Pregled događaja od 19.11. do 11.12.2014.

U pregledu događaja od 19.11. do 11.12.2014. možete pročitati što se zbilo u astronautici tijekom tog razdoblja.

Sonda Hayabusa-2 uzima uzorke s asteroida 1999 JU3. © Ilustracija ljubaznošću: Akihiro Ikeshita
Članak
0Komentari
Broj otvaranja1116

19.11. - U 23:46 UTC u gornjim slojevima zemljine atmosfere dezintegriran je ruski teretni svemirski brod Progress M-24M (raketni let 2014-042; ISS-56P). Od ISS-a (spojno mjesto Pirs) odvojio se 27.10. i od tada do dezintegracije dio je tehnološkog pokusa "Odraženije".

20.11. - Kineska svemirska raketa CZ-2D (raketni let 2014-072) poletjela je iz raketnog uzletišta Jiuquan s lansirnog mjesta LC-43/603 u 07:12 UTC. U LEO putanju (hp=630 km, ha=653 km, i=97,91°) lansirala je kineski geoskopski satelit Yaogan-24.

21.11. - Kineska svemirska raketa Kuaizhou (raketni let 2014-073) poletjela je iz raketnog uzletišta Jiuquan. U LEO putanju (hp=293 km, ha=298 km, i=96,56°) lansirala je kineski geoskopski satelit Kuaizhou-2.


Kineska svemirska raketa Kuaizhou. © Ljubaznošću: CASIC
23.11. - U 21:01 UTC iz raketnog uzletišta Baikonur (Kazahstan) s lansirnog mjesta 31/PU-6 poletjela je raketa Soyuz-FG (raketni let 2014-074; ISS-41S). Nakon leta od od 8 minuta i 45 sekundi u početnu putanju lansirala je putnički svemirski brod Soyuz TMA-15M s tročlanom međunarodnom posadom (ekspedicija ISS-42/43): Anton Shkaplerov (Rusija; zapovjednik broda), Samanta Cristoforetti (Italija), Terry Virts (USA). Po ustaljenom postupku Soyuz TMA-15M doletio je vlastitim pogonskim sustavom do ISS-a i zatim se s njim spojio (24.11. u 02:48 UTC; spojno mjesto na modulu Rassvet). U ISS-u ih je dočekala tročlana posada ekspedicije ISS-42: Aleksandr Samokutyaev (Rusija), Elena Serova (Rusija), Barry Wilmore (USA).

Posada svemirskog broda Soyuz TMA-15M. © Ljubaznošću: Gagarin Cosmonaut Training Center
Anton Shkaplerov je 109. ruski kozmonaut (521. čovjek u svemiru). Ovo mu je drugi let u svemir i boravak u ISS-u. Prvi put letio je u Soyuzu TMA-22 i boravio u ISS-u 2011./2012. godine kao član ekspedicije ISS-30. U svemiru je ukupno proveo 165 dana 7 sati 31 minutu i 20 sekundi, a izvan ISS-a 6 sati i 15 minuta (16.02.2012).

Samanta Cristoforetti je prva Talijanka u svemiru (59. žena u svemiru; 538. čovjek u svemiru). Ovo joj je prvi let u svemir i boravak u ISS-u.

Terry Virts je 329. američki astronaut (509. čovjek u svemiru). Ovo mu je drugi let u svemir. Prvi put letio je u raketoplanu Endeavour F-24 (STS-130) 2010. godine (ukupno 13 dana, 18 sati, 6 minuta).

28.11. - Iz ISS-a posredstvom novog lansirnog uređaja Cyclops (SSIKLOPS-Space Station Integrated Kinetic Launcher for Orbital Payload Systems) u 14:30 UTC lansiran je satelit SpinSat (Special Purpose Inexpensive Satellite). SpinSat je na ISS dopremljen u teretnom brodu Dragon (raketni let 2014-056; Dragon SpX-4, CRS-4).

Lansirni uređaj Cyclops. © Ljubaznošću: NASA
30.11. - Ruska svemirska raketa Soyuz-2.1b/Fregat-M (raketni let 2014-075) poletjela je iz raketnog uzletišta Plesetsk s lansirnog mjesta 43/PU-4 u 21:52 UTC. Dodatni raketni stupanj Fregat-M lansirao je 01.12. u 01:25 UTC ruski navigacijski satelit tipa Glonass-K1 2 (Kozmos 2502). Satelit je dio ruske globalne mreže navigacijskih satelita GLONASS (Globalnaja Navigacionaja Sputnikovaja Sistema), a djeluje iz putanje s: hp=19.249 km, ha=19.719 km, i=64,76°.

Satelit tipa Glonass-K. © Ljubaznošću: Reshetnev
03.12. - Japanska svemirska raketa H-2A (inačica 202; raketni let 2014-076) poletjela je iz raketnog uzetišta Tanegashima s lansirnog mjesta Y/LP-11 u 04:22 UTC. Vršni stupanj rakete lansirao je u heliocentričnu putanju svemirske sonde Hayabusa-2, PROCYON (Proximate Object Close flyby with Optical Navigation), Shin'en-2 i letjelicu DESPATCH (Deep Space Amateur Troubadours Challenge; ArtSat-2).

