55 godina letova s ljudskom posadom

Prije 55 godina lansiran je prvi svemirski brod s ljudskim bićem. Pročitajte kraći osvrt na dosadašnje svemirske letove s posadom.

Jurij Gagarin i Sergej Koroljov. © Ljubaznošću: RKK Energia
Članak
0Komentari
Broj otvaranja704

U putanju obilaska oko Zemlje prije 55 godina (12.04.1961.) iz tadašnjeg SSSR-a lansiran je svemirski brod Vostok-1 u kojemu se po prvi put u svjetskoj povijesti nalazilo ljudsko biće. Bio je to sovjetski (ruski) kozmonaut Jurij Gagarin (1934.-1968.). Nakon leta J. Gagarina slijedili su drugi letovi s posadom sovjetskih/ruskih, američkih (prvi u 1962.) i kineskih (prvi u 2003.) svemirskih brodova i raketoplana (prvi u 1981.).


Jurij Gagarin. © Ljubaznošću: RKK Energia

John Glen (prvi Amerikanac u svemiru). © Ljubaznošću: NASA
Do danas (12.04.2016.) uspješno su lansirane posade u 302 letjelice (168 brodova, 134 raketoplana) koje su poletjele sa Zemlje (134 sovjetske / ruske, 163 američke, 5 kineskih). Američki brodovi Apollo osam puta su lansirani u putanju oko Mjeseca. Od 6 njih odvojili su se mjesečevi moduli (LM) koji su se spustili na Mjesec. Gornji dijelovi tih modula uspješno su lansirani s Mjeseca i potom se spojili s Apollo-CSM.

Rakete koje su poletjele iz SSSR-a / Rusije (134) lansirale su posade u svemirskim brodovima Vostok (6), Voshod (2) i  Soyuz (126). Američke rakete (163) lansirale su posade u svemirskim brodovima Mercury (4), Gemini (10), Apollo (15; od toga 9 u programu istraživanja Mjeseca, 3 u programu Skylab i 1 u programu EPAS) i u pet raketoplana: Columbia (28), Challenger (9), Discovery (39), Atlantis (33) i Endeavour (25). Kineskom svemirskom raketom lansirano je 5 svemirskih brodova Shenzhou (SZ-5, 6, 7, 9, 10) u kojoj je bila posada.

U svim do sada lansiranim svemirskim brodovima i raketoplanima bilo je 544 osoba iz 38 država (59 su žene). Neki od njih letjeli su više puta (najviše 7 puta letjeli su F. Chang-Diaz i J. Ross), a svi ukupno u svemiru su bili 1228 puta. U povratku na Zemlju poginulo je 11 osoba (1 u Soyuzu-1, 3 u  Soyuzu-11, 7 u raketoplanu Columbia-28), a vratio ih se 1211 (6 ih se sada nalazi u ISS-u). Na Mjesecu je bilo 12 Zemljana, a još 15 ih je letjelo u putanji oko Mjeseca. Od 544 osobe koje su do sada lansirane u svemir 120 je državljana SSSR-a / Rusije, 334 ima američko državljanstvo, 10 kinesko, a ostali su iz 35 drugih država. Osim profesionalnih astronauta, kozmonauta i taikonauta, u svemir su lansirane i osobe drugih zanimanja: inženjeri, liječnici, japanski TV novinar, američki senator...

Prva žena u svemiru bila je Ruskinja Valentina Tereškova (1963.). Dvadeset godina kasnije (1983.) lansirana je prva Amerikanka (Sally Ride), a prva Kineskinja (Yang Liu) poletjela je 2012. godini. U svemiru su osim Ruskinja, Amerikanki i Kineskinja bile i državljanke: Francuske, Kanade, Japana, Velike Britanije, Italije i Južne Koreje. Od muškaraca najduže je u svemiru boravio Genadi Padalka (878 dana, 11 sati i 30 minuta u 5 letova), a od žena Peggy Whitson (376 dana, 17 sati i 23 minute u 2 leta). Rekorderka u dužini pojedinačnog leta je Talijanka Samantha Cristoforetti (199 dana, 16 sati i 43 minute). Od američkih astronauta u svemiru je najduže boravio Scott Kelly (520 dana, 10 sati i 32 minute u 4 leta).

Valentina Tereškova. © Ljubaznošću: RKK Energia

Sally Ride (prva Amerikanka u svemiru). © Ljubaznošću: NASA
Posade svemirskih brodova spajale su se s drugim letjelicama (raketnim stupnjevima, drugim brodovima i svemirskim postajama), a posade američkih raketoplana samo sa svemirskim postajama Mir i ISS. Nekoliko posada brodova Gemini uspješno se u 1966. godini spojilo s ATDA (Agena Target Docking Adapter). Brodovi  Soyuz-4 i  Soyuz-5 međusobno su se spojili 16.01.1961., nakon čega su dva člana posade  Soyuza-5 kroz otvoreni svemir prešla u  Soyuz-4.

