Sunce u 2016. godini

Podaci su obrađeni i uvršteni u statistički prikaz. Pogledajte kako nas je naša zvijezda grijala prošle godine.

Grupa Sunčevih pjega broj 168 / AR2396 od 7.8.2015. © Ljubaznošću: Danijel Reponj / zvjezdarnica Apollo
Članak
0Komentari
Broj otvaranja1774

Počeci motrenja Sunca

Sunce promatramo otkako je otkriven teleskop, ali i prije toga ljudi su promatrali našu zvijezdu, kroz maglu, golim okom. Postoje zapisi još iz stare Kine u kojima se spominju takva promatranja. No, ova tema nije o njima, mi ćemo se ovdje baviti suvremenim promatranjima Sunca.


Galileovi crteži Sunca od 26. i 27. lipnja 1613. godine. © Ljubaznošću: Rare Astronomy book by Galileo 
Prva znanstvena promatranja Sunca teleskopom potječu od Galilea Galileja i Thomasa Harriota koji su krajem 1610. godine napravili prva motrenja Sunca. Zatim su Johannes i David Fabricius i Christoph Scheiner prvi puta zabilježili promatranja u ožujku 1611. godine, a Johannes Fabricius je prvi objavio svoja promatranja u svojoj knjizi De Maculis in Sole Observatis (Promatranje pjega na Suncu).

Galileo je svoja promatranja i skice Sunca prvi puta pokazao u proljeće 1611. godine u Rimu grupi važnih ljudi. I od tada je načinio mnoštvo skica Sunčeve površine. Sunce se počelo pratiti, bilježile su se Sunčeve pjege i objavljivali znanstveni radovi o Suncu. Naravno, riječ je o metodi projekcije na zaslon prilikom koje se Sunčeva slika projicira na papir i olovkom bilježe sve vidljive pojave na Sunčevoj površini - fotosferi Sunca. Takva promatranja Sunca traju do danas, punih 405 godina.

Suvremena opažanja Sunčeve aktivnosti

Otkrićem fotografije, počinje i doba astrofotografije, a prvu astrofotografiju Sunca načinili su francuski fizičari Louis Fizeau i Leon Foucault metodom dagerotipije, 2. travnja 1845. godine. Danas mnoge profesionalne zvjezdarnice u svijetu, poput na primjer Kanzelhöhe Obervatory u Grazu ili Mt. Wilson Observatory, svakodnevno motre našu zvijezdu, a Sunce je omiljeni objekt promatranja i snimanja tisućama astronoma amatera širom svijeta.

Prva astrofotografija Sunca. © Ljubaznošću: National Science Foundation, High Altitude Observatory
Isto tako, u svemiru se nalazi mnoštvo satelita opremljenih posebnim instrumentima za proučavanje Sunca koji mjere sve što se može izmjeriti u svim dijelovima spektra, ne propuštajući ništa što se događa na Suncu. Danas o Suncu znamo više nego ikada prije. Iako ono što vidimo sa Zemlje nije posve točno i precizno poput onoga kako to vidimo iz svemira, jer satelitima ne smeta atmosfera, oblaci, vlaga i magla, to nije razlog da ne promatramo i bilježimo promjene na Sunčevoj površini.

Aktivnost Sunca u siječnju 2016. godine.

Tabela promatranja Sunca u siječnju 2016. godine.
Izradom crteža Sunčeve fotosfere vježbamo svoje vještine opažanja sitnih detalja i nijansi, upoznajemo na direktni način sve pojave na Suncu, pratimo iz dana u dan kretanje Sunčevih pjega, vidimo njihov razvoj, kako rastu i kako se raspadaju, kako se dijele na više grupa, promatramo sjajne fakule (oblake usijanog vodika), snimamo astrofotografije, video zapise, promatramo granulaciju i iz svega toga možemo izvući mnoštvo zaključaka o tome što se sve događa na Suncu. Takva promatranja i bilježenje u kontinuitetu od više godina i desetljeća pokazat će nam raste li Sunčeva aktivnost ili opada, kada se to događa, pomaže nam da predviđamo što će se na Suncu dogoditi u bližoj ili daljoj budućnosti, a to onda možemo iskoristiti za planiranje svojih aktivnosti i života na Zemlji.

Aktivnost Sunca u veljači 2016. godine.

