Astronomski događaji i pojave u 2008. godini

Petak, 11. siječnja 2008. u 15:21 sati

Na ovome mjestu možete pogledati što će se događati u 2008. godini. Odabrali smo za vas ono zanimljivo što će se moći vidjeti sa naših zemljopisnih širina. Naravno, ako se dogodi nešto nepredviđeno, a to je uvijek moguće, to nećete naći ovdje. No, potrudit ćemo se da ono što znamo da će se sigurno dogoditi, prezentiramo na zanimljiv i pregledan način. Ako vam nešto nije jasno oko pojmova i naziva koje ćete ovdje pročitati, objašnjenje svakoga od njih možete pronaći u Astronomskom rječniku u našoj rubrici Svemir.


Sunce danas

Ovako naše Sunce izgleda danas. Slika se obnavlja automatski svaki dan po nekoliko puta. Ima li na Suncu ikakve aktivnosti, moći ćete ju ovdje vidjeti u obliku Sunčevih pjega. Želite li znati više o trenutnom stanju Sunca, svakako svratite na stranice Solar images at SDAC gdje možete pogledati kako Sunce izgleda u ostalim dijelovima spektra.
Praćenje pojava vezanih uz Sunčevu aktivnost, kao što je pojava aurore, Sunčeva vjetra i slično, naći ćete u ažurnim vijestima koje možete pronaći na stranicama SpaceWeather.com

Mjesečeve faze

Zanima li vas u kojoj je fazi Mjesec, to možete vidjeti ovdje lijevo. Slika se mijenja svaka četiri sata. Kako će Mjesec izgledati određenog trenutka u budućnosti ili možda faza u kojoj je bio u prošlosti, na primjer dana kada ste se rodili, vidjet ćete ako svratite na stranice Virtual Reality Moon Phase Pictures gdje to možete vrlo jednostavno doznati.

Pomrčine Sunca i Mjeseca

U 2008. godini dogodit će se četiri pomrčine, od toga dvije pomrčine Sunca i dvije Mjeseca. Iz naših krajeva vidjet ćemo samo (potpunu) pomrčina Sunca, od nas vidljiva kao djelimična, i obje pomrčine Mjeseca.

Pomrčine Mjeseca

Dana 21. veljače, dogodit će se potpuna pomrčina Mjeseca. Mjesec će proći kroz Zemljinu sjenu. Središnji trenutak pomrčine je u 03 sata 26 minuta (UT). Najveća faza pomrčine je 1,237 Mjesečevoga prolaza kroz Zemljinu sjenu.

kontakt
vrijeme UT
pozicijski kut
    
1
Ulazak Mjeseca u Zemljinu polusjenu - početak pomrčine
00:34,9
2
Ulazak Mjeseca u Zemljinu sjenu
01:42,9
93,2°
3
Početak potpune pomrčine
03:00,5
4
Središnja točka ili najveća faza pomrčine
03:26,0
5
Završetak totalne pomrčine
03:51,5
6
Završetak izlaska Mjeseca iz Zemljine sjene
03:51,5
320,1°
7
Mjesec napušta Zemljinu polusjenu, kraj pomrčine
06:17,2
 
    

Dana 16. kolovoza, dogodit će se djelomična pomrčina Mjeseca. Mjesec će djelimično ući u Zemljinu sjenu. Središnji trenutak pomrčine je u 21 sat 10 minuta (UT). Najveća faza pomrčine je 0,813 ili 81,3% Mjesečevoga prolaza kroz Zemljinu sjenu.

kontakt
vrijeme UT
pozicijski kut
    
1
Ulazak Mjeseca u Zemljinu polusjenu - početak pomrčine
18:23,1
2
Ulazak Mjeseca u Zemljinu sjenu
19:35,7
99,0°
3
Središnja točka ili najveća faza pomrčine
21:10,1
4
Završetak izlaska Mjeseca iz Zemljine sjene
22:44,6
210,9°
5
Mjesec napušta Zemljinu polusjenu, kraj pomrčine
23:57,1
 
    

Pomrčina Sunca

Dana 1. kolovoza, dogodit će se potpuna pomrčina Sunca. Iz naših krajeva vidjet će se kao djelomična pomrčina.

kontakt
vrijeme UT
duljina
širina
 
 
1
Početak pomrčine
08:04,1
-52° 14,4"
+50° 12,4"
2
Početak središnjeg dijela linije pomrčine
09:22,6
-103° 07,3"
+68° 16,7"
3
Središnja točka ili najveća faza pomrčine
09:47,4
+34° 44,2"
+81° 06,8"
4
Završetak središnjeg dijela linije pomrčine
11:20,0
+113° 53,1"
+33° 29,1"
5
Završetak toka pomrčine, kraj pomrčine
12:38,4
+85° 36,2"
+11° 09,9"
     

Meteori

Što je meteor? Definicija kaže ovako: meteor - svjetlosna pojava koja nastaje izgaranjem meteoroida u Zemljinoj atmosferi. U našem jeziku poznati su i pod nazivom "zvijezde padalice". Svake godine događaju se pojačane aktivnosti meteora pa ih tada možemo promatrati u većem broju nego što je to inače uobičajeno. U tabeli dolje možete pogledati kada se očekuju pojačane aktivnosti meteora.

