Hrvatska meteorska mreža: u susret 10 godina rada

Priča o Hrvatskoj meteorskoj mreži - drugi dio

Križevački meteorit
Članak
0Komentari
Broj otvaranja2047


Drugi dio

Predstavljamo vam, serijalom u četiri nastavka, Hrvatsku meteorsku mrežu. Upoznat ćemo vas s njezinim radom koji je zapažen i van granica naše zemlje i njezinim rezultatima koji su kulminirali pronalaskom Križevačkog meteorita. Evo kako je to bilo...

Prvi dio... | Treći dio...


Prije nego krenem pisat o tome što smo kao HMM postigli u ovih 10 godina od izvorne ideje, jedna digresija vezana za međunarodnu suradnju. Hrvatska meteorska mreža je svoj prvi međunarodni nastup imala na IMC 2008 u Šahtičkoj, Slovačka (slika 13). Željko Andreić (odsad na dalje Žac) i ja prezentirali smo HMM [7] u smislu tko smo i što smo, te u WGN, službenom glasilu IMO objavili prvi članak - zanimljivo, potrefilo se da nije rad o orbitama, već o položaju radijanta Geminida iz skupa opažanja s pojedinačnih stanica, single-station [8].

Slika 13 - IMC 2008 u Šahtičkoj, Slovačka. © Ljubaznošću: HMM
IMC (International Meteor Conference) je amaterska konferencija koja se u organizaciji IMO održava jednom godišnje, svake godine u različitoj državi (izbjegavaju se glavni gradovi već se biraju manja mjesta koja su pristupačnija cijenom i ambijentom). Godine 2009. domaćini IMC-a bili smo mi, jedna od najbolje organiziranih konferencija održana je u Poreču [9] (slika 14). IMC je samo po imenu amaterska (ne zaboravite da je IMO amaterska organizacija), jer je broj profesionalnih astronoma koji uzimaju učešća na tim konferencijama značajno preko 50%.

Slika 14 - IMC 2009. u Poreču. © Ljubaznošću: HMM
Takav skup dakle omogućava ne samo prikupljanje informacija iz prve ruke, već i osobno upoznavanje s vodećim znanstvenicima s područja meteorske astronomije. Za one koji misle da su ovakve konferencije "izleti" i rasipanje novaca, iznenađenje: cijena učešća na konferenciji (bez putnih troškova) za 4 dana s punim pansionom iznosi oko 150 €  - ove godine održana u Egmondu (Nizozemska) iznosilo je 175 €, a za slijedeću koja se ima održati u Petnici (Srbija) predviđena je cijena od 130 €. Ono što pak nema cijene je vrijednost druženja, razmjene ideja i rasprave s istomišljenicima zaljubljenicima u astronomiju (spavanje je obično debeeeelo iza ponoći i to samo zato što predavanja kreću točno u 9:00 ujutro).

Internet vas može spojiti s ljudima, ali pravo upoznavanje ide sa stiskom ruke i pogledom u oči. Pa smo se mi na IMC napostiskavali ruku, upoznali se s mnogim ljudima s kojima smo kasnije direktno surađivali i još uvijek surađujemo, a neke od njih spomenut ću i u ovom poglavlju o rezultatima rada HMM. Tako se ove godine prilikom jednom takvog stiskanja ruke dogodilo da nas je Dr. Peter Brown (jedan od vodećih ljudi meteorske astronomije u svijetu), prilikom upoznavanja predstavio uz dodatak "They have found their meteorite", misleći pritom na meteorit Križevci. Well, ako eminencija vani misli da nam je to najveće dostignuće, who am I to say...

I zaista, meteorit "Križevci" je po mnogo čemu jedinstven slučaj u povijesti astronomije. Dok su u noći 4/5 veljače 2011. godine astronomi diljem svijeta popratili prolazak asteroida 2011 CQ1 na najmanjoj udaljenosti od svega 5471 km od Zemlje, znači manje od polumjera Zemlje (!), u 23:20:40 po svjetskom vremenu (što znači 5. veljače u 00:20:40 po lokalnom satu) nebo iznad Križevaca i šire okolice obasjao je bolid sjajniji od -14 magnitude, pet puta sjajniji od punog Mjeseca.

