Hrvatska meteorska mreža - status 18.02.2010.

Ponedjeljak, 22. veljače 2010. u 08:41 sati

Prošlo je dosta vremena od posljednjeg pregleda situacije u HMM, ne zato što nije bilo što pisati nego zato što se radilo punom parom! Za razliku od prethodnih mahom literarnih članaka, sada će biti više slika i statistike, a manje teksta. Ali za početak ipak nekoliko rečenica.

Automatizacija procesa obrade podataka

Bolna točka svake meteorske mreže (kao i većine astronomskih promatranja) je obrada promatranja. Naime, nije sve što kamera zabilježi, a softver detektira kao pokret, meteor: najčešće su uzročnici lažnih detekcija prirodne pojave (šišmiši, ptice, oblaci), a u manjoj mjeri umjetne (avione se uspješno da softverski eliminirati).


Niski oblaci i šišmiši glavni su uzročnici lažnih detekcija. Na gornjim snimkama
zabilježeno je 6 meteora, možete li ih pronaći?

Ovaj prvi korak filtriranja promatranja (odvajanja meteora od ostalih detekcija) mora se provoditi "na ruke", jer nam je barem za sada nedostupan algoritam koji bi mogao kvalitetno izdvajati stvarne meteore od lažnih (iako na prvi pogled izgleda trivijalno, to zaista nije). Prvi softver koji smo u tu svrhu koristili, SkyPatrolAnalyzer otišao je u zasluženu mirovinu - nadomjestili smo ga puno jednostavnijim SkyPatrol-MTPFilter-om, koji do te mjere olakšava filtriranje da ručni dio obrade jedne noći traje svega nekoliko minuta (ovisno o broju meteora), osim u slučaju dviju kamera gdje je vrijeme obrade smanjeno sa nekoliko sati na dvadesetak minuta.


SkyPatrol-MTPFilter, osnovni alat za verifikaciju detekcija meteora.

Polje na kojem smo najviše napredovali je automatska obrada po završenom filtriranju. Ovaj dio automatizacije obrade podataka napravio je Denis Vida, a testiranja su provodili Filip Novoselnik, Željko Andreić i Damir Šegon.

Kompletna astrometrija odvija se potpuno automatski, uz popratne log datoteke kvalitete kalibracije te mogućnost ručne rekalibracije u slučaju pomicanja kamere. Sada za završnu astrometrijsku i fotometrijsku obradu jednog cijelog mjeseca promatranja jedne stanice treba oko pola sata. Testiranje kompletnog postupka provedeno je za 7. i 8. mjesece 2007, 2008. i 2009. godine.


Stack nekoliko snimaka HMM Žrnovnica od 31.08.2008. Brojne zvijezde
omogućavaju vrlo preciznu astrometrijsku kalibraciju.

Budući da je za kompletnu obradu ovih 6 mjeseci trebalo efektivno oko mjesec dana (skupa sa podešavanjem parametara automatizacije), za očekivati je da će se korak sa promatranjima uhvatiti negdje sredinom ove godine. Ono što nas još uvijek donekle usporava je sinkronizacija satova. Nisu svi PC sinkronizirani putem interneta, što znači da se prije astrometrije moraju izvršiti korekcije trenutaka opažanja meteora sa stanica kojima sat ne štima. Sinkronizaciju provodimo na trenucima pojave meteora, što ponekad stvara problem ukoliko nema zajedničkih meteora. Stoga će se uskoro krenuti u nabavku GPRS uređaja za sinkronizaciju, čime će se dodatno olakšati postupak obrade podataka.

Preliminarni rezultati

U periodu 7. i 8. mjeseca za 2007, 2008. i 2009. godinu detektirano je i obrađeno 31.573 meteora, od čega je 4.235 meteora rezultiralo kvalitetnim orbitama. Statistika promatranja po stanicama i mjesecima prikazana je u tabeli.

Iz tabele je vidljivo da postoji razlika - i to ne mala - broja promatranja po stanicama. Razlog tome su različiti meteorološki uvjeti pojedinih lokacija, ali i objektivni problemi operatera (kvarovi na PC, nestabilna el. mreža...). Smanjenje kvarova i veća pouzdanost rada se može postići UPS uređajima, jer pored toga što sprječavaju resetiranje PC zbog stabiliziranja napajanja, produžavaju vijek rada PC.

Meteorološkim uvjetima na žalost ne možemo stati na rep, ali nam se zato pruža prilika da već sada prikupimo informacije o oblačnosti noćnog neba nad Hrvatskom - nakon skoro tri godine promatranja imamo već dovoljno informacija za barem elementarnu statistiku. Pored oblačnosti, možemo procijeniti i prozračnost atmosfere, a nakon što su Dariu Klariću u Višnjevcu ispred kuće instalirali javnu rasvjetu, i direktan utjecaj na video promatranja meteora (i populaciju lokalnih šišmiša). Ovo će biti interesantno ekolozima i biolozima, neka se malo i oni uhvate programiranja.

Pokrivenost neba rasla je iz godine u godinu, sada možemo reći da je cijelo nebo nad Hrvatskom pokriveno barem jednom kamerom. Cilj nam je cijelo nebo imati pokriveno s barem dvije kamere, i na tome ćemo poraditi u narednom razvojnom ciklusu.


Prikaz zajednički detektiranih meteora za period 7. i 8. mjeseca 2007, 2008. i 2009. godine.