dan
mjesec
meteorski potok
 
05
Siječanj
Maksimum meteorskog potoka Quadrantida
25
Veljača
Maksimum meteorskog potoka Leonida (aktivni: 15.02. - 10.03.)
22
Travanj
Maksimum meteorskog potoka Liridi (aktivni: 16.04. - 25.04.)
05
Svibanj
Maksimum meteorskog potoka Eta Aquaridi
29
Srpanj
Maksimum meteorskog potoka Delta Aquaridi
12
Kolovoz
Maksimum meteorskog potoka Perzeidi (aktivni: 17.07. - 24.08.)
09
Listopad
Maksimum meteorskog potoka Drakonidi (aktivni: 06.10. - 10.10.)
22
Listopad
Maksimum meteorskog potoka Orionidi (aktivni: 02.10. - 07.11.)
06
Studeni
Maksimum meteorskog potoka S Tauridi
10
Studeni
Maksimum meteorskog potoka N Tauridi
17
Studeni
Maksimum meteorskog potoka Leonidi (aktivni: 10. 11. - 23.11.)
23
Prosinac
Maksimum meteorskog potoka Ursidi
14
Prosinac
Maksimum meteorskog potoka Geminidi (aktivni: 07.12. - 17.12.)
 
 

Mjesec u perigeju i apogeju

Što je perigej? To je točka u kojoj je tijelo u stazi oko Zemlje najbliže Zemlji. Perigej se ponekad upotrebljava i za prividnu stazu Sunca oko Zemlje. Apogej je najudaljenija točka od Zemlje na stazi nekog tijela koje kruži oko Zemlje. U našem slučaju, u tabeli ispod su podaci za Mjesec. Dakle, tu možete vidjeti kada će Mjesec biti najbliže ili najdalje od Zemlje, odnosno u perigeju ili apogeju. Vremena su u SEV-u. U razdoblju dok je na snazi ljetno (ukazno ili službeno) vrijeme, ovim podacima treba dodati po jedan sat (1h). Ove godine to je u razdoblju od nedjelje 26. ožujka, do nedjelje 29. listopada.

perigej
 
apogej
      
 mjesec u godini
dan
sat SEV
 mjesec u godini
dan
sat SEV
      
 Siječanj
19
09
 Siječanj
03
08
 Veljača
14
01
 Siječanj
31
04
 Ožujak
10
22
 Veljača
28
01
 Travanj
07
19
 Ožujak
26
20
 Svibanj
06
03
 Travanj
23
10
 Lipanj
03
13
 Svibanj
20
14
 Srpanj
01
21
 Lipanj
16
18
 Srpanj
29
23
 Srpanj
14
04
 Kolovoz
26
04
 Kolovoz
10
20
 Rujan
20
03
 Rujan
07
15
 Listopad
17
06
 Listopad
05
11
 Studeni
14
10
 Studeni
02
05
 Prosinac
12
22
 Studeni
29
17
     Prosinac
26
18
       

Mjesečeve mijene (faze) - vremena su u UT

 

Mlađak

Prva četvrt

Uštap

Zadnja četvrt

 

d   h   m

d   h   m

d   h   m

d   h   m

 Siječanj

08 11:36

15 19:45

22 13:35

30 05:02

 Veljača

07 03:44

14 03:33

21 03:30

29 02:18

 Ožujak

07 17:14

14 10:45

21 18:39

29 21:46

 Travanj

06 03:55

12 18:31

20 10:25

28 14:11

 Svibanj

05 12:19

12 03:46

20 02:11

28 02:56

 Lipanj

03 19:23

10 15:02

18 17:30

26 12:09

 Srpanj

03 02:18

10 04:34

18 07:58

25 18:41

 Kolovoz

01 10:12

08 20:19

16 21:16

23 23:49

 Kolovoz

30 19:58

 Rujan

29 08:12

07 14:03

15 09:13

22 05:04

 Listopad

28 23:13

07 09:03

14 20:02

21 11:54

 Studeni

27 16:54

06 04:02

13 06:17

19 21:30

 Prosinac

27 12:21

05 21:25

12 16:38

19 10:28

         

Zemlja u perihelu i afelu i počeci godišnjih doba

A, što su to perihel i afel? Perihel je točka u kojoj je tijelo na stazi oko Sunca najbliže Suncu. Afel je suprotno od perihela pa je to onda najudaljenija točka staze tijela od Sunca koje se giba oko Sunca. U ovome slučaju to je naš planet Zemlja. Osim toga, dolje su i podaci o počecima godišnjih doba u ovoj godini, odnosno o proljetnom i jesenskom ekvinociju te ljetnom i zimskom solsticiju.

Perihel: 03. siječnja u 0h UT
Afel: 04. srpnja u 08h UT

Proljetni ekvinocij (početak proljeća) nastupa 20. ožujka u 05:48 UT
Jesenski ekvinocij (početak jeseni) nastupa 22. rujna u 15:44 UT

Ljetni solsticij (početak ljeta) počinje 20. lipnja u 23:59 UT
Zimski solsticij (početak zime) počinje 21. prosinca u 12:04 UT

Ljetno vrijeme 2008. godine traje od 23. ožujka pa sve do 26. listopada. Da biste iz svjetskog vremena (UT) dobili srednjoeuropsko vrijeme (SEV), podacima trebate dodati jedan sat. U razdoblju ljetnog računanja vremena (UK - službeno ili ukazno vrijeme) podacima u svjetskom vremenu (UT) dodajte dva sata.

UT+1=SEV     UT+2=UK     SEV-1=UT     SEV+1=UK     UK-2=UT     UK-1=SEV