Nova Zemlja pronađena oko nama najbliže zvijezde

Planet nalik Zemlji orbitira oko Proxime Centauri. Dugo tražena "Nova Zemlja", Proxima b, otkrivena je u našem najbližem susjedstvu.

Umjetnički prikaz Proxime b. © Ljubaznošću: ESO / M. Kornmesser.
Članak
0Komentari
Broj otvaranja2250

Teleskopi (astronomi) Europskog južnog opservatorija (ESO) u suradnji s drugim institucijama, nedvojbeno su dokazali kako se oko nama najbliže zvijezde (Proxima Centauri) nalazi planet veoma sličan Zemlji. Dugo tražena "Nova Zemlja" otkrivena je u našem najbližem susjedstvu. Planet nazvan Proxima b orbitira oko svojeg hladnog, crvenog sunca s periodom od 11 dana, a na površini postoje temperaturni uvjeti za postojanje vode u tekućem stanju, što je osnov života kakav poznajemo na našem matičnom planetu. Znanstveni rad o tome objavljen je u časopisu Nature od 25. kolovoza 2016. godine.


Umjetnički prikaz Proxime b. © Ljubaznošću: ESO / M. Kornmesser.
Ovo je svojevrsna prekretnica u istraživanju ekstrasolarnih planeta. Iako nas do Proxime Centauri dijele "samo četiri i pol" svjetlosne godine ovo je već pokrenulo lavinu ideja o slanju međuzvjezdane sonde koja bi iz blizine ispitala što se to tamo točno događa. Povezano je to s danas nerješivim tehničkim pitanjima ALI, kako tehničari kažu, ako je problem tehničke prirode onda to znači samo jedno; Rješiv je! (u neko dogledno vrijeme, op.a.). Web stranica Pale Red Dot mjesecima je pratila događanja i napredak istraživanja oko ovog važnog znanstvenog otkrića.

Bile su potrebne tri pune godine mukotrpnog rada od prvih nagovještaja da bi se oko Proxime Centauri "nešto zanimljivo" moglo nalaziti do potvrde otkrića. Proxima b udaljena je od zvijezde 7 milijuna kilometara, a njezina je masa 1.3 puta veća od Zemljine. Iako se ovi parametri ne poklapaju sa Zemljinim, imajući u vidu karakteristike Proxime Centauri dolazimo do činjenica kako se otkriveni planet nalazi u "nastanjivoj zoni".

Snimak ESO opservatorija i sustava Centauri. © Ljubaznošću: ESO / Space.com
Naravno, ima tu i argumenata protiv potencijalne egzistencije "života" uslijed velike količine zračenja koja pristiže na površinu, klimatskih parametara koji vjerojatno čine da se klimatske zone i razmjena godišnjih doba rasprostiru prema geografskoj širini i stalno su jedna te ista na nekom području, a ne kao na Zemlji gdje se godišnja doba izmjenjuju tijekom obilaska planeta oko zvijezde. Proxima b sigurni je cilj narednih istraživanja. Teleskopi na Zemlji i u svemiru koji su trenutno u izradi, svoje će osjetnike svakako usmjeravati prema ovom dijelu neba.

Umjetnički prikaz Proxime b. © Ljubaznošću: ESO / M. Kornmesser.
Nama najbliža zvijezda i njezin planet u ovom trenutku upravo su pokrenuli lavinu koja će prethoditi međuzvjezdanim putovanjima, najprije robota, a kasnije... Svima onima koji se bave istraživanjem svemira sada se po prvi puta međuzvjezdano putovanje čini itekako smisleno i izvjesno.


Marino Tumpić, Vidulini Observatory

Upravo ulazimo u Star Trek zbilju. Bešumna vrata koja se otvaraju na senzore, trikordere za komunikaciju smo odavno savladali (iako su se prije tridesetak godina činili beskrajno dalekim), trenutno se igramo s teleporterima i tu smo postigli prve uspjehe. Ionski pogon naše međuplanetarne letjelice danas gotovo redovno koriste na svojim putešestvijima...

Sada preostaje osmisliti pogon koji će dostići desetinu ili petinu brzine svjetlosti, a biti će nam potreban i štit za zaštitu od udara međuzvjezdane materije (čak i pojedinih atoma!) u letjelicu tijekom putovanja dalekim svemirom.

Davno je napisano kako je stvarnost uzbudljivija i od najbujnije mašte! Otkriće Proxime b mijenja našu percepciju istraživanja svemira!


Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!