Histerija Super Mjeseca - zašto nitko nije vidio išta spektakularno?

Proanalizirali smo medijska događanja povodom "pojave supermjeseca" koji su medijski prostor zatrpavali raznim besmislicama.

Osvjetljavanje Mjeseca zelenim laserima. © Ljubaznošću: NASA
Članak
0Komentari
Broj otvaranja10380

Na našem portalu dugi niz godina objavljujemo korektne vijesti iz svijeta znanosti i tehnike, posebice s naglaskom na astronomiju i astronautiku. Sve njih pokušavamo dovesti u vezu s našom svakidašnjicom uz pojašnjenja o čemu se zapravo radi. Nema tu copy-paste ni google-translate vijesti. Ponukani upitima i komentarima čitatelja vezano na temu punog Mjeseca od 14. studenoga, ovim putem dajemo informacije koje većina drugih medija neće objaviti ili pojasniti.

Pun Mjesec u medijima je prije pet-šest godina dobio bombastičan naslov "super Mjesec". Uz neprimjerene ilustracije kojima je naš prirodni satelit prikazan kao nešto enormno veliko na nebu toga dana te činjenično netočnim informacijama eto prilike za pokoji klik više. Edukacija, obrazovanje i znanost mogu ići ruku pod ruku, nama je imperativ da naši čitatelji dobiju zanimljivu, cjelovitu, objektivnu i točnu informaciju. Vratimo se na ovomjesečni pun Mjesec. Pun Mjesec je naziv kojeg koristimo prilikom opisivanja stanja Mjesečevih mijena.


Pomrčina Mjeseca. © Ljubaznošću: Marino Tumpić i Marcela Rasonja
Kada je cijela nama vidljiva površina Mjeseca osvijetljena sunčevom svjetlošću kažemo da se radi o punom Mjesecu. Obzirom je Mjesečeva orbita oko Zemlje elipsa, a ne kružnica, Mjesec nam tijekom pravilnih vremenskih perioda prilazi bliže i zatim se udaljava. Kad je najbliže (perigej) ta udaljenost iznosi skoro 360.000 km, a kada je najdalje (apogej) gotovo 410.000 km, razlika je to od 50.000 km! Ovdje vam nećemo napisati točne podatke o udaljenosti Zemlja-Mjesec, i to samo iz razloga jer želimo da to sami istražite, ALI učinite to na najmanje dva ili više izvora podataka. Uvidjeti ćete da se podaci razlikuju, ovisno o tome odakle se te udaljenosti mjere.

Je li to od središta do središta, od površine do površine, ili od primjerice lasera negdje na Kavkazu do laser-reflektora na nekom ljudskom rukom napravljenom artefaktu na Mjesecu. No da se vratimo našem ovomjesečnom, najbližem "super Mjesecu". Napisali smo u članku najave punog Mjeseca od 14. studenoga kako je Mjesec 14% većeg promjera i 30% sjajniji u odnosu na pun Mjesec, ALI kada bi se isti dogodio da je Mjesec najdalje (u apogeju) od Zemlje! Ovo je važno za razumijevanje tematike.

Usporedba prividne veličine Mjeseca u perigeju i apogeju.
Pun Mjesec događa se svakih 27 dana, 7 sati, 43 minute. Znači da bi usporedili veličinu i sjaj od jednog punog Mjeseca do drugog protekne skoro mjesec dana. Jako dugo vrijeme za "pamćenje" veličine i sjaja Mjesečeva diska. Razlike u udaljenosti Zemlja-Mjesec su od mjeseca do mjeseca puno manje od maksimalno mogućih. Tako primjerice imamo situaciju da nam je matematički izračunata veličina jednog punog Mjeseca u odnosu na prethodni (ili naredni) jako mala, tek 2, 3 ili 5% različita.

Pokušajte to percipirati tako da primjerice limun, jabuku, mandarinu... postavite desetak metara od sebe, pogledajte kolike je veličine, a zatim joj se odmaknite pa približite pola metra. Jeste li primijetili razliku? Ako baš hoćete eksperimentirati sa sjajnošću objekata u noći, nađite srodnu dušu pa uzmite neku špagicu i zavežite noću taj isti limun (jabuku, mandarinu...) na granu stabla. Vi i vaša srodna duša naizmjence promatrajte taj "umjetni Mjesec" tako da se oboje primičete i odmičete od njega, jedan promatra, drugi osvjetljava sa korak ili dva različitih udaljenosti.

Mjesec, naš prirodni satelit. © Ljubaznošću: Marcela Rasonja
Umjesto pitanja jeste li sada primijetili razliku reći ćemo vam slijedeće; Zbog loma svjetla i naše percepcije (vida) objekti nisko nad horizontom nam se čine veći nego kada su više nad horizontom. Isto tako će nam Sunce ili Mjesec izgledati veći ako ih gledamo primjerice kroz ograničeno vidno polje (prozor, između zgrada) nego na otvorenom. Osobni dojam nebeskih pojava umnogome ovisi i o našem raspoloženju i (auto)sugestiji. Stoga, nemojte se iznenaditi kada neki naredni pun Mjesec koji ne bude u medijima razvikan kao "super Mjesec" vama bude izgledao veći i sjajniji. Takav se subjektivni dojam događa i nama astronomima. Neki od nas bi rekli da je neki pun Mjesec veći, drugi da je manji, nekima je ponekad "kao" sjajniji, drugi pak ne vide razliku, i to sve neovisno o njegovoj stvarnoj udaljenosti od Zemlje.

