.07.1982.).

Kozmonaut Anatolij Nikolajevič Berezevoj (1942. - 2014.)
21.09. - U 05:52 UTC iz raketnog uzletišta Cape Canaveral AFS (Florida, USA) s lansirnog mjesta SLC-40 poletjela je raketa Falcon-9 (inačica v 1.1; raketni let 2014-056). U početnu putanju kruženja oko Zemlje (LEO) uzdigla je teretni svemirski brod Dragon (let SpX-4, CRS-4). S ISS-om Dragon je spojen 23.09.2014. godine (spojno mjesto nadir na modulu Harmony). Dopremio je 2.216 kg tereta među kojim dugotrajne baterije za EMU, zamrzivač Glacier (General Laboratory Active Cryogenic on ISS Experiment Refrigeration), 3D printer (prva primjena u svemiru), skaterometar ISS-RapidScat, dva mala satelita (SpinSat i Arkyd-3), lanser satelita, SSIKLOPS (Space Station Integrated Kinetic Launcher for Orbital Payload Systems), miševe i štakore s pripadnom opremom Rodent Habitat (prva živa bića dopremljena u Dragonu). Sateliti SpinSat i Arkyd-3 naknadno će biti lansirani iz ISS-a, a oprema ISS-RapidScat biti će montirana s vanjske strane modula Columbus.

Dragon, letjelica kompanije SpaceX. © Ljubaznošću: NASA
22.09. - NASA-ina letjelica MAVEN (Mars Atmosphere and Volatile EvolutioN, Mars Scout -2) dospjela je u blizinu Marsa i kada se približila na udaljenost od 380 km, uključeni su kočioni motori (6) u trajanju od 34 minute nakon čega je uvedena u satelitsku putanju. Obilazak oko Marsa u polarnoj putanji traje približno 35 sati (periapsis=380 km, apoapsis=44.600 km, i=75°). Marsov orbiter MAVEN lansiran je 18.11. 2013. godine. Opremljen je znanstvenim uređajima SWEA (Solar Wind Electron Analyzer), SWIA (Solar Wind Ion Analyzer), STATIC (Suprathermal and Thermal Ion Composition), SEP(Solar Energetic Particle), LPW (Lagmuir Probe and Waves), MAG (Magnetometer), IUVS (Imaging Ultraviolet Spectrometer) i NGIMS (Neutral Gas and Ion Mass Spectrometer) kojima će istraživati gornje slojeve marsove atmosfere (strukturu, kemijski sastav, interakciju sa sunčevim vjetrom i radijaciju). Istraživanje će započeti nakon šest tjedana. Do tada će se ispitati i podesiti njegovi znanstveni uređaji i postupno će biti doveden u radnu putanju (periapsis=150 km, apoapsis=6.220 km, t=4,5 sata). Radio signali odaslani iz marsove putanje na Zemlju stignu nakon dvanaest i pol minuta.

NASA-ina letjelica MAVEN. © Ljubaznošću: NASA
22.09. - NASA/ESA-ina letjelica Cassini koja od 2004. godine u satelitskoj putanji obilazi Saturn, po 105-ti put prošla je u blizini saturnovog prirodnog satelita Titan (ovaj put na udaljenosti od 1.400 km).

24.09. - Indijska letjelica MOM (Mars Orbiter, Mangalyaan) dospjela je u blizinu Marsa nakon čega je vlastitim pogonskim sustavom uvedena u satelitsku putanju oko Marsa. Manevar kočenja ostvaren je radom glavnog raketnog motora velikog potiska i osam motora malog potiska u trajanju od 24 minute.

Prva slika površine Marsa koju je snimila indijska letjelice Mangalyaan. © Ljubaznošću: ISRO
Početna putanja obilaska oko Marsa je: periapsis=421 km, apoapsis=76.994 km, t=72 sata i 51 minuta. Lansirana je 5.11.2013. godine. Opremljen je ovim znanstvenim uređajima: MENCA (Mars Exospheric Neutral Composition Analyser), LAP (Lyman Alpha Photometer), MSM (Methane Sensor for Mars), TIS (Thermal infrared Imaging Spectrometer), MCC (Mars Color Camera). Osnovna zadaća leta je utvrditi porijeklo metana koji se nalazi u marsovoj atmosferi.

Indijska letjelica MOM. © Ljubaznošću: ISRO
24.09. - U 20:24:59 UTC iz raketnog uzletišta Baikonur (Kazahstan) s lansirnog mjesta 1/PU-5 poletjela je raketa Soyuz-FG (raketni let 2014-057, ISS-40S). Nakon leta u trajanju od 8 minuta i 45 sekundi u početnu putanju lansirala je putnički svemirski brod Soyuz TMA-14M s tročlanom međunarodnom posadom: Aleksandr Samokutyaev (Rusija, Roscosmos), Elena Serova (Rusija, Roscosmos) i Barry Wilmore (USA, NASA). Unatoč tomu što se jedno krilo sa sunčevim baterijama nije raskrilo Soyuz TMA-14M se po ustaljenom postupku spojio s ISS-om (spojno mjesto na modulu Poisk) 26.09.2014. u 02:11:29 UTC. U ISS-u ih je dočekala tročlana posada ekspedicije ISS-41 (M. Suraev-zapovjednik postaje, R. Wiseman, A. Gerst). Naknadno se sunčevo krilo samo od sebe postavilo u predviđeni položaj.

Posada svemirskog broda Soyuz TMA-14M. © Ljubaznošću: RKK Energia
Aleksandr Samokutyaev je 107. ruski kozmonaut (518. čovjek u svemiru). Ovo mu je drugi let u svemir i boravak u ISS. Prvi put je letio u Soyuzu TMA-21 i boravio u ISS-u 2011. godine kao član ekspedicije ISS-28 ukupno 164 dana 5 sati i 41 minutu, a izvan ISS-a 6 sati i 23 minute.

Elena Serova je ruska kozmonautkinja (537. osoba u svemiru, 58. žena u svemiru, 4. ruskinja u svemiru). Ovo joj je prvi let u svemir i boravak u ISS-u.

Barry Wilmore je američki astronaut (505. čovjek u svemiru, 325. Amerikanac u svemiru) kojemu je ovo drugi let u svemir i boravak u ISS-u. Prvi put je letio u raketoplanu Atlantis (let ISS/ULF-3) i boravio u ISS-u u 2009. godini (ukupno 10 dana 19 sati i 16 minuta).

Posada ekspedicije ISS-41. © Ljubaznošću: NASA TV
27.09. - U 29:23 UTC iz raketnog uzletišta Baikonur (Kazahstan) poletjela je raketa Proton-M/Briz-M s lansirnog mjesta 81/PU-24 (raketni let 2014-058). Dodatni raketni stupanj Briz-M lansirao je 28.09.2014. ruski telekomunikacijski satelit Olimp-K iz serije Luč, koji će djelovati iz GEO putanje (157°E).

28.09. - Kineska svemirska raketa CZ-2C (raketni let 2014-059) poletjela je iz raketnog uzletišta Jiuquan s lansirnog mjesta LC-43/603 u 05:13 UTC. U LEO putanju (hp=684 km, ha=706 km, i=98,11°) lansirala je pokusni satelit Shijian 11-07.

Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!