Uspješno lansirani Europski svemirski teleskopi

Nedjelja, 17. svibnja 2009. u 09:22 sati

Najjača Europska raketa nosač, Ariane 5, uspješno je 14. svibnja u svemir lansirala dva nova, velika teleskopa. U 15:12 sati po našem vremenu, s raketodroma u Francuskoj Guiani na višegodišnju svemirsku odiseju, milijun i pol kilometara od Zemlje upućeni su teleskopi Herschel i Planck. Primarna je misija ovih uređaja zaviriti u početak procesa nastanka zvijezda te dati odgovore na pitanja što se događalo u početku nastanka prostor-vremena čiji smo i sami dio. Desetak minuta nakon starta, obje su letjelice već bile u Zemljinoj orbiti. Uspješno su odbačena dva raketna bustera (pomoćne rakete), odvojena je zaštitna obloga koja je čuvala letjelice od vanjskih utjecaja prilikom lansiranja. Naposljetku i posljednji stupanj rakete nosača, odbačen je od manevarskog modula. Tijekom narednih 15-tak minuta taj je modul postavio letjelice na visoku orbitu, odakle su spremni za put ka svom odredištu - Langrangeova točka broj 2.


Nekoliko sekundi nakon lansiranja Ariane 5

Teleskopi će se nalaziti milijun i pol kilometara "iza" Zemlje kako bi tijekom cijelog radnog vijeka bili izvan bilo kakvog utjecaja gravitacijskog polja ili termalnih oscilacija. Naime, oba su teleskopa opremljena sustavima za hlađenje svojih osjetnika skoro do apsolutne nule. To im omogućava da ostvare dosad neviđen pogled prema svemirskim prostranstvima. U 15:49 sati Zemaljska nadzorna radio postaja iz Australije uhvatila je prve "pilot" signale s obje letjelice, što je potvrda da su obje (zasad) odradile planirani dio puta, te da se nalaze u dobrom stanju. Primarne provjere sustava letjelice pokazuju kako nema nikakvih problema s njihovim funkcioniranjem, izjavili su iz Darmstadta, kontrolnog centra Europske svemirske agencije smještenog u Njemačkoj. Tijekom dana, letjelice će obaviti manje korekcije putanje kako bi se zaputile k svom konačnom odredištu, gdje će stići tijekom lipnja. Za to vrijeme letjelice će se u cijelosti probuditi iz privremenog "sna", provjeriti sve njihove sustave kako bi bile spremne za trogodišnji rad. Gotovo dva desetljeća trajalo je osmišljavanje i izgradnja ovih teleskopa, najsofisticiranijih znanstvenih letjelica ikad izgrađenih u Europi! Gotovo stotinu tvrtki i ustanova iz petnaest Europskih zemalja (i ne samo njih, tu su još i Kanađani, Amerikanci, Rusi, Japanci, Tajvan...) uzelo je učešće u njihovoj gradnji. Procjenjuje se kako je njihova cijena gotovo dvije milijarde eura.


Svemirski teleskop Herschel

Herschel ima zrcalo promjera 3.5 m i po tome je najveći svemirski teleskop ikada lansiran u svemir. Njegova masa od preko 3.200 kg također je impresivna. On će prikupljati informacije o dalekim galaksijama, zvijezdama, planetima ali posebno je dizajniran da može zaviriti u prostor kojeg dosadašnji teleskopi sa Zemlje i iz svemira prepoznaju samo kao nakupine plina i prašine. Nikad dosad astronomi nisu imali prilike na ovakav način istraživati svemir u području infracrvenog i submilimetarskog područja elektromagnetskog spektra.


Svemirski teleskop Planck. © Image Credit: ESA

Planck ima zadaću da svojim istraživanjima dade odgovore na fundamentalna pitanja astronomije. Kako je svemir nastao te kakve nas promjene očekuju u budućnosti. Njegovi će senzori zaviriti u procese od prije 14 milijardi godina, svega nekoliko stotina tisuća godina nakon "Velikog praska" (nastanka svemira). Punih 15 mjeseci letjelica će opažati i mjeriti mikrovalove uključujući i pozadinsko zračenje iz čitavog svemira. Svake minute letjelica će započinjati novi ciklus mjerenja. Znanstvenici se nadaju "uhvatiti" informacije potekle u prvim djelićima sekunde kada je nastao svemir. Nakon obrade rezultata biti će to jedinstvene slike našeg svemira iz vremena kada je "začet" kao beba. Da bi Planck mogao vršiti planirana mjerenja i njegovi se senzori hlade na nevjerojatnih 0.1 K. Temperatura gotovo apsolutne nule na uređaju teškom gotovo dvije tone. Promjer zrcala Planckova teleskopa iznosi 1.5 m.


Friedrich Wilhelm Herschel (15.11.1738. - 25.08.1822.)


Max Planck (23.04.1858. - 04.10.1947.)

Herschel je dobio ime po njemačko-britanskom skladatelju i astronomu Friedrich Wilhelm Herschelu (1738-1822) poznatom po otkriću planeta Uran, dok Planck svoj naziv duguje osnivaču kvantne teorije - njemačkom fizičaru Max Plancku (1858-1947).