Za kraj, odat ćemo vam i pomno čuvanu tajnu; Mjesec se svake godine udaljava od Zemlje za točno 3,8 centimetara. Ma šalim se, nije to nikakva tajna već poodavno poznata činjenica, imajte to u vidu kada neki nadobudni medij nanovo poželi vaš "klik".


Riječ urednika
Prateći cijelu tu medijsku svinjariju oko "supermjeseca", događaja koji zapravo ne postoji, ali i razgovarajući s ljudima, primijetio sam nekoliko poražavajućih činjenica.

- Preko 90 posto vijesti o "supermjesecu" bilo je netočno ili je sadržavalo netočne informacije.
- Isto tako, gotovo niti jedan medij nije ispravio pogrešne podatke niti su novinari reagirali na upozorenje da su im objavljeni podaci pogrešni.
- Rijetko koji medij se potrudio objasniti što se to TOČNO događa. Obično su samo nabacali hrpu brojki (netočnih) i nekakvih fraza i to bi bilo to.
- Neki novinari su prepisivali podatke iz više izvora pa ih uredno pomiješali. Uglavnom, prava medijska papazjanija bez ikakvoga reda i smisla.

- I druga stvar je da je ljude jako teško razuvjeriti da ono što su pročitali, čuli ili vidjeli na televiziji, nije točno! Gotovo nemogući zadatak. Ljudi uzimaju zdravo za gotovo da je objavljena informacija potpuno točna i provjerena. A ne samo da nije točna nego uopće nije provjerena. Novinari ne provjeravaju točnost informacija, samo ih neselektivno prepisuju iz drugih izvora.

Rijetki su oni koji su se barem malo potrudili i pokušali doći do pravih informacija informirajući se kod astronoma, znanstvenika ili na stranicama znanstvenih institucija. Rezultat toga je širenje dezinformacija, gluposti, pisanje svega i svačega i na kraju, zaglupljivanje ljudi.

Krajnji korisnik tih informacija, čitatelj, gledatelj, slušatelj, redovito nakon toga ostaje zbunjen, razočaran i više ne zna kome može vjerovati. I zato, dragi naši prijatelji, zapitajte se koliko zaista ima istine u onome što čitate, gledate i slušate putem novin(ar)skih medija?!

I ovoga puta ću ponoviti - informacije tražite na izvoru događaja, naravno ako želite istinu. Nje obično najmanje ima na novinarskim portalima. A posebno se čuvajte onih koji vam istinu serviraju putem bombastičnih naslova. Iz iskustva, tamo je uopće nema. Tako je i ova priča o "supermjesecu" bila balon od sapunice, svi su se raspisali o tome, a nitko to nije vidio jer se nije imalo što vidjeti. Ali doista, ako ste izašli van i pogledali u Mjesec, jeste li vidjeli bilo što od toga?

Iako se godinama bavim astronomijom pokušavao sam uočiti je li Mjesec veći ili sjajniji. Nisam vidio ništa osim lijepog punog Mjeseca. Možda je bio malo sjajniji, ali samo možda, jer je subjektivni utjecaj tog medijskog cirkusa na mene drugačiji pa inače ne bih ni pogledao Mjesec, a prividno veći nije bio ni pod razno. Te promjene su isuviše male da bih ih mogao vidjeti.

No moji kolege na poslu su, nakon vijesti na TV-u promatrali kako im Mjesec na očigled postaje sve veći. Napuhavao se poput žabe toliko da su bili uvjereni da vide i kratere na Mjesecu i to - golim okom. Na moje oduševljenje jer sam se odlično zabavljao promatrajući ih i slušajući što komentiraju gledajući ga kroz prozor. Mene uopće nisu uzeli za ozbiljno jer "tako je rečeno na televiziji". Shvaćate li sada?

Mediji su idealno sredstvo za širenje bilo čega. Ovaj puta, odlično su poslužili za širenje dezinformacija o događaju kojega nitko nije mogao vidjeti. Korist od svega imala je jedino astronomija koja je, makar na sasvim krivi način i s potpuno krivim podacima, dobila priliku da ljudima skrene pozornost na našeg vjernog nebeskog suputnika Mjeseca, kojega većina astronoma ne bi ni pogledalo jer se tada, u vrijeme punog Mjeseca na njemu nema što vidjeti. Pogotovo ne nekakav "supermjesec" koji u stvari ne postoji.

I zato, dragi naši čitatelji, birajte mjesta iz kojih crpite informacije, da ne bi (p)ostali - rogonje. :-)

Danijel Reponj


Tematski povezani članci
Kotur sira zvani Mjesec
Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!