Tabela promatranja Sunca u veljači 2016. godine.
Zahvaljujući promatranjima aktivnosti Sunca danas znamo kada nam prijeti opasnost od izbačaja oblaka visoko naelektriziranih čestica sa Sunca, inženjeri su naučili kako zaštititi osjetljive sklopove elektroenergetskog sustava prijenosa električne energije, kako zaštititi satelite i sustave komunikacije na Zemlji. Jer, Sunce je ne samo lijepo nego je i opasno pa što ga bolje upoznamo, lakše ćemo s njime "prijateljevati". U Hrvatskoj postoji profesionalni opservatorij za promatranje Sunca i zvijezda. Riječ je o Opservatoriju Hvar koji djeluje od 1972. godine. Njega ovdje spominjemo kako bismo vam dali informaciju da se i iz Hrvatske službeno motri Sunce.

Zvjezdarnica Apollo

No, ovdje će biti riječi o jednoj drugoj zvjezdarnici. Od početka 2015. godine djeluje privatna zvjezdarnica Apollo koja je specijalizirana baš za promatranje Sunčeve aktivnosti. Iz nje se svakodnevno vrše mjerenja aktivnosti Sunca, snimaju zanimljivi događaju na Suncu, obrađuju podaci i publiciraju u javnosti. Njezin vlasnik je autor ovog teksta i ona je nastavak mojih promatranja Sunca od prije tridesetak godina. Sve to možete pronaći na web stranicama zvjezdarnice Apollo.

Aktivnost Sunca u ožujku 2016. godine.

Tabela promatranja Sunca u ožujku 2016. godine.
Zašto baš Sunce? To ima veze s mojim počecima u astronomiji. Naime, nabavkom teleskopa, bio je to mali refraktor 60/910 mm, shvatio sam da se njime izvanredno može promatrati Sunce. Tada je počelo i moje druženje sa zagrebačkom Zvjezdarnicom kada sam se povezao s Gustavom Krenom koji je takva promatranja i bilježenja Sunčeve aktivnosti radio upravo na Zvjezdarnici u Zagrebu i kojemu sam redovito slao svoja promatranja. Kako Sunce nikada nije isto i uvijek nas iznenađuje svojom aktivnošću, ili neaktivnošću također, nikada ne znate što će vas dočekati kada okrenete teleskop prema njemu. I tako se ta ljubav prema našoj zvijezdi održala do današnjih dana.

Aktivnost Sunca u travnju 2016. godine.

Tabela promatranja Sunca u travnju 2016. godine.
Nakon tridesetogodišnje pauze od aktivnih promatranja, došlo je vrijeme da se vratim u igru i sagradim zvjezdarnicu Apollo iz koje mogu kvalitetno promatrati Sunce. Naravno, osim Sunca iz zvjezdarnice promatram i snimam i ostale nebeske objekte i pojave, no Sunce mi je, kao astronomska ljubav iz tinejdžerskih dana, ostalo i danas primarni interes promatranja.

Instrumenti

Za promatranje Sunca u zvjezdarnici Apollo koristi se katadioptički teleskop Sky-Watcher Maksutov 127/1500 mm koji je opremljen setom za projekciju Sunca na zaslon, a koriste se i astrokamera Astrolumina QHY 5-II-c i dva fotoaparata Canonove serije EOS. Projekcija Sunca vrši se na predložak veličine A4 na kojemu se nalazi kružni obrazac promjera 200 milimetara.

Okular za projiciranje Sunca je 25 mm 1,25" TS Super Plössl koji na tom teleskopu daje povećanje od 60 puta. Za astrofotografiranje Sunca koristi se Baaderova AstroSolar folija i barlow 2,5 x. O snimanju astrofotografija pisao sam u članku "Astrofotografija za svakoga - snimajte i vi!".

Aktivnost Sunca u svibnju 2016. godine.

Tabela promatranja Sunca u svibnju 2016. godine.
Sunce promatram i snimam u vidljivom dijelu spektra. Znači bilježe se Sunčeve pjege i fakule, njihov položaj i dnevni hod Sunca. Nakon toga se svako takvo promatranje obrađuje da bi se iz toga izračunala Sunčeva aktivnost. Svi se podaci unose u računalo radi kasnije kompletne obrade. Na kraju godine računalno se obrađuju podaci koji su se sakupljali tijekom cijele godine i dobivaju se konačni obrađeni podaci o aktivnosti Sunca u toj godini.

Aktivnost Sunca u lipnju 2016. godine.

