Sačuvajmo zvjezdano nebo nad Hrvatskom

Nedjelja, 26. listopada 2008. u 21:23 sati

Program "Sačuvajmo zvjezdano nebo nad Hrvatskom" jedna je od niza mjera i aktivnosti Astronomske udruge Vidulini u sklopu projekta "NADA 2006-2010", koji ima za cilj angažirati široku učeničku, studentsku i drugu populaciju u smislu edukacije problematike svjetlosnog zagađenja, definiranja sadašnjeg nivoa svjetlosnog zagađenja u RH te njegov monitoring u narednim godinama, sve u smislu očuvanja noćnog krajobraza.

Svjetlosno zagađenje je svaka nepotrebna emisija umjetne svjetlosti izvan zone koju je potrebno osvijetliti (cesta, ulica, trg...). U astronomiji ono uzrokuje nestanak zvijezda na noćnom nebu zbog poosvjetljenja prirodnog fona neba (nebo više nije tamno). Nestanak zvijezda i noći uništava noćni krajobraz, naslijeđe naših predaka i miraz našim unucima.


Ilustracija 1A i 1B. Shematski prikaz svjetlosnog zagađenja (1A),


Nebo bez svjetlosnog zagađenja (1B)

Danas se u svijetu ulažu mnogobrojni napori kako bi se noćni krajobraz sačuvao kako za sadašnje tako i za buduće generacije. Pored nestanka zvijezda i oskrnavljenog noćnog krajobraza svjetlosno zagađenje ima cijeli niz negativnih implikacija i na mnoga druga područja čovjekova rada i življenja, ali i ne samo njega! Više o svemu možete saznati na našim web stranicama www.lightpollution.org.


Ilustracija 2. Hrvatski web o problematici svjetlosnog zagađenja www.lightpollution.org

Mi u Astronomskoj udruzi Vidulini (www.vidulini-astro.hr) nakon nekoliko godina rada na rješenju problematike svjetlosnog zagađenja, početkom 2006. godine osmislili smo veliki projekt "NADA 2006-2010" koji putem mnogobrojnih mjera i aktivnosti ima za cilj educiranje javnosti i struke o problematici svjetlosnog zagađenja te u konačnici njegovo rješavanje u okviru tehničkih i civilizacijskih mogućnosti.
Jedna od tih aktivnosti je i program "Sačuvajmo zvjezdano nebo nad Hrvatskom". Program je namijenjen pretežito učeničkoj i studentskoj populaciji ali su u njega pozvani svi ljudi dobre volje, jer problematika se tiče svih nas.
Putem pripremljenih materijala i jednog desetominutnog izlaska pod zvjezdano nebo u noći bez mjesečine, potrebito je odrediti vidljivost zvijezda u sazviježđu Malog Medvjeda koje je uvijek vidljivo iz naših krajeva. Podaci se upisuju  u formular i šalju putem elektronske pošte na naš e-mail. Obradom tako prikupljenih podataka iz cijele Hrvatske izraditi ćemo jedinstvenu mapu svjetlosnog zagađenja koja će predstavljati argument za nastavak programa i djelovanje prema nadležnima kako bi se utjecalo na smanjenje svjetlosnog zagađenja ali i njegov monitoring u godinama koje slijede. Potporu ovom programu pružiti će AUV-LP team specijaliziranim mjerenjima na terenu korištenjem profesionalne opreme i posebnih programa za obradu i predstavljanje dobivenih podataka kao i podaci s vojnih i meteoroloških satelita. Sama mjerenja i obrada te predstavljanje rezultata nisu jedino na što ovaj program cilja. Vjerujemo kako će kod zainteresiranih ovaj program potaknuti i na proučavanje materijala o svjetlosnom zagađenju sa www.lightpollution.org, a samim time i na rasprave kako među samim učenicima (studentima) tako i među njihovim profesorima, prijateljima i ukućanima, a naravno i u medijima, a tada ostvarujemo i onu drugu komponentu projekta - edukativno djelovanje prema javnosti i oblikovanje javnog mnijenja, a time posredno, i rješenje problematike. Ovaj posao nitko neće obaviti za nas osim nas samih! Pored svih argumenata koji nam stoje na raspolaganju u borbi protiv svjetlosnog zagađenja, važno je istaknuti još jedan, specifični argument; Svjetlosno zagađenje je jedino zagađenje čije je rješavanje jeftinije i jednostavnije od njegova nastanka!


Ilustracija 3. Zvijezde se iz gradova više i ne vide (Matija Pozojević)

Što nam je neophodno za provođenje ovog programa?

Ukratko - dobra volja i jedan školski sat slobodnog vremena!
Isprintajte ovaj materijal na papir zajedno sa priloženim zvjezdanim kartama sazviježđa Malog Medvjeda (Ilustracije 4 – 9) na kojima su označene magnitude pojedinih zvijezda. Prema datumima označenim na kalendaru u noćima bez mjesečine, najmanje dva i pol sata nakon zalaska Sunca, izađite van iz svoje kuće ili stana na mjesto gdje vam umjetna rasvjeta ne svijetli direktno u oči. Okrenite se prema sjeveru i pronađite sazviježđe Malog Medvjeda. Sigurno prepoznajte Sjevernjaču. Radi lakšeg snalaženja među zvijezdama pogledajte Ilustraciju 10 na kojoj su označena zviježđa Velikog i Malog Medvjeda te Kasiopeje.


