Što je Messierov maraton?

Ponedjeljak, 27. ožujka 2006. u 17:07 sati

Vjerojatno ste čuli za Messierov maraton ali niste točno mogli zaključiti o čemu se zapravo radi. Tu nije riječ ni o kakvom trčanju ili nekakvim ekstremnim sportskim disciplinama. Riječ je o… Pa, krenimo iz početka. Vratimo se u prošlost, točnije u 18. stoljeće. Tada je francuski astronom Charles Messier prvi sastavio katalog nebeskih maglica kako su tada nazivali sve nezvjezdane nebeske objekte na noćnome nebu. Gospodin Messier je obožavao tragati za novim kometima, i svi objekti na nebu koji su mogli izgledati kao mogući kometi, samo su mu smetali. Odlučio ih je popisati i na taj način obilježiti za buduća promatranja kako ne bi gubio vrijeme odgonetavajući radi li se o maglici ili kometu. U originalnom katalogu nalazilo se samo tridesetak objekata, dok su ostali uvrštavani naknadno.

Danas Messierov katalog sadrži ukupno 110 objekata koji se mogu promatrati teleskopima promjera objektiva već od 150 mm, no na mjestima gdje je nebo potpuno čisto i gdje nema svjetlosnog zagađenja, imamo li oštar vid, poslužit će nam čak i dvogled 8x50. Iako je prošlo više od dva stoljeća, Messierov katalog je nezaobilazan udžbenik mladim i onima manje mladim astronomima kako bi uvježbavali svoje sposobnosti uočavanja magličastih objekata. Naročito ako se žele takmičiti na Messierovom maratonu. I sada dolazimo do odgovora na ranije postavljeno pitanje. Radi se o takmičenju na kojemu astronomi u jednoj noći moraju pronaći što više Messierovih objekata, ako ne i sve. U otkrivanju emova (M) kako ih popularno astronomi vole nazivati, ne smiju se koristiti nikakvi elektronički uređaji na teleskopima koji bi služili za automatsko traženje objekata. Dakle, isključivo "pješice" i uz pomoć zvjezdanih karata.

Najbolje vrijeme za maraton je kraj ožujka i početak travnja jer se tada može uočiti svih 110 Messierovih objekata. Kako je Messier svoja promatranja vršio uglavnom iz Pariza, svi objekti koje je popisao mogu se vidjeti i s naših zemljopisnih širina, a kako je za njihovo pronalaženje potrebno relativno malo novaca, jer ne zahtijevaju skupe instrumente, to je razumljiv veliki interes astronoma za njihovim promatranjem. Za prvi Messierov maraton uzima se onaj koji se dogodio prošlog stoljeća, kada su se 1977. godine američki astronomi prvi puta okušali u pronalaženju svih Messierovih objekata u jednoj noći. Godinu dana ranije, astronomi Tom Hoffelder, Tom Railand i Don Machholz (sjećate li se kometa iz 2004. godine koji nosi njegovo prezime?) uočili su činjenicu da se početkom proljeća svi M objekti mogu vidjeti u jednoj noći. Tako je pala ideja da se okušaju u tom pothvatu. No, sve M-ove prvi je uspio pronaći Gerry Ratley tek 1985. godine, 23/24 ožujka iz Dugasa, Arizona. Eto, tako je to sve počelo. Da je to izuzetno teško ostvariti govore uvjeti koji moraju biti gotovo savršeni, nebo potpuno vedro, bez mjesečine i bez svjetlosnog onečišćenja. Danas je to rijetkost.

Osim ovakvog oblika Messierovog maratona, koji je najčešći oblik takmičenja, postoje još neki oblici. Na primjer, Messierov plus maraton koji se održava u Americi u jesen, gdje je cilj u jednoj noći pronaći 75 Messierovih objekata i 35 NGC objekata, a ima i onih ekstremnih gdje je cilj pronaći više od 500 objekata. Zatim tu je i Messierov maraton gdje nisu dozvoljene nikakve bilješke niti zvjezdane karte za snalaženje nego se sve radi iz glave. Dali su mu naziv "kubični M" (M3) koji dolazi od "Messier Memory Marathon". Osmislili su ga Tom Hoffelder i Greg Zentz. 29/30. ožujka 2003. godine, Don Machholz  bio je prvi maratonac koji je iz glave, bez ikakvih pomagala pronašao više od 108 Messierovih objekata. U novije vrijeme pokušava se i s fotografskim Messierovim maratonom, u kojemu je cilj u jednoj noći snimiti što više M objekata. Kako vidimo, Messierov maraton postaje sve popularniji način takmičenja i druženja astronoma.

No, jeste li znali da se i u Hrvatskoj, sada već tradicionalno svake godine održava međunarodni Messierov maraton? Da, ni mi ne zaostajemo za svijetom, pod pokroviteljstvom Zvjezdarnice Višnjan, svake se godine održava Međunarodni Messierov Maraton Višnjan – Rušnjak. To je najpoznatiji Messierov maraton u ovom dijelu Europe gdje se redovito okupljaju astronomi kako bi učestvovali u takmičenju ali i u druženju, upoznavanju, jer se obično "poznaju" preko mailova i foruma i USENET-a, pa im ovakav susret dobro dođe kako bi se i osobno upoznali, razmijenili iskustva i sve što uz to ide. Eto, to je ukratko sve što je dobro znati o Messierovom maratonu. Okušajte se i vi, ne morate biti pobjednik, naučite li pri tome nešto novo, upoznate li bolje zvjezdano nebo, postali ste prvak, jer bit ćete posebni, znati ćete nešto novo o svijetu za koji mnogi ne znaju. Neće se moći mjeriti s vama, a kažete li im nešto o tim svojim iskustvima, osjećat ćete se bolje, mnogi će imati ljepše mišljenje o vama. Ne bave se ljudi bez razloga takvim hobijem.

Zahvaljujem se gospodinu Koradu Korleviću sa Zvjezdarnice Višnjan na dozvoli korištenja njihovih fotografija sa 12. Međunarodnog Messierovog Maratona Višnjan – Rušnjak 2006. za potrebe ovog članka.