Virovitička ekspedicija na Mars

Nedjelja, 05. veljače 2006. u 00:04 sati

VIROVITICA / PAPUK - U noći, 10/11. kolovoza 2003. godine, skupina virovitičkih entuzijasta, astronoma amatera, (prof. Zlatko Kovačević, Robert Žibreg, Danijel Reponj, Bruno Fijala, Vlatko Fijala i novinarka Marija Mikolić) uputila se na Papuk, kako bi učestvovali u Astronomskoj ekspediciji "Mars 2003". Baza kampa nalazila se na nadmorskoj visini od 792 metra, tik pored TV repetitora, čiji su ih djelatnici srdačno dočekali, te kao pravi domaćini, ponudili toplom kavom. Pripreme za promatranja počele su još za dnevne svjetlosti jer je trebalo postaviti gomilu astronomske opreme, od teleskopa (Celestron), do informatičke opreme, kamere i pripadajuće elektronike i logistike. Nakon što je pao mrak, promatranja su započela. Mjesec, koji je bio vidljiv gotovo cijelu noć, iako je bio gotovo pun i ometao svojim sjajem dobru astronomsku vidljivost neba, izvrsno je poslužio za precizna umjeravanja teleskopa i kamere.

Oko 21,30 sati, napokon je izašao i planet Mars pa su promatranja i snimanja tog crvenog planeta mogla početi. Ovih dana, točnije 27. kolovoza, Mars se nalazi u "velikoj opoziciji" to jest, od planeta Zemlje će biti udaljen "samo" oko 55 milijuna kilometara, a takva opozicija događa se svakih 16 godina. Ove godine, Mars će biti nešto bliži nego obično, a u takvom položaju se nije već stoljećima našao pa je i tu priliku trebalo iskoristiti.

Po prvi puta, virovitički astronomi snimali su taj događaj, a zbog velike blizine, na crvenom planetu mogli su se uočiti i detalji, koji inače nisu vidljivi sa Zemlje, bez velikih teleskopa kakvi se nalaze samo u profesionalnim zvjezdarnicama postavljenim na visokim planinama. Planet Mars, može se vidjeti kasno na večer, kao i tijekom cijele noći, na jugozapadnom obzorju kao najsjajnija zvijezda ovoga ljeta na noćnome nebu. Posjedujete li malo veći dalekozor ili manji amaterski teleskop, možete ga vidjeti kao malenu okruglu pločicu, crvenkasto narančastog sjaja. Imate li prilike "zaviriti" kroz malo veći instrument, možete primijetiti svjetlije i tamnije "mrlje" na njegovoj površini, bijele polarne kape, koje se sastoje od smrznute vode i suhoga leda, a uz malo sreće i primijetiti čuveni ugasli vulkan Olympus Mons, najveći vulkan u cijelome Sunčevom sustavu.

Visina mu je fantastičnih 27 kilometara. Uzbuđenja nije manjkalo i snimanja su se radila gotovo do samoga jutra. Prikupljeno je zaista mnogo vrijednoga i jedinstvenog materijala, puno snimaka i mjerenja, koja će biti potrebno naknadno obraditi i sve objediniti, kako bi se dobili konačni rezultati, i na kraju objaviti ih široj astronomskoj (i ne samo njoj) zajednici. Osim Mjeseca i Marsa, iskorištena je prilika da bi se pogledao i planet Saturn, najljepši planet u Sunčevom sustavu, koji izlazi na istočnome obzoru, nešto prije izlaska Sunca. Uvjeti za promatranje su bili zaista dobri pa su uočeni oblačni slojevi u atmosferi planeta, kao i Cassinijeva pukotina u Saturnovim prstenima koji ga okružuju. Zaista jedinstveni događaj. Iako Sunce, samo što nije izašlo, i dan je već uvelike zarudio okolnim brdima i šumama, svjetla udaljenih mjesta i gradova se više nisu mogla vidjeti, Mars, crveni planet, koji je Virovitičane i doveo na Papuk, još se uvijek nazirao na zapadnome horizontu, kao jedina i najsjajnija zvijezda toga trenutka na nebu.

Fotografije Marsa kao i ostalih nebeskih tijela, pogledajte u našoj AstroGaleriji.


 Foto: Robert Žibreg, Zlatko Kovačević i Danijel Reponj