Ilustracija 4. Mali Medvjed zvjezdana karta 1 (granična magnituda m=1)


Ilustracija 5. Mali Medvjed zvjezdana karta 2 (granična magnituda m=2)


Ilustracija 6. Mali Medvjed zvjezdana karta 3 (granična magnituda m=3)


Ilustracija 7. Mali Medvjed zvjezdana karta 4 (granična magnituda m=4)


Ilustracija 8. Mali Medvjed zvjezdana karta 5 (granična magnituda m=5)


Ilustracija 9. Mali Medvjed zvjezdana karta 6 (granična magnituda m=6)


Ilustracija 10. Orijentacijska karta zvjezdanog neba oko Sjevernjače

Sačekajte tako pet minuta u mraku (bez gledanja u direktno svjetlo zbog akomodacije očiju) i uz pomoć prigušenog crvenog svjetla (može i prigušeno svjetlo mobitela) usporedite izgled zvijezda koje vidite na nebu sa zvjezdanim kartama priloženim ovome tekstu (iste su u obrascu). Učinite to par puta te naposljetku izaberite i zaokružite oznaku "M" ispod karte za koju Vam se čini da najvjernije prikazuje izgled i broj zvijezda koje vidite na nebu.

VAŽNO! Ne vršiti mjerenja za vrijeme mjesečine, osim prva i posljednja dva tri dana ciklusa kada mjesečina ne utječe na poosvjetljenje fona noćnog neba!

Kada to napravite gotov je praktični dio posla. Po povratku u kuću (ili sutradan) pošaljite nam e-mailom putem spremljenog obrasca kako bismo mogli izvršiti obradu istih, a Vas i Vaša opažanja uvrstiti u bazu podataka. Svakom učesniku u programu biti će poslano Priznanje za sudjelovanje, a imena te lokacije sa kojih su pojedini učesnici vršili mjerenja biti će navedeni u popisu učesnika. S jednog mjesta dovoljno je napraviti jedno mjerenje. Ukoliko mogućnosti i prilike to dozvoljavaju bilo bi izvrsno kada bi se i sa drugih mjesta do kojih možemo stići napravilo isto, primjerice prilikom odlaska na ljetovanje ili slično (potrebno je paziti da se mjerenja i lokacije ne pomiješaju!). Kontrolna mjerenja vršiti će se svakih šest mjeseci. Karta svjetlosnog zagađenja Hrvatske kontinuirano i redovno će se osvježavati kako budu pristizala nova mjerenja, a vremenom će se u projekt uključiti i druge države. Iako se poradi jednostavnosti i dostupnosti za široki krug ljudi mjeri granična zvjezdana magnituda samo jednog malog dijela neba, zbog očekivanog velikog odaziva učesnika u programu, biti će moguće obradom velikog broja mjerenja iz različitih krajeva Hrvatske načiniti kvalitetnu kartu svjetlosnog zagađenja u našoj zemlji.
Što se tiče same obrade podataka i izrade karte svjetlosnog zagađenja u tu je svrhu pripremljen poseban program koji će na osnovu prikupljenih podataka o vidljivosti pojedinih, izabranih zvijezda slabog sjaja te njihovom obradom, grafički prikazati aktualno stanje svjetlosnog zagađenja u Hrvatskoj. Višegodišnjim monitoringom svjetlosnog zagađenja moći ćemo analizirati što se na pojedinim područjima događa, intervenirati tamo gdje je to potrebno (gdje nivo svjetlosnog zagađenja raste), a pohvaliti sredine u kojima su poduzete mjere dovele do smanjenja svjetlosnog zagađenja.
Ovaj se program kvalitetno može ukomponirati u školske aktivnosti na terenu, nastavu fizike i astronomije ili pak eko skupina, studentske grupe, vannastavne aktivnosti ili pak kao osobni doprinos očuvanju noćnog krajobraza, kako bi i generacije koje dolaze mogle uživati u njemu.

Sjaj zvijezda i svjetlosno zagađenje

U astronomiji sjajnost zvijezda određujemo pomoću zvjezdanih veličina ili magnituda ("m"). Sjajnije zvijezde označavaju se manjim brojevima, a manje sjajne zvijezde većim. Primjerice ukoliko za neku veoma sjajnu zvijezdu kažemo da ima sjaj nulte magnitude (0,0m), za malo manje sjajnu zvijezdu reći ćemo kako je prve magnitude (1,0m), za zvijezdu još slabijeg sjaja reći ćemo kako je druge magnitude (2,0m) i tako dalje. Najslabije zvijezde koje možemo vidjeti golim okom na nebu bez svjetlosnog zagađenja kažemo da su reda sjajnosti između šeste i sedme magnitude. Ukoliko se pak radi o iznimno sjajnim objektima, oni se označavaju "negativnim" magnitudama, tako npr. sjajna Venera zna dostići iznimno veliki sjaj od čak -4,5m, pun Mjesec ima sjaj od -13m... Vrijedi pravilo kako je razlika u sjajnosti između dvije zvjezdane veličine 2,54 puta. Dakle zvijezda koja ima sjaj od 3m sjajnija je 2,54 puta od zvijezde 4m. Zvijezda sjajnosti 5m ima 2,54 puta manji sjaj od zvijezde 4m.


Ilustracija 11. Karta svjetlosnog zagađenja Hrvatske dobivena upotrebom podataka s vojnog satelita iz 1998. godine.

Računalnom obradom podataka o vidljivosti pojedinih, izabranih, zvijezda slabog sjaja moguće je odrediti graničnu zvjezdanu magnitudu, a time i razinu svjetlosnog zagađenja.
Časopis "M111" (www.m-111.org) u nekoliko je navrata pisao o problematici svjetlosnog zagađenja, za one koji žele znati više o međunarodnoj klasifikaciji noćnog neba, u broju 8 na stranicama 19-24 detaljno je opisana Bortle-ova skala noćnog neba.

Marino Tumpić i Neven Udovičić