Mnoštvo očevidaca dojavilo nam je o toj pojavi, među njima i slovenski meteoraši - Jure Atanackov je na prvu ustvrdio kako je vrlo vjerojatno opažao "padec", odnosno meteor od kojeg je smatrao da bi moglo biti preživjelih meteorita. U to vrijeme HMM nije raspolagala automatiziranim programima već je komunikacija i razmjena snimaka i materijala išla "ručno" putem maila/skype i uploadom na HMM server u Višnjanu... Legendaran mi je Krunov komentar: "Kaj je ovo, Roswell... spustili se svemirci?", u šali netom pošto je vidio snimke svoje kamere u Svedruzi (Petrovsko).

Bolid je snimilo ukupno 5 HMM kamera (Zagreb-RGN, Zagreb-Tituš, Petrovsko, Rijeka_A i Valpovo_B) (slika15), od kojih je samo kamera sa stanice Valpovo_B snimila kompletan bolid, od početka do kraja. Od ključnog je značaja bilo to što je iz podataka dobijenih s kamere Valpovo_B (operater Filip Novoselnik) bilo moguće odrediti dinamiku tijela u zadnjoj točki vidljivog dijela leta, iz čega smo mogli procijeniti ima li vjerojatnosti da je koji komadić meteorita zaista i pao na tlo.

Slika 15 - Blistavi bolid koji je kasnije postao poznat kao Križevački meteorit. © Ljubaznošću: HMM
Mogli procijeniti, da... ali tek nakon obrade snimljenih podataka! I tu je počela utrka s vremenom (ovim na satu i onim Vakulinim). Vrijeme u smislu sata/dana jako je važno jer svaki trenutak čekanja daje vremena promjenama samog meteorita (upijanje vlage, utjecaj leda...), kao i moguće promjene na lokaciji pada meteorita (oranje, košnja, zemljani radovi...) te je stoga bitno što prije odrediti moguću zonu pada.

Vrijeme u smislu vremenskih prilika je jednako tako važno jer recimo da je nakon pada meteorita pao snijeg, od potrage (a vjerojatno ni pronalaska meteorita) ne bi bilo ništa. Još od samih početaka HMM imali smo razvijen software za ručnu obradu snimaka (već spomenuti SkyPatrol Analyzer, te 2011. značajno naprednija verzija), koristeći kojeg smo u mogućnosti svaku točku detekcije meteora ručno provjeriti i korigirati, što je u slučaju  ovako sjajnih meteora neizostavan postupak.

Podaci sa svih kamera pažljivo su obrađeni za početni dio putanje (slika 16) gdje meteor još nije bio previše sjajan, te za završni dio putanje snimljen kamerom sa stanice Valpovo_B. Rezultati preliminarne obrade tih podataka ukazivali su na to da je vrlo vjerojatno stanovita masa preživjela let i da je nešto meteorita palo na tlo. Kolika je ta masa te koliko je meteorita palo, to nije bilo moguće odrediti iz tih podataka. Na osnovi tih prvih izračuna, 7 dana nakon pada organizirana je prva potraga koja se u biti svela na izviđanje terena, jer u izračun tamnog leta nisu bili obračunati podaci o visinskim vjetrovima pa stoga ni zona pada nije mogla biti preciznije definirana.

Slika 16 - Analiza prikupljenih podataka. © Ljubaznošću: HMM
Da malo pojasnim: po gašenju meteora, nastavak leta meteorita koji oku (a ni kamerama) nije vidljiv naziva se tamni let. Obično je taj prijelaz na visinama od oko 20-ak kilometara, u slučaju meteorita "Križevci" 21,8 km. Od te završne točke, na obračun putanje meteorita više ne utiče samo atmosfera svojom sve većom gustoćom, nego i vjetrovi koji na tim većim visinama puš drastično većim brzinama od ovih koje mjerimo pri tlu. Stoga su za obračun putanje meteorita u tamnom letu primjenjeni podaci o vjetrovima izmjereni meteorološkom balonom sa DHMZ stanice Maksimir, u ponoć iste noći po lokalnom vremenu.

