Završena dvanaestogodišnja misija Rosetta

Ambiciozna misija Europske svemirske agencije pod nazivom Rosetta lansirana je 02. ožujka 2004. godine s ciljem istraživanja asteroida i kometa.

Matična letjelica Rosetta i lander Philae. © Ljubaznošću: ESA
Članak
0Komentari
Broj otvaranja1404

Tijekom dvanaest i pol godina, ova iznimna misija završena je slijetanjem letjelice Rosetta na komet i prestankom rada. Međuvrijeme je bilo ispunjeno fascinantnim događanjima. Milijarde kilometara dug put prevalila je ova letjelica, istražujući pri tome impresivan broj nebeskih tijela; nekoliko kometa i asteroida (neke i neplanirano), Veneru, Zemlju, Mjesec, Mars, izdržala je nekoliko snažnih solarnih oluja koje su nakratko znale izbaciti računalo ili pojedine senzore iz upotrebe, povremeno su se pojavljivali i kvarovi na letjelici koji su uspješno otklonjeni ili "premošteni".


Oproštajna slika orbitera Rosetta snimljena CIVA-P kamerom landera Philae. © Ljubaznošću: ESA
Primarni zadaci podrazumijevali su istraživanje iz neposredne blizine asteroida 2867 Steins tijekom 2008. te asteroida 21 Lutetia (2010.) što je uspješno obavljeno. Na glavni cilj, komet 67/P Churyumov-Gerashimenko, sonda je pristigla 2014. godine i od tada se stalno nalazila u njegovoj blizini. Mali lander Philae koji je imao za cilj istraživati tlo kometa, odaslan je sa Rosette u studenom 2014. godine no misija nije išla po planu i Philae je nakon nekoliko radio emisija zašutio zauvijek, a da se nije znalo kamo je nestao. Nakratko je veza s njime uspostavljena u proljeće 2015. godine no i dalje mu nije bilo traga.

Slika landera Philae koja je snimljena kamerom OSIRIS orbitera Rosetta. © Ljubaznošću: ESA
Misija Rosetta završena je 30. rujna ove 2016. godine, slijetanjem letjelice na komet kako je i bilo planirano. Naše znanje o kometima i asteroidima uvelike je upotpunjeno ovom misijom. Po prvi puta smo iz neposredne blizine istraživali i vidjeli kako izgledaju takvi nebeski objekti te saznali njihove kemijske i fizikalne karakteristike, i iz neposredne blizine promatrali burne procese koji su se na kometu odvijali. Cijeli program istraživanja bio je izvršen, znanstvenici su dobili i više korisnih podataka nego su se nadali, no jedna je stvar poput malog ivera u dlanu, zadnje dvije godine "mučila" ekipu u kontrolnom centru ESOC u Darmstadtu. Gdje je nestala malena Philae?! Taman kada je misija bila na mjesec dana do završetka, i kad više nitko nije ni očekivao, Rosettine kamere su 02. rujna pronašle maleni lander.

Posljednje počivalište robota Philae. © Ljubaznošću: ESA
Nakon što njegova oprema za "pričvršćivanje" nije odradila posao, lander se odbio i odletio pa udario o tlo i još jednom odskočio pa završio ispod stijene gdje Sunčeva svjetlost ne dolazi, a time nije bilo moguće niti da foto naponski paneli proizvedu električnu energiju neophodnu za rad. Danas Philae i Rosetta predstavljaju neaktivne ljudske artefakte na tlu toga kometa.

Ovo je najbolji način da se dočara koliko je komet Churyumov-Gerashimenko doista velik.
Jednoga dana, kada se njegova jezgra previše približi Suncu, toplina i sunčev vjetar otpuhati će dijelove ovih letjelica u svemir. Naši daleki potomci će tada pri pogledu na milijune kilometara dug rep komete moći reći; za dio ovoga su zaslužni naši preci.

Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!