Sputnik 1 je krenuo na put bez povratka prije 58 godina

Prošlo je 58 godina otkako smo krenuli u svemir, tada je počela svemirska era čovječanstva.

Ilustracija Sputnika 1 u orbiti.
Članak
0Komentari
Broj otvaranja1555

Dana 04. listopada 1957. godine na kozmodromu Baikonur u potpunoj tajnosti događalo se nešto što će zauvijek obilježiti povijest čovječanstva. Inženjeri, vojnici, političari bili su pod velikim pritiskom. Raketa R-7 (Semyorka) stajala je na lansirnoj rampi spremna za najznačajniju misiju novog doba suvremene civilizacije. Ovog puta cilj joj nije bio teritorij SAD, a umjesto atomske bojeve glave (kojom bi otpočela treći svjetski rat) na svojem je vrhu nosila nešto potpuno drugačije. Loptastu tvorevinu sa četiri rasklopive štapne antene promjera 58 cm, mase 83 kg u čijoj su unutrašnjosti bile baterije i dva radio-odašiljača. Prvi Zemljin umjetni satelit - Sputnik-1.


Model Sputnika-1 u muzeju RKK Energia.
Pritisak na dugme PUSK (start) uslijedio je u večernjim satima, Semyorka je krenula put svemira u 21:28:34 sati po našem vremenu. Nepunih deset minuta kasnije Sputnik-1 već se nalazio u Zemljinoj orbiti i ubrzo počeo odašiljati radio signale ("bip-bip"). Kružeći oko Zemlje po elipsi karakteristika 250 x 940 km i obilazeći ju svakih devedesetak minuta brzinom od preko 28.000 km/h njegovi su signali primljeni na svim kontinentima. Bio je to slatki zalogaj i trijumf za tadašnji Sovjetski savez. Sputnik-1 je cijelom svijetu pokazao snagu SSSR-a, na nevjericu i žalost Amerikanaca kojima je let Sputnika iznad glava nalikovao na pljuskanje po licu ispred očiju i ušiju cijelog svijeta. Sputnik-1 je radio do 26. listopada 1957. godine (22 dana), tada su se baterije istrošile. Nakon prijeđenih šezdesetak milijuna kilometara izgorio je u Zemljinoj atmosferi 04. siječnja 1958. godine.

Model Sputnika u Tehničkom muzeju u Zagrebu.
Glavni i odgovorni čovjek za konstrukciju i lansiranje Sputnika-1 bio je sovjetski raketni genij Sergej P Korolev, kojemu dugujemo i dizajn Sputnika-1 kao lopte ("Stroj koji će prvi letjeti u svemir i obilježiti svemirsku eru mora imat prepoznatljive obrise za cijeli svijet"). Derivati rakete R-7 i danas se koriste u ruskoj kozmonautici. Kozmodrom Baikonur (bivši SSSR) danas se nalazi na teritoriju Kazahstana, no Rusija na području kozmodroma (koji je površinom nekoliko puta veći od Istarske županije!) realno gledano ima zapravo gotovo potpunu autonomiju, a što je dogovoreno Ugovorom između Kazahstana i Ruske federacije do 2050. godine.



Svijet će datum 04. listopada 1957. godine pamtiti kao dan kada je počela svemirska era čovječanstva.

Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!