Ukoliko ste pažljivije čitali, meteorit je padao od 23:20:40 UT, dakle nešto nakon ponoći po lokalnom satu. Kako meteorološkom balonu treba više od pola sata da postigne visinu od oko 30 km (nakon čega puca), jasno je da se sondiranje visinskih vjetrova odvijalo u isto vrijeme kada i pad meteorita (to jest meteorit i meteorološki balon su se mimoišli).

Uz udaljenost od oko 40 km zračne linije, nismo smatrali da je potrebno unositi nikakve korekcije iako se naknadno ispostavilo da taj profil vjetrova nije savršeno u skladu s mjestom pronalaska meteorita, što pokazuju i iskustva tragača za meteorološkim sondama - izgleda da postoji stanovita razlika u smjeru i jačini vjetra s jedne i druge strane Medvjednice. Detaljnije o samom izračuna tamnog leta i izazovima koje taj problem sa sobom donosi možete naći u Žacovom radu objavljenom u zborniku radova sa IMC 2011. u Sibiu, Rumunjska [10] (slika 17).

Slika 17 - Željko Andreić - Žac, prezentira svoj rad. © Ljubaznošću: HMM
Jedan od kurioziteta vezanih uz meteorit "Križevci" predstavlja i činjenica da je svega mjesec dana prije njegovog pada osnovana astronomska udruga "Perzeidi", i to u - Križevcima. Angažman i doprinos članova "Perzeida" oko potrage i pronalaska meteorita bio je od iznimne važnosti. U potrazi koja je uslijedila 15 dana nakon pada [11], u kojoj su u organizaciji "Perzeida" uz njih učestvovali članovi udruge "Explora" iz Novigrada i drugi hrvatski astronomi amateri, pronađen je jedan meteorit mase 291 gram, kasnije nazvan "Križevci" (slika 18), a ono što je uslijedilo možemo nazvati "muke po meteoritu". Prvi članak o padu meteorita objavili smo u IMO glasilu WGN [12], a te iste godine na IMC u Rumunjskoj (Sibiu) održali prezentaciju o tom događaju.

Slika 18 - Članovi ekspedicije traganja za meteoritom koja je na kraju urodila plodom - njegovim pronalaskom.
© Ljubaznošću: HMM
U sklopu te prezentacije  smo istakli koje smo najbitnije stvari naučili iz ovog slučaja [13]:

-    Moguće je pronaći meteorit na osnovi isključivo video opažanja meteora
-    Izuzetno je važno imati pokrivenost neba na visinama manjim od 30 km
-    Modeli visinskih vjetrova su ključni faktor
-    Što brže prikupljanje i obrada podataka
-    Međunarodna suradnja, ukoliko je moguće

Uslijedila je izotopska analiza uzorka meteorita, klasifikacija meteorita (H6), te prva 3D rendgenska tomografija meteorita u svijetu (Ian Lyon, University of Manchester). Nekako istovremeno je ekipa iz Meteoritical Society [14] došla do konsenzusa o imenu meteorita, te od 26. lipnja 2014. godine peti službeno priznati meteorit pronađen na tlu Hrvatske nosi ime "Križevci". Zanimljivo je da je meteorit "Križevci" pronađen 20. veljače 2011. - 60 godina i mjesec dana nakon prethodnog pada Molunat (20. siječnja 1951).

Službeno priznanje meteorita otvorilo je vrata publiciranju članka o svim relevantnim detaljima pada, rad koji je 2015. godine objavljen u vodećem svjetskom časopisu po pitanju meteoritike - Meteoritics and Planetary Science [15]. Članak kao prvi autori potpisuju vodeći svjetski stručnjaci po pitanju meteoritike, Jiri Borovička i Pavel Spurny, a kao koautori su članovi HMM i Slovenske meteorske mreže koji su učestvovali u izradi samog rada.