Tabela promatranja Sunca u lipnju 2016. godine.
Nekada sam ta promatranja ručno obrađivao, a pojavom osobnih računala osamdesetih godina prošlog stoljeća, napisao sam računalni program Solar Max za ZX Spectrum 48K koji mi je tada uvelike olakšao obradu. Danas u te svrhe koristim PC računalo koje po zadatim parametrima izračunava sve podatke, izrađuje grafikone i tako pomaže da dođem do krajnjih rezultata o aktivnosti Sunca. Pa krenimo redom.

Aktivnost Sunca u 2016. godini

- Metodologija izračunavanja

Poznato je da statistički, iste podatke možemo obrađivati na više načina. Podaci prezentirani ovdje obrađivani su sljedećim metodama.

- Broj pjega

Prilikom svakog promatranja, prebroje se pjege. Na kraju mjeseca, pjege se zbroje i podijele s brojem promatranja tog mjeseca. Tako dobijemo srednju vrijednost broja Sunčevih pjega u tom mjesecu.
Na godišnjem izračunu, zbroje se srednje vrijednosti za svaki mjesec u godini i tako dobiveni zbroj podijeli s 12, brojem mjeseci u godini i dobiveni rezultat predstavlja srednju vrijednost broja Sunčevih pjega u toj godini.

- Broj grupa

Prilikom svakog promatranja, prebroji se broj grupa Sunčevih pjega. Na kraju mjeseca, grupe se zbroje i podijele s brojem promatranja tog mjeseca. Tako dobijemo srednju vrijednost broja grupa Sunčevih pjega u tom mjesecu.
Na godišnjem izračunu, zbroje se srednje vrijednosti za svaki mjesec u godini i tako dobiveni zbroj podijeli s 12, brojem mjeseci u godini i dobiveni rezultat predstavlja srednju vrijednost broja grupa Sunčevih pjega u toj godini.

- Broj fakula

Prilikom svakog promatranja, prebroje se fakule. Na kraju mjeseca, fakule se zbroje i podijele s brojem promatranja tog mjeseca. Tako dobijemo srednju vrijednost broja fakula u tom mjesecu.
Na godišnjem izračunu, zbroje se srednje vrijednosti za svaki mjesec u godini i tako dobiveni zbroj podijeli s 12, brojem mjeseci u godini i dobiveni rezultat predstavlja srednju vrijednost broja fakula u toj godini.

Aktivnost Sunca u srpnju 2016. godine.

Tabela promatranja Sunca u srpnju 2016. godine.
- Aktivnost Sunca

Prilikom svakog promatranja, izračuna se aktivnost Sunca, Wolfov broj, po formuli R=10g+f. Na kraju mjeseca, rezultati se zbroje i podijele s brojem promatranja tog mjeseca. Tako dobijemo srednju vrijednost Wolfova broja za taj mjesec.
Na godišnjem izračunu, zbroje se srednje vrijednosti Wolfova broja za svaki mjesec u godini i tako dobiveni zbroj podijeli s 12, brojem mjeseci u godini i dobiveni rezultat predstavlja srednju vrijednost aktivnosti Sunca u toj godini.
Naravno, umjesto srednjih vrijednosti mogu se računati i apsolutne vrijednosti, no u konačnici dobijemo velike brojeve koji pokazuju gotovo isti rezultat kao i metoda sa srednjim vrijednostima. Razlika uglavnom nastaje zbog računanja s decimalama. Ukratko, treba odabrati jednu metodu i biti dosljedan s njom kroz cijeli tijek promatranja. Kombiniranje više metoda nije dobro jer unosi zbrku u cijelu statistiku i na kraju upitne rezultate. Naravno, možemo paralelno koristiti obje metode ali ih tako trebamo i prezentirati. Odvojeno.

Promatranja Sunca u 2016. godini

- U 2016. godini izvršeno je 205 promatranja Sunčeve aktivnosti. Da ne nabrajam sada sve detalje, prikazat ću samo minimalne i maksimalne vrijednosti. Detaljne podatke možete vidjeti u priloženim tabelama.

Aktivnost Sunca u kolovozu 2016. godine.

Tabela promatranja Sunca u kolovozu 2016. godine.
- Najveći broj promatranja bilo je u srpnju i rujnu, 25 promatranja, a najmanje u veljači, 8 promatranja. Iz toga možemo vidjeti kada je bilo najpovoljnije vrijeme, a kada nije bilo. Naravno, kada je bilo oblačno, maglovito ili takvo da se promatranja nisu mogla kvalitetno napraviti, nisam ih niti mogao napraviti.