Osnovna zadaća svemirske sonde Hayabusa-2 je da se u lipnju 2018. godine približi asteroidu (162173) 1999 JU3 (asteroid tipa C) i u slijedećih 18 mjeseci ga temeljito istraži (do kraja prosinca 2019. godine) u što je uključeno i prikupljanje podataka i uzoraka s njegove površine. Kapsula s uzorcima treba se na tlo Australije spustiti u prosincu 2020. godine. Za zadaće prikupljanja podataka s površine asteroida Hayabusa-2 nosi ovu dodatnu opremu: tri rovera (Minerva-II 1A, Minerva-II 1B i Minerva-II 2), impaktor SCI (Small Carry-on Impactor), lander MASCOT (Mobile Asteroid Surface Scout), kameru DCAM3 (Deployable Camera 3) i pet označivača cilja (Target Markers).

Svemirska sonda Hayabusa-2. © Ljubaznošću: JAXA

Rover Minerva-II. © Ljubaznošću: JAXA

Lander MASCOT na površini asteroida 1999 JU3 (ilustracija). © Ljubaznošću: DLR/CNES
PROCYON je pokusna svemirska sonda studenata sveučilišta u Tokiju, koja je opremljena optičkim navigacijskim sustavom koji će biti iskušan pri susretu s asteroidom (162173) 1999 JU3. Lansirana je u heliocentričnu putanju kao i Hayabusa-2.

Shin'en-2 je pokusna radioamaterska postaja studenata univerziteta Kagoshima (pozivni znak JGYIG) s kojom će se moći održavati veza na veliku udaljenost. Lansirana je u heliocentričnu putanju.

DESPATCH ili ArtSat 2 (Art and Satellite Project) je letjelica studenata Tama Art i Tokijskog univerziteta, a sastoji se iz tijela letjelice kuglastog oblika i skulpture koja ga obavija (skulptura-umjetničko djelo izrađena je 3D printerom). Letjelica je opremljena radioamaterskim odašiljačem koji će biti aktivan približno 7 dana. Lansirana je u heliocentričnu putanju.

Hayabusa-2 (na vrhu), DESPATCH (lijevo), PROCYON (sredina), Shin
03.12. - Američka svemirska raketa Delta-4H (raketni let 2014-077) poletjela je iz raketnog uzletišta Cape Canaveral s lansirnog mjesta SLC-37B u12:05 UTC. Drugi stupanj rakete (DCSS) zajedno s kabinom svemirskog broda Orion (let EFT-1; prvi probni let) i maketom servisnog modula broda (SM) u T+17' 21" počeli su obilaziti Zemlju u putanji: hp=185 km, ha=892 km, i=28,8o. U T+1h 55' 21" potiskom raketnog motora DCSS promijenjena je putanja leta u vrlo izduženu eliptičnu putanju (hp=-30 km, ha=5.800 km, i=28,8°). Nakon drugog obilaska oko Zemlje od DCSS/maketa SM odvojila se kabina broda Orion i u 16:29 UTC padobranima se spustila na površinu Tihog oceana.

Kabina broda Orion nakon slijetanja. © Ljubaznošću: US Navy
06.12. - U 20:40 UTC iz raketnog uzletišta Kouru (Centre Spatiale Guyanaise, Francuska Gvajana) s lansirnog mjesta ELA-3 poletjela je raketa Ariane-5 ECA (raketni let 2014-078). U početnu putanju lansirala je dva geostacionarna telekomunikacijska satelita: američki DirecTV-14 (99°W) i indijski GSAT-16 (55°E).

Telekomunikacijski satelit DirecTV-14. © Ljubaznošću: Arianespace

Telekomunikacijski satelit GSAT-16. © Ljubaznošću: CNES
07.12. - Kineska svemirska raketa CZ-4B (raketni let 2014-079) poletjela je iz raketnog uzletišta Taiyuan s lansirnog mjesta LC-9 u 03:26 UTC. U Suncu sinkronu putanju lansirala je kinesko-brazilski geoskopski satelit CBERS-4.

Geoskopski satelit CBERS-4. © Ljubaznošću: INPA
10.12. - Kineska svemirska raketa CZ-4C (raketni let 2014-080) poletjela je iz raketnog uzletišta Jiuquan s lansirnog mjesta LC-43/603 u 19:33 UTC. U LEO putanju (hp=1.089 km, ha=1.097 km, i=63,41°) lansirala je tri satelita: Yaogan-25A, Yaogan-25B, Yaogan-25C. Kineske vlasti oglasile su ih kao geoskopske satelite, dok ih inozemni stručnjaci smatraju obavještajnim satelitima za elektronički nadzor oceana.

Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!