U razdoblju 1969.-1972. neke posade Apollo-CSM i Apollo-LM međusobno su se razdvajale i potom spojile. Američki brod Apollo posredstvom posebnog adaptera spojio se 17.07.1975. godine sa sovjetskim brodom  Soyuz-19 (posade oba broda posjetili su jedni druge).

To je prvo spajanje američke i sovjetske letjelice. Kasnije su se američki raketoplani (1995.-1998.) spajali sa sovjetskom/ruskom postajom Mir: 7 puta Atlantis, 1 put Endeavour i Discovery. Brodovi  Soyuz (različite inačice) spajali su se sa svemirskim postajama Saljut: 1, 4, 6, 7; Almaz: 2, 3; Mir i ISS, a potom su posade brodova boravile u tim postajama. Posada broda  Soyuz-10 spojila se s postajom Saljut-1, ali nije uspjela ući u nju. U kineskoj postaji Tiangong-1 boravila je posada brodova Shenzhou 9 i 10.

Neki članovi posade brodova i postaja boravili su izvan njih. Do danas su pojedinci ili u paru 382 puta bili sudionici vanbrodske aktivnosti (eng. EVA, rus. VKD): 236 puta američki astronauti, 145 puta ruski kozmonauti i jedanput kineski taikonaut. U sovjetskim/ruskim svemirskim odijelima pojedini članovi posade izlazili su iz ovih brodova i postaja (u zagradi je naveden broj izlazaka): Voshod-2 (1),  Soyuz-5 (1), Saljut-6 (3), Saljut-7 (13), Mir-a (78), ISS-a (49). Broj izlazaka u američkim svemirskim odijelima iz pojedinih brodova, raketoplana i postaja je ovaj: Gemini (9), Apollo (19), Skylab (10), raketoplana (82), ISS-a (116). Iz kineskog broda Shenzhou-7 bio je jedan izlazak u kineskom svemirskom odijelu.

Prvi let van svemirskog broda (EVA-1) ostvario je sovjetski kozmonaut Aleksej Leonov (18.03.1965.). Tijekom EVA u trajanju od 16 minuta "pupčanom" vrpcom bio je povezan s brodom Voshod-2. Edward White prvi je Amerikanac koji je boravio van broda (EVA-2; 3.06.1965.; 36 minuta izvan Gemini-4). Kasnije su u otvorenom svemiru bili i astronauti iz drugih država. U povijesti svemirskih letova američki astronaut Bruce McCandlless prvi je čovjek koji je posve autonomno letio svemirom i to je ostvario posredstvom posebne raketne naprtnjače MMU (Manned Maneuvering Unit). On se 7.02.1984. udaljio 99 metara od raketoplana Chalenger-4.

Sovjetsku raketnu naprtnjaču (SPK) u 1990. godini iskušali su Aleksandar Serebrov (od postaje Mir udaljio se 33 metra) i Aleksandar Viktorenko (od postaje Mir udaljio se 45 metara). Rekorder u broju EVA-a (16) je Anatoli Solovjov. U otvorenom svemiru boravio je ukupno 78 sati i 48 minuta, a žena s najvećim brojem EVA (7) je Sunita Williams (50 sati i 40 minuta).

Aleksej Leonov. © Ljubaznošću: RKK Energia

Edward White. © Ljubaznošću: NASA

Bruce McCandlless. © Ljubaznošću: NASA
Prvi čovjek na Mjesecu bio je Neil Armstrong. On je 21.07.1969. godine na površini Mjeseca boravio 2 sata i 32 minute, a drugi je bio Edwin Aldrin (21.07.1969.; 2 sata, 31 minutu i 40 sekundi). Njih dvojica na Mjesec su se spustila 20.07.1969. godine u mjesečevu modulu LM (Eagle). Nakon njih još je 10 američkih astronauta boravilo na Mjesecu. Članovi posade Apollo-15, 16, i 17 koji su se spustili na Mjesec, po Mjesecu su se vozili u mjesečevu vozilu LRV (Lunar Roving Vehicle).

Posada broda Apollo-11 (N. Armstrong, M. Collins, E. Aldrin). © Ljubaznošću: NASA

Posada broda Shenzhou-10.
Sada u Međunarodnoj postaji (ISS) boravi posada brodova  Soyuz TMA-19M i  SoyuzTMA-20M: Jurij Malenčenko, Timothy Kopra, Timothy Peake, Aleksej Ovčinin, Oleg Skripočka i Jeffrey Williams.

Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!