Sunčeve pjege
 Broj Sunčevih pjega u 2016. godini

Sunčeve pjege su izvori snažnog elektromagnetskog zračenja iz unutrašnjosti Sunca, a obično se sastoje iz dva elementa, umbre (sjene) i penumbre (polusjene). Tipična temperatura umbre je 4500°K (4227°C), a penumbre je 5500°K (5227°C). S obzirom da je temperatura Sunčeve fotosfere, dijela Sunca u vidljivom dijelu spektra 5780°K (5507°C), znači viša od temperature pjega, pjege primjećujemo kao tamnije pojave na Sunčevoj površini.

Broj Sunčevih pjega u 2016. godini.
- Najviše pjega bilo je 13.07.2016. kada sam zabilježio 72 pjege. Tada su vremenski uvjeti bili gotovo idealni. Slika je bila mirna, treperenje zraka minimalno i na projekciji su se vidjeli svi mogući detalji. Takvih dobrih dana bilo je svega nekoliko i u tim se trenucima vide i najmanje pjege. Granulacija u tim trenucima bude tako dobro vidljiva da se vide sjene između mjehura pojedinih susjednih granula u Sunčevoj fotosferi.
 
Uspoređujući to s astrofotografijama cijele ploče Sunca, vide se detalji kojih na fotografijama nema, nisu se mogle snimiti tako sitne nijanse ali su se na projekciji sasvim jasno vidjele. Znači astrofotografija ne zabilježi uvijek sve detalje iako bismo smatrali suprotno.

Aktivnost Sunca u rujnu 2016. godine.

Tabela promatranja Sunca u rujnu 2016. godine.
- Bez pjega u 2016. godini Sunce je bilo 28 dana:
- u lipnju 10 dana,
- u srpnju 8 dana,
- u rujnu 1 dan,
- u listopadu 1 dan,
- u studenome 3 dana,
- u prosincu 5 dana.

Aktivnost Sunca u listopadu 2016. godine.

Tabela promatranja Sunca u listopadu 2016. godine.
- Ukupni prosjek broja pjega u 2016. godini bio je 15,59 pjega (promatrano 3108 pjega).
- Najveći prosjek broja pjega (odnos broja promatranja u tom mjesecu i broja pjega) bio je u veljači 22,63 pjege (promatrano je 181 pjega).
- Najmanji prosjek broja pjega bio je u studenome 6,47 pjega (promatrano 123 pjege).
- Najviše pjega je zabilježeno u rujnu, 542 pjege, a najmanje pjega bilo je u prosincu, samo 92 pjege.

Grupe Sunčevih pjega

Broj grupa Sunčevih pjega u 2016. godini.
Zbog procesa u unutrašnjosti Sunca poznato je da se Sunčeve pjege "vole" grupirati. Takve grupe od nekoliko pjega rastu, šire se i na kraju se razdvajaju ili raspadaju, ovisno o njihovoj prirodi kada im se mijenja i polaritet.

Aktivnost Sunca u studenome 2016. godine.

Tabela promatranja Sunca u studenome 2016. godine.
- Najviše grupa pjega bilo je 01.09.2016. i 11.09.2016. kada sam zabilježio istovremeno po 8 grupa Sunčevih pjega.
- Najmanji broj grupa pjega bilo je u 28 navrata kada na Sunčevoj površini okrenutoj prema nama nije uopće bilo pjega.
- Ukupni prosjek broja grupa pjega u 2016. godini bio je 2,75 grupa (statistički je promatrano 550 grupa, efektivno 177 grupa Sunčevih pjega).


Crtež Sunčeve aktivnosti sa svim potrebnim podacima dobivenim iz promatranja. Vidi se i
tranzit Merkura ispred Sunca. © Ljubaznošću: Danijel Reponj / zvjezdarnica Apollo
- Najveći prosjek grupa pjega bio je u kolovozu 2016. godine kada je bilo 3,86 grupa (promatrano 85 grupa)
- Najmanji prosjek je bio u lipnju sa svega 1,40 grupa (promatrano 31 grupa)

Fakule

Broj fakula na površini Sunca u 2016. godini.
Fakule su, kako smo to već rekli, oblaci usijanog vodika čija je temperatura oko 300 stupnjeva viša od okolne temperature fotosfere pa ih stoga opažamo kao svjetlija nepravilna područja na Suncu. Najlakše ih je uočiti uz rubove Sunčeve ploče. Nije rijetkost da se fakule vide oko većih grupa Sunčevih pjega. Životni vijek fakula je doista dug, do 200 pa čak i 300 dana, za razliku od Sunčevih pjega koje traju u prosjeku 2 tjedna, do najviše jedne Sunčeve rotacije.

