ExoMars 2016 na putu za Mars

Dramatičnih jedanaest sati u Zemljinoj orbiti. Moskovska kontrola leta potvrdila je kako se letjelica ExoMars 2016 nalazi na pravilnom trajektoriju putanje prema Marsu.

TGO u Marsovoj orbiti. © Ljubaznošću: ESA
Članak
0Komentari
Broj otvaranja1102

Jučer, 14. ožujka 2016. godine u 10:31 sati po našem vremenu europsko-ruska misija ka Marsu (ExoMars 2016) uspješno je lansirana sa ruskog raketodroma Baikonur raketom Proton-M. Deset minuta kasnije iz kontrolnog centra u Moskvi stigla je potvrda kako je moćna 60-metarska raketa sigurno dopremila letjelicu u Zemljinu orbitu. No posao tada ni izbliza nije bio gotov.


ExoMarsovi glavni dijelovi.
Uslijedio je najkritičniji, dramatični dio misije povjeren posebnom raketnom bloku Breeze-M kojemu je ovo bila svemirska premijera za slanje letjelice u međuplanetarni prostor. Jučer kasno navečer Moskovska kontrola leta potvrdila je kako se letjelica ExoMars 2016 nalazi na pravilnom trajektoriju putanje prema Marsu. Identično se očitovala i kontrola leta Europske svemirske agencije. Europa i Rusija krenule su ka Marsu. Ovo je jedina misija sa Zemlje koja je u protekle dvije godine krenula ka crvenom planetu. Zbog zakonitosti nebeske mehanike slijedeći lansirni prozor za upućivanje letjelica k Marsu otvara se 2018. godine kojega će iskoristiti po jedna europsko-ruska, američka i indijska letjelica.

Lander Schiaparelli. © Ljubaznošću: ESA
Jučerašnja drama u Zemljinoj orbiti otpočela je u 10:44 nakon potvrde da je Proton-M završio svoj rad te da se raketni blok Breeze-M sa ExoMarsom 2016 uspješno odvojio od trećeg stupnja rakete. Pet minuta kasnije (10:49) završeno je prvo paljenje raketnih motora Breeze-M što je letjelicu izvelo u takozvanu parking orbitu. U 12:41 sati Breeze-M odradio je drugo paljenje raketnih motora te doveo letjelicu u eliptičnu orbitu gdje i Zemlja principom "gravitacijske praćke" pomaže postizanju druge kozmičke brzine neophodne da bi neka letjelica mogla napustiti planetarno gravitacijsko polje.

Giovanni Virginio Schiaparelli
U 16:22 sati završeno je treće paljenje raketnih motora, letjelica se tada nalazila u kritičnoj fazi misije koja je započela u 20:47 četvrtim, posljednjim paljenjem motora raketnog bloka Breeze-M, koje se pokazalo uspješnim te je u 21:12 sati ExoMars 2016 odvojen i krenuo na samostalni let. Ipak nedvojbena potvrda da je to tako stigla je telemetrijom u 21:30 sati. Letjelica je na Zemlju poslala prvi signal da je živa i u dobroj kondiciji u 22:36 sati. Dvije minute kasnije na ekranima kontrole leta potvrđeno je i otvaranje solarnih fotonaponskih panela ExoMarsa 2016.

Shema Shiaparellijevog slijetanja na površinu Marsa. © Ljubaznošću: ESA
Slavlje u europskom i ruskom kontrolnom centru tek je tada moglo započeti. Sada slijedi nekoliko mjeseci relativno mirnog međuplanetarnog putovanja koje će se iskoristiti za daljnje provjere sustava letjelice prije njezinog pristizanja u Marsovu orbitu 19. listopada 2016. godine. U međuvremenu, Breeze-M izveo je još jedno kratko paljenje svojih motora kako se ni u statističkoj vjerojatnosti ne bi moglo dogoditi da se kasnije sudari sa ExoMarsom 2016.

Znanstvenici koji rade na projektu ExoMars 2016. © Ljubaznošću: ESA
Kompleks ExoMars 2016 sastoji se od TGO orbitera (Trace Gas Orbiter), mase 4100 kg, koji će tragati za znakovima izvanzemaljskog života u Marsovoj povijesti i sadašnjosti iz orbite (operativan najmanje do 2022.) te landera Schiaparelli, mase 600 kg, koji ima zadatak ispitati tehnologije i postupke mekog slijetanja na Marsovo tlo potrebne za narednu europsko-rusku misiju 2018. Schiaparelli će na Marsovom tlu raditi svega nekoliko dana, dok se ne potroše zalihe energije njegovih nepunjivih baterija.

Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!