Tijekom ljeta 2011. u Virovitici izrađeni novi sunčani satovi

Petak, 19. kolovoza 2011. u 08:15 sati

Izradom novih sunčanih satova u Virovitici nastavlja se niz započet 1993. godine kad su izrađeni prvi okomiti sunčani satovi u krugu tvornice TVIN i na pročelju Osnovne škole Vladimira Nazora.

Analematički sunčani satovi Područnih škola u Svetom Ðurđu i Koriji

Tijekom proljetnih praznika prof. Zlatko Kovačević je bojenjem betonskih elemenata dvostruko označene satne te datumske skale, pripremio dva istovjetna kompleta za izradu analematičkih sunčanih satova u travnjaku pokraj Područnih škola u Svetom Ðurđu i Koriji. Veličina velike poluosi elipse satne skale je 256 cm i jednaka je veličini sunčanog sata kraj Područne škole Podgorje koji je izrađen početkom jeseni 2010.

Kraj Područne škole Sveti Ðurađ, 22. lipnja 2011. godine, na izabranoj lokaciji prvo su pomoću Sunca određene strane svijeta, a nakon toga su (prema podacima dobivenim vlastitom računalnom aplikacijom) u travnjaku iskolčeni položaji oznaka satne i datumske skale. Zatim su u travnjaku iskopane rupe i u njih ubačeni betonski elementi satne i datumske skale. Izrada je dovršena bojenjem teksta na obližnjem asfaltu "SUNČANI SAT" (žutom bojom), a ispod "SVETI ÐURAÐ – VIROVITICA" (bijelom bojom).

Provjera pravca jug-sjever u kojem leži mala poluos elipse i simetrala datumske skale, izvršena je sjenom okomitog štapa u trenutku lokalnog podneva (slika lijevo). Nakon 8 minuta sjena štapa pokazala je točno vrijeme prema ljetnom računanju 1 sat poslije podne, odnosno 12 sati prema SEV-u (slika desno).

Isti postupak primijenit će se krajem kolovoza 2011. godine, prilikom izrade analematičkog sunčanog sata u travnjaku pokraj Područne škole Korija.

Okomiti sunčani sat na kući obitelji Idžojtić u Virovitici

Virovitica je u ulici Ferde Rusana (br. 32.) u prigodi proslave Dana grada i blagdana sv. Roka, 16. kolovoza 2011. godine dobila još jedan likovni ukras - okomiti sunčani sat.

Na južnom pročelju kuće svojih roditelja, a prema decentnom likovnom rješenju svoje majke i slikarice Bernarde, naslikao ga je prof. Roko Idžojtić. Iznad štapa sjenopokazivača rimskim je znamenkama napisan broj 2011., a ispod satne skale na latinskom jeziku motto ovog sunčanog sata: „Ars longa, vita brevis" (Umjetnost je vječna, a život kratak).


Roko i Bernarda Idžojtić

Mjerenje azimuta zida, izračun elemenata i ugradnju sjenopokazivača obavio je prof. Zlatko Kovačević. Okomiti zid južnog pročelja ne leži u pravcu prvog vertikala (pravac istok-zapad) nego je neznatno za 4o otklonjen prema zapadu pa satna skala nije simetrična u odnosu na podnevnu liniju. Brojevi satne skale napisani su rimskim znamenkama za sve parne sate (VI, VIII, X, XII, II, IV i VI). Zbog asimetrije sat nema liniju za 6 sati ujutro, no iz estetskih razloga na lijevoj strani napisan je broj VI.

Potrebno je podsjetiti da takav sunčani sat, pomoću sjene štapa pokazuje pravo Sunčevo vrijeme kao odraz stvarnog položaja Sunca na nebu. Zbog organizacije aktivnosti u svakodnevnom životu koristimo srednje Sunčevo vrijeme (zonsko) koje teče ravnomjerno. Hrvatska je u zoni Srednjoeuropskog vremena (SEV), ali je od kraja ožujka do kraja listopada na snazi tzv. ljetno računanje vremena s dodatkom 1 sata.

Ako uvažavamo navedene činjenice i znamo za pojedine datume razliku pravog Sunčevog vremena (mjesnog) i SEV-a (tijekom "ljetnog vremena" +1 sat ), s neznatnom greškom možemo saznati "koliko je sati" i s pomoću sunčanog sata. Nažalost mnogo je onih koji to ne znaju, jer se s ovakvog sunčanog sata ne može očitati vrijeme koje pokazuje javni ili ručni sat, odnosno teletekst. U Virovitici sunčani satovi pokazuju "točno vrijeme" po SEV-u sredinom siječnja i sredinom ožujka, a razlika očitanog vremena i SEV-a najveća je krajem listopada i početkom studenoga kad treba oduzeti čak 26 minuta. U srpnju treba oduzeti prosječno 4, a u kolovozu 5 minuta.

Tablični prikaz razlike u minutama za Viroviticu za svaki dan u godini možete pronaći u članku Sve virovitičke sunčane ure. U Hrvatskoj je do sada katalogizirano manje od 100 sunčanih satova, a u Austriji više od 2000.