Aktivnost Sunca u prosincu 2016. godine.

Tabela promatranja Sunca u prosincu 2016. godine.
- Najviše fakula bilo je 02.06.2016. kada sam zabilježio 44 fakule.
- Najmanje fakula bilo je u osam navrata tijekom 2016. godine kada nije bilo niti jedne fakule. Obično je riječ o nepovoljnim vremenskim uvjetima promatranja kada zbog oblaka ili sumaglice fakule nisu mogle biti zabilježene.

- Ukupni prosjek broja fakula u 2016. godini bio je 11,37 fakula (promatrano 2056 fakula).
- Najveći prosjek fakula bilo je u siječnju, 15,3 fakule (promatrano 153 fakule).
- Najniži prosjek fakula bio je u srpnju, svega 2,12 fakule (promatrano 53 fakule).

Aktivnost Sunca
 Aktivnost Sunca u 2016. godini

Aktivnost Sunca označava se kao Wolfov broj - R. Da bismo izračunali kolika je Sunčeva aktivnost trebaju nam najmanje dva podatka: broj pjega (f) i broj grupa (g). Formula za izračun Sunčeve aktivnosti je R=10g+f. Matematika je jednostavna.

- Najviša aktivnost Sunca bila je 11.09.2016. kada je Wolfov broj iznosio R=133.
- Najniža aktivnost Sunca bila je 04.06.2016., 05.06.2016., 06.06.2016., 24.06.2016., 25.06.2016., 26.06.2016., 27.06.2016., 28.06.2016., 29.06.2016., 30.06.2016., 01.07.2016., 02.07.2016., 03.07.2016., 04.07.2016. i 05.07.2016., 25.07.2016., 26.07.2016., 27.07.2016., 30.09.2016., 01.10.2016., 02.11.2016., 21.11.2016., 22.11.2016., 10.12.2016., 11.12.2016., 16.12.2016., 26.12.2016., 29.12.2016. kada je R=0.
- Prosječna aktivnost Sunca u 2016. godini bila je R=43,22
- Najviši prosjek aktivnosti Sunca bio je u veljači kada je prosječna aktivnost bila R=60,13.
- Najniži prosjek bio je lipnju kada je prosječna aktivnost bila R=20,77.

I eto, ovo je "krvna slika" Sunca u protekloj godini iz zvjezdarnice Apollo. Promatranja su usporediva s drugima u svijetu, no svatko će dobiti malo drugačije rezultate. Na promatranja utječu razni čimbenici, od vremenskih prilika, iskustva promatrača, instrumenata kojima se Sunce promatra i još kojekakvih sitnica.

No, važno je biti dosljedan u promatranjima, provoditi ih redovito kada god se to može i kroz što duži vremenski period. Tada svako promatranje postane vrijedno i ulazi u bazu podataka iz koje se onda mogu raditi usporedbe i izračuni.
Jer, ne zaboravimo, Sunce nikada nije isto i ne ponavlja se, svaki dan je drugačije i svaki dan ćemo vidjeti nešto drugo u odnosu na protekli dan.
 
Zahvaljujući Galileu i ljudima s početka ovoga teksta, mi danas imamo vrijedne zabilješke i crteže od prije 405 godina. Zahvaljujući njima znamo kako je Sunce tada izgledalo. Danas idemo njihovim stopama i putovima, a mi smo ih samo unaprijedili. Zahvaljujući Internetu, danas su nam dostupna ta njihova promatranja kao i promatranja mnogih zvjezdarnica u svijetu koje se bave promatranjima Sunca.

Sunčeve pjege
Uz malo truda možemo pronaći neiscrpne baze podataka s crtežima Sunčeve aktivnosti koje se sistematski provode svakoga dana. Želite li se baviti znanstvenim radom iz astronomije, a nemate skupu opremu, promatranje Sunčeve aktivnosti prilika je za vas jer će vam i najmanji teleskop otvoriti vrata naizgled skrivenih tajni naše zvijezde. Kako se to točno radi opisao sam u članku pod naslovom "Opažanje Sunca", pa detalje potražite tamo.

Uz ove rezultate dajemo vam i nekoliko najzanimljivijih astrofotografija Sunca i Sunčevih pjega snimljenih 2016. godine u zvjezdarnici Apollo.

Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!