Što se tiče samih rezultata, slijedi (uz popratna objašnjenja) nekoliko različitih prikaza iz UFOOrbit softvera koji trenutno koristimo za izračun orbita i dalju analizu. Svi ovi podaci biti će detaljno obrađeni i publicirani u stručnim časopisima, te u vidu sažetaka (ili kompletni, ovisno o uvjetima časopisa) prezentirani i na stranicama HMM.


Radijanti svih meteora snimljenih u periodu 7. i 8. mjeseca 2007, 2008. i 2009. Svaka oznaka predstavlja
radijant meteora snimljenog s barem dvije stanice, a boja predstavlja njegovu brzinu proleta kroz
atmosferu. Sanson-Flamsteed projekcija u ekvatorijalnom sustavu, R.A.330°, Dec0°.

Radijanti svih sporadičnih meteora snimljenih u periodu 7. i 8. mjeseca 2007, 2008. i 2009. Svaka oznaka predstavlja radijant meteora snimljenog s barem dvije stanice, a boja predstavlja njegovu brzinu proleta kroz atmosferu. Sanson-Flamsteed projekcija u ekliptičkom koordinatnom sustavu, λ180°, β0°. Na grafu ekliptička dužina predstavlja λ meteora - λ sunca, i lijepo se uočava utjecaj rotacije Zemlje na ulazne brzine meteora - večernji su meteori sporiji (sredina) dok su jutarnji brži (lijevo). O rupi na 220-om stupnju jednom drugom prilikom.


Detalji orbite meteorskog potoka Perzeida (plavi kružić=Zemlja). Lijevo i sredina prikaz orbita sa pogleda
orbite Neptuna odnosno Marsa, desno radijanti Perzeida kroz cijeli period aktivnosti. Zbog ograničenja
softvera prikazano svega 500 orbita odnosno 1000 radijanata pojedinih Perzeida.


Detalji položaja radijanata ljetnih meteorskih struja u zviježđima Jarca i Vodenjaka. Lijepo se može
procijeniti dnevni pomak radijanta za istaknutije struje.

Na osnovi promatranja izračunate su orbite za meteoroide 24 meteorske struje, pored sporadičnih meteoroida (1820 orbita). Najviše je naravno orbita Perzeida (Per, 1688), slijede južni delta Aquaridi (sdA, 156), Capricornidi (Cap, 62)... kompletnu statistiku ćemo ostaviti za jednu drugu priliku, budući da neke od struja nisu pokrivene za kompletni period aktivnosti.

Umjesto zaključka

Dinamika razvoja HMM je toliko velika da je u nekom realnom vremenu jako teško prezentirati sve što se odvija. Ono što međutim posebno treba prezentirati i nastojati to istaknuti gdje god je to moguće je rad pojedinaca - astronoma amatera, od kojih je sve veći broj mladih ljudi - uglavnom srednjoškolaca, ali očekujemo da će se projektu u većem broju priključiti i studenti.


Gužva na Zemljinoj orbiti...

Zato sada slijedi popis dosadašnjih lokacija-operatera kamera i ostalih učesnika projekta (napomena: zvjezdicom označene kamere koje su promijenile lokaciju/operatera)

Kamere:
* Bjelovar (Rovišće) - Denis Štogl
Merenje - Željko Andreić
Osijek (Višnjevac) - Dario Klarić
Pula_ADIP - Damir Šegon
Pula_HOME - Damir Šegon
Rijeka_A - Ivica Ćiković
Rijeka_B - Ivica Ćiković
Šibenik_A - Izidor Pelajić, Ivica Pletikosa
Višnjan - Maja Crnić, Reiner Stoss
* Tićan - Denis Štogl
Zagreb_RGN - Željko Andreić
* Varaždin - Željko Andreić
MaliLošinj - Dorian Božičević
Petrovsko - Krunoslav Vardijan
Žrnovnica - Filip Lolić
* VelikaPisanica - Luka Oskoruš
Valpovo - Filip Novoselnik, Denis Vida, Gaj Tomaš
Šibenik_B - Berislav Bračun
BačkaPalanka - Janko Mravik
* Brač - Tomislav Sorić
Makarska - Robert Zovko
Zagreb_Titus - Sonja Janeković
Sisak - Zvonko Prihoda, Dalibor Brdarić
Varaždin_Alan - Alan Pevec
Daruvar - Petar Rohlik
Šolta - Dejan Kalebić

Softveraši i ostali (bez reda):
Klaudio Gašparini
Ana Galant
Jasmina Šestan
Mateo Paulišić
Sandi Šegota
Nikola Biliškov
Igor Terlević
Ivan Šimunjak
Ivica Skokić
Lovro Pavletić
Aleksandar Cikota
Stefan Cikota
Mario Turić
Korado Korlević

Ukoliko sam nekoga izostavio, molim neka mi oprosti - errare humanum est (valjda ide tako). Posebno se zahvaljujemo na potpori Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Zahvaljujući potpori MZOS-a i naporima Znanstveno edukacijskom centru Višnjan kao nositelju projekta, uskoro očekujemo daljnji porast broja čvorova, još više podataka i kvalitetniju pokrivenost neba - pogotovo na dijelu srednje i južne Dalmacije te Gorskog kotara i Slavonije. HMMovci, vidimo se na 2. HMM radionici, od 09-11.04. ove godine. Vedro nebo i puno meteora! za Hrvatsku meteorsku mrežu, Damir Šegon