Svemirska postaja Herman Potočnik

Manje je poznato kako je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća postojao prijedlog da se Međunarodna svemirska postaja nazove "Hermann Noordung Space Station".

Herman Potočnik
Članak
0Komentari
Broj otvaranja1402

Prvi smisleni crtež svemirske nastambe s permanentnom ljudskom posadom napravio je i objavio Herman Potočnik (22.XII 1892., Pula - 27.VIII 1929., Beč) u svojoj knjizi "Das Problem der Befahrung des Weltraums - der Raketen Motor" (Problem vožnje po svemiru - Raketni motor). Potočnik, porijeklom Slovenac, rodom Istrijan, državljanin Austro-ugarske monarhije, profesijom časnik, zadužio nas je više nego što to mislimo. Knjiga je objavljena na prijelazu 1928./1929. godine u Berlinu od strane izdavača Richarda Carla Schmidta. Na 188 stranica sa stotinu vlastoručno nacrtanih ilustracija, Potočnik je vizionarskim umom detaljno razradio cjelovite tehnološke, probleme konstrukcije, izgradnje i održavanja naseljene svemirske nastambe.


Herman Potočnik
Otišao je u svojim promišljanjima i korak dalje. On u svom djelu obilato razmatra društveno-sociološke i psiho-fizičke aspekte čovjekova boravka u takvom svemirskom ambijentu. Opisao je rakete s tri stupnja, izračunao geostacionarnu orbitu, elaborirao zašto i kako će se svemirska nastamba koristiti u znanstveno-istraživačke svrhe provođenjem eksperimenata u svemirskom okružju, opažanje zemlje iz svemira u mirnodopske svrhe te izrazio zabrinutost ali i sumnju glede mogućnosti da se ista koristi u vojne svrhe.

Ilustracija potočnikove svemirske postaje.
Glavna poglavlja su nakon samo par mjeseci po objavljivanju prevedena na engleski te objavljena u američkom časopisu Science Wonder Stories (VII-IX 1929.) kao tematski serijal. Godine 1935. knjiga je u cijelosti prevedena na ruski, 1986. godine na slovenski, 1999. godine NASA izdaje cjeloviti prijevod knjige, a od 2004. godine dostupna je i na hrvatskom jeziku (Marino Fonović, Labin Art Press).

Slovenija je izdala poštansku marku posvećenu Potočniku.
Herman Potočnik koristio se pseudonimom Hermann Noordung i po njemu je stekao svjetsku slavu i prepoznatljivost. Kod nas je još uvijek, nažalost, poprilično nepoznata osoba iako mu ruski i američki povjesničari pripisuju pionirsko afirmiranje svemirske arhitekture, čime je bio daleko ispred svog vremena. Prijateljevao je s Hermannom Oberthom i dopisivao se s njime. Da je poživio, moguće bi se pridružio imenima poput Hohmana, Goddarda, Hofta, von Brauna, Koroleva... velikana svemirske ere čovječanstva.

Potočnikova skica svemirske postaje.
Kada je 1945. godine u britanskom magazinu "Wirless World", Arthur C. Clarke objavio članak o geostacionarnom satelitu, u referencama tog njegovog rada napisao je; Hermann Noordung! Njemu u čast, asteroid 19612 otkriven 1999. godine iz zvjezdarnice Črni Vrh (Slovenija) nosi naziv, 19612 Noordung. Svemirska nastamba, ili svemirska postaja kako je to udomaćeno u našem jeziku, nalik divovskom kotaču iz Kubrickova kultnog filma Odiseja u svemiru 2001. direktno je inspirirana Potočnikovom skicom svemirske postaje "Wohnrad" (kotač, postaja kotač), zajedno s detaljem o umjetnoj gravitaciji. Manje je poznato kako je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća postojao prijedlog da se Međunarodna svemirska postaja nazove "Hermann Noordung Space Station", taj prijedlog, nažalost, nije usvojen.

Umjetnički prikaz Potočnikove svemirske postaje.
Da bar možemo reći kako smo kao država tada makar pokušali lobirati da se taj prijedlog usvoji... Kakva bi to tek bila prepoznatljivost i promocija naše domovine kad bi cijeli svijet pratio događanja sa svemirske postaje Herman Potočnik, Noordung. Istina, u zadnje vrijeme o Potočniku se kod nas sve više govori ali i radi kako bi naš velikan svjetskog značaja i ugleda napokon dobio pažnju i spomen kakav zaista zaslužuje.

Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!