Najveći pun Mjesec

Predstojeći pun Mjesec najveći još od 1948. godine. Pun Mjesec nastupa u ponedjeljak, 14. studenog u 14:52 po našem vremenu. Gledano golim okom izlazak Mjeseca u nedjelju, ponedjeljak i utorak navečer neće se puno razlikovati.

Umjetnički prikaz pogleda prema Mjesecu. © Ljubaznošću: Arief Gulo
Članak
0Komentari
Broj otvaranja8081

Nad istočnim obzorjem (budu li vremenske prilike dozvolile) imati ćemo prigodu promatrati najveći, najbliži i najsjajniji puni Mjesec još od 26. siječnja 1948. a slijedeći "veći, bliži, sjajniji" pun Mjesec očekuje nas 25. studenog daleke 2034. godine. Posljednjih godina, od 2011. na ovamo u medijima se za pojavu punog Mjeseca (kada je cijela nama vidljiva polutka osvjetljena Sunčevim zracima svjetla) pomalo udomaćio izraz "Super Mjesec", možemo reći kako je taj izraz produkt medijskog pretjerivanja i zaglupljivanja javnosti. Orbita našeg prirodnog satelita oko Zemlje nije kružnica, već elipsa s varijacijama minimalne i maksimalne udaljenosti.


Usporedba prividnih veličina Mjeseca u perigeju i apogeju (Supermjeseca i Mikromjeseca). Velika slika.
Mjesec nam najbliže može prići na 356.400 km, a najviše je udaljen 406.700 km. Za ovog punog Mjeseca ta će udaljenost iznositi 356.509 km, samo 109 km više od najmanje moguće udaljenosti! Ovisno o udaljenosti Mjeseca od Zemlje u trenutku kada nastupa puni Mjesec razlika u veličini njegova diska može iznositi do 14%. Shodno tome pun Mjesec kada nam je najbliže sjajniji je 30% od punog Mjeseca kada je on najdalje. Ovisno o onečišćenosti i sastavu atmosfere lom reflektiranih zraka svjetla sa Mjesečeve površine može učiniti da nam se Mjesec čini žućkast, crvenkast pa čak i da malo "naginje" prema zelenoj ili plavoj boji. Ma koje boje bio aktualni puni Mjesec, ili ako baš hoćete i "Super Mjesec", imate li prigodu pogledajte ovih dana njegov izlazak nad istočnim obzorjem - nećete biti ravnodušni.


Metode mjerenja

Zgodno je primijetiti da se podaci u tekstu i na fotografiji ne poklapaju. Ispada da je Mjesec na fotografiji bliže od najbliže moguće točke na kojoj se Mjesec može naći. Razlika nastaje u različitim metodama mjerenja. Nije isto mjeri li se udaljenost od središta Zemlje do središta Mjeseca ili od/do najbliže točke na površinama ovih svemirskih tijela. Isto tako nije za zanemariti niti mjeri li se udaljenost od ekvatora ili neke druge lokacije na Zemlji.

Podaci se mogu činiti pogrešnima, ali mogu biti i točni, sve ovisi o metodi mjerenja koja se koristi. Nevolja je samo što nitko ne navodi na koju točno metodu mjerenja se odnose podaci koje prezentiraju. Obično većina prepisuje podatke koje je već netko drugi objavio pa nedostaje i točan izvor podataka.

Kako sam ja autor ove fotografije znam da su prikazani podaci oni koje je izračunao astronomski program Stellarium tako da u ovome slučaju imamo barem jedan sigurni poznati izvor podataka.

Danijel Reponj



Tematski povezani članci
Kotur sira zvani Mjesec
Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!