Samostanski teleskop u Virovitici

Nedjelja, 21. kolovoza 2011. u 06:31 sati

Nedavno otvorenje samostanskog muzeja u Virovitici pobudilo je interese virovitičkih astronoma amatera. Naime, na jednoj od fotografija s otvorenja vidljiv je stari teleskop, koji je poseban po tome što nitko od virovitičkih astronoma nije znao za njegovo postojanje. Ubrzo je tu vijest na AstroForumu objavio prof. Zlatko Kovačević, (a.k.a. galileo) te je priložio slike mogućeg "dvojnika" tog teleskopa.


Jedna od fotografija na koje je pozornost skrenuo prof. Zlatko Kovačević

Budući da sam već preko 8 godina aktivan u programu crkve i dugogodišnji ministrant, nije mi bilo teško srediti privatan posjet muzeju i detaljnije pregledati teleskop. Odmah nakon što sam vidio vijest na forumu otišao sam do samostana i pitao dotadašnjeg župnika i gvardijana fra Roberta Perišića zna li ikakve informacije o teleskopu. Nakon što mi je odgovorio da o teleskopu ne postoje nikakvi zapisi u arhivu crkve, a isto tako ni znanstveni podatci, ponudio sam se da pomnije pregledam teleskop i zapišem znanstvene podatke kako bi mogli stajati na kartici uz teleskop. Odmah je oduševljeno prihvatio moj prijedlog i tako sam dobio termin da 16.8.2011. godine u 9 sati u jutro pregledam teleskop, obavim mjerenja i zapišem znanstvene podatke.


Teleskop smješten u samostanskoj knjižnici. ©Foto: Kristijan Toplak

Teleskop je smješten u staroj samostanskoj knjižnici na odjelu samostanskog muzeja, na prvom katu i postavljen je uz jedan od sjevernih prozora. Da bih obavio potrebna mjerenja, morao sam izvući teleskop da bih ga mogao slobodno okretati, te sam odmah zaključio da i nije baš pretežak i da je dosta lagan za prenošenje. Kada sam počeo okretati teleskop, vidio sam da je gornji dio montaže malo klimav te da u nekim položajima dio montaže koji služi za pomicanje u visinu (Alt.) popušta i da cijev "pada" na malo nižu visinu. Dio montaže koji služi za pomicanje po azimutu (Az.) je klizao poprilično glatko, ali ga je lako pomaknuti iz statičnog položaja.

Kada sam krenuo fotografirati detalje teleskopa da bih mogao lakše naći proizvođača, baterije u fotoaparatu su se ispraznile, pa sam morao slikati mobitelom. Nakon što sam završio s fotografiranjem, krenuo sam mjeriti duljinu cijevi, zatim promjer objektiva, zatim računati f-broj i svjetlosnu snagu. Kada sam krenuo mjeriti promjer izlazne pupile, to je bilo malo teže zbog veličine leće okulara. Fokusiranje se postiže okretanjem nastavka koji se nalazi ispred okulara. Tim okretanjem cijev fokusera izlazi iz optičke cijevi i tako izoštrava sliku. Kada sam otvorio poklopac objektiva odmah sam uočio da objektiv (leća) nema nikakav premaz (coating), nego za objektiv služi samo "sirova" staklena leća promjera 40 mm.


Dio fokusera koji se okreće za fokusiranje slike

Na kraju sam dobio ovakve rezultate mjerenja:

Optički dizajn: Refraktor
Promjer objektiva: D = 40 mm
Žarišna duljina: F = 1000 mm
f-broj:  f = 25
Montaža: Alt-Azimutalna
Svjetlosna snaga:  S = 32.65 X
Materijal optičke cijevi: Mjed
Materijal tronošca: Mahagonij
Proizvođač: Harbor Master


Teleskop prije početka mjerenja


Mjedena Alt-Az montaža

Kada sam završio s mjerenjima, počeo sam pretraživati Internet u nadi da ću pronaći i proizvođača. Zahvaljujući prof. Zlatku Kovačeviću nisam morao dugo tražiti jer je na slikama koje je objavio na forumu već pisao proizvođač i neke karakteristike teleskopa. Na kraju sam zaključio ovo:

Teleskop je proizvela tvrtka Harbor Master i više služi kao antikni ukras nego kao ozbiljan instrument, što je vidljivo iz njihova opisa ovog teleskopa. Iz toga odmah možemo zaključiti da teleskop sigurno nije stariji od 30-ak godina, budući da se još uvijek proizvodi, a sadašnja cijena mu je 1500 kn. Starost također možemo lako ustvrditi budući da se zna da teleskop nije restauriran, a odlično je očuvan, pogotovo drvo tronošca. Možda nešto više o teleskopu zna sadašnji gvardijan fra Marko Malović, koji je u Virovitici boravio prije 20-ak godina. Takve "antikne" teleskope  i danas proizvode ostale tvrtke koje proizvode optiku, uključujući i poznati Celestron i njihovi liniju "antiknih" teleskopa "Ambassador".


Celestron Ambassador 50AZ - Jedan od teleskopa iz linije Ambassador,
"antiknih" teleskopa tvrtke Celestron

Na kraju bih se želio zahvaliti fra Robertu Perišiću koji mi je dopustio da obavim mjerenja na teleskopu, i koji je omogućio da će ti podatci stajati uz izložbenu karticu teleskopa (koju do sada nije imao), te bih se zahvalio prof. Zlatku Kovačeviću koji mi je uvelike olakšao traženje proizvođača ovog teleskopa.