"Saljut 4" vs. "Apollo-Sojuz test project"

Četvrtak, 09. ožujka 2006. u 21:42 sati

Iako u jeku "hladnog rata" dvije su supersile smogle snage za jedan pionirski pothvat – zajedničku "Apollo-Sojuz" misiju. Naime, znanstvenicima je već odavno bilo jasno kako prizemne Zemaljske razmirice "gore" nemaju smisla, te su se odlučile na zajedničku misjiu aktualnih svemirskih brodova. Za tu je misiju, a zbog primjene različitih standarda u građenju brodova, izrađen specijalni "međuodjeljak", koji je omogućio spajanje dvaju međusobno nekompatibilnih brodova. Taj je odjeljak lansiran zajedno sa "Apollom".


Posada misije "Apollo-Sojuz" - stoje: Thomas P. Stafford (zapovjednik posade Apolla) i
Aleksey A. Leonov (zapovjednik posade Sojuza),
sjede: Donald K. Slayton, Vance D. Brand i Valeriy N. Kubasov

Povijesna misija "Apollo-Sojuz" započela je 15.06.1975. Najprije je u 12:20 sa kozmodroma Baikonur lansiran "Sojuz 19" sa Alexei Leonovom i Valeriyem Kubasovim, nešto kasnije, u 19:50 sa Floride kreću Thomas Stafford, Vance Brand i Donald Slayton u "Apollo ASTP". Dva dana kasnije, brodovi su spojeni u orbiti i 17.06.1975. u 19:19 sati Stafford i Leonov pružaju jedan drugome ruku unutar "međuodjeljka". Nekoliko su puta astronauti i kozmonauti prelazili iz jednog broda u drugi. Dva dana kasnije, brodovi su nakratko odvojeni pa ponovo spojeni, uključujući i prelaske posade jednog broda u drugi i obrnuto. Zanimljivo je kako je komunikacija tekla na način da su amerikanci govorili ruski, a rusi – engleski! Svemu tomu prethodili su i treninzi obaju posada u USA, odnosno SSSR-u!
U nekoliko su navrata ovi brodovi prolazili kraj "Saljuta 4", a Klimunk i Sevastyanov su poslužili i kao kontrolni centar za koordinaciju njihova spajanja! Istovremeno je u svemiru bilo sedmero astronauta sa ukupno tri svemirska broda ("Sojuz 18", "Sojuz 19" i "Apollo ASTP"), dvije svemirske stanice ("Saljut 4" i "Skylab"), radilo se o najzahtjevnijoj svemirskoj misiji dotada u zemljinoj orbiti!


Svemirski brod Apollo s prilagodnim priključnim modulom - snimljeno iz Sojuza

Posada "Sojuza 19" uspješno se spustila na Zemlju 21.06.1975., a tri dana kasnije (24.06.1975.) to je učinila i posada "Apollo ASTP", prethodno odbacivši "međuodjeljak" za spajanje sa "Sojuzom". Isti je kontrolirano izgorio u atmosferi 02.08.1975. Nakon 62 dana i 23 sata boravka u svemiru "Saljut 4" napustili su Klimunk i Sevastyanov, uspješno se, 26.07.1975., "Sojuzom 18" spustivši na Zemlju.
Bila je to najduža sovjetska svemirska misija sa ljudskom posadom do tada (posada misije "Skylab 4", Gerald P. Carr, Edward G. Gibson i William R. Pouge, još je uvijek držala rekord u boravku ljudi u svemiru u trajanju od 84 dana 16.11.1973. – 08.02.1974.).

No to nije bio kraj za "Saljut 4", prema ovoj stanici upućen je bespilotni "Sojuz 20", koji je u rekordnom letu od 92 dana (19.11.1975. – 15.02.1976.) uspješno dokazao sigurno preživljavanje biljaka i životinja koje su bile smještene unutra umjesto ljudske posade, ali i dokazao kako je "Sojuz" sposoban izdržati više od tri mjeseca u svemiru uz očuvanje punih sposobnosti letjelice u svim fazama leta. "Saljut 4", nakon dvije godine i 35 dana uspješne misije u svemiru, kontrolirano je spuštena u niže slojeve atmosfere i izgorjela iznad Pacifičkog oceana 02.02.1977.

Korolevljev civilni program svemirskih stanica postigao je pun uspjeh, njegov je tim tada već krenuo u izradu druge generacije svemirskih stanica. Zvuči pomalo nevjerojatno, kako je centralni modul današnje Međunarodne svemirske stanice (ISS) zapravo tek neznatno modificiran Korolevljev dizajn upotrijebljen pri izradi "Saljuta 1"! Nakon gotovo tri desetljeća, tada zabranjeno ime "Zarya" danas ponosno stoji na centralnom modulu ISSa. "Zarya-i" ("zora", prim.a.) je konačno svanulo!


Svemirski brod Sojuz, snimljen iz Apolla

Upravo je misija "Saljuta 4", uspješno odvijanje svih eksperimenata i letova sa i bez posade, uključivo i neplanirano spašavanje posade na visini od 192 km pri otkazu elemenata rakete nosača, višestruka spajanja i razdvajanja u orbiti različitih letjelica, dugotrajni boravak ljudi i tehnike u svemiru, poboljšanje ranijih sustava, suradnja u svemiru, dala odgovore na ključne elemente koji će poslužiti za predstojeća desetljeća, uspješna čovjekova boravka u svemiru.

Navesti ću još jedan kuriozitet vezan uz boravak "Saljuta 4" u orbiti od 26.12.1974. do 02.02.1977. godine. Naime, tijekom ovog vremenskog razdoblja u orbiti su boravile još tri svemirske stanice: "Saljut 3" (25.06.1974. - 24.01.1975.), "Skylab" (14.05.1973. – 11.06.1979.) i "Saljut 5" (22.07.1976. – 08.08.1977.), te nekoliko svemirskih brodova sa ljudskom posadom; "Sojuz 17, 18-1, 18, 19, 20(!), 21, 22, 23" te "Apollo ASTP"