Slika 19 - Orbite Draconida. © Ljubaznošću: HMM
Pred sam kraj ovog poglavlja o meteoritu "Križevci", ono što je važno istaći i što govori o HMM kao projektu. Kao što je u članku u MAPS navedeno, "Križevci became the first meteorite recovered on the basis of amateur meteor network", u prijevodu, Hrvatska meteorska mreža je prva amaterska meteorska mreža u svijetu koja je na osnovi svojih snimaka, izračuna te organizirane potrage pronašla meteorit. Dalje u MAPS članku stoji, "In result, Križevci belongs to the top ten instrumentally observed falls in terms of precision and complexity of the obtained data", što znači da su opažanja amaterskih mreža poput HMM vrlo precizna. Treba znati da je meteorit "Križevci" bio tek 19. meteorit kojem se znala orbita (danas, sredinom 2016. godine taj se broj popeo na 25 meteorita [16]), te jedini meteorit poznate orbite u 2011. godini.

Slika 20 - Gran Telescopio Canarias. © Ljubaznošću: HMM
Osjećaj pronalaska meteorita nešto je što bi volio da svatko može doživjeti. Na moju žalost nisam mogao učestvovati u potrazi (te sam nedjelje radio), ali nikada neću zaboraviti Krunov telefonski poziv i riječi: "Je, jedan komad smo našli...". Kada smo na samom početku HMM eksperimentirali s kamerama, naravno da smo potajno maštali i sanjali o meteorskoj mreži, snimljenom bolidu i pronalasku meteorita... bolid i meteorit "Križevci" predstavljaju ispunjenje jednog takvog sna. Ne samo za mene osobno, već vjerujem za sve koji su u tome učestvovali.

Jedan od značajnijih doprinosa svjetskim opažanjima meteora od strane HMM svakako je i outburst Draconida 2011. godine. Taj je prolazak kroz oblak meteoroida izbačenih s kometa 21P Giacobini-Zinner prilikom prolazaka kroz perihel tijekom 19. stoljeća te godina 1900. i 1913. najavljen za 8. listopada uspješno snimljen kamerama HMM. Unatoč izuzetno lošim vremenskim prilikama (prolazak fronte vlažnog zraka, grmljavinsko nevrijeme - te su noći između ostalog kamerama HMM snimljeni i sprite iznad Hrvatske) ukupno je određeno 53 orbite Draconida (slika 19).

Slika 21 - Rezultati promatranja Draconida. © Ljubaznošću: HMM
Preliminarni rad na tu temu prezentiran je na IMC 2012. (La Palma, Španjolska - posjetili smo i Gran Telescopio Canarias slika 20), a kompletniji su rezultati pod naslovom "Draconids 2011: Outburst Observations by the Croatian Meteor Network" publicirani u časopisu Earth, Moon and Planets [17] (slika 21). Usporedba rezultata promatranja HMM i ostalih svjetskih mreža ([18] i drugi) te posebno organiziranih ekspedicija  pokazuje kako su naša promatranja u najmanju ruku jednake preciznosti kao i promatranja ostalih amaterskih mreža u svijetu, te blizu rezultata profesionalnih opažača. Takva potvrda i konzistetnost rezultata nam govori kako se u slučaju nezavisnih opažanja nekog budućeg (možda nenajavljenog) outbursta ili pak moguće novog meteorskog potoka možemo pouzdati u preciznost naših opažanja i metoda.





[A] dodatak - nove definicije prema Jiří Borovička

About the definition of meteoroid, asteroid, and related terms WGN, the Journal of the IMO 44:2 (2016)

Meteor

is the light and associated phenomenon (heat, shock, ionization), which results from the entry of a solid object from space into a gaseous atmosphere.

Meteoroid

is a solid object of a diameter between 30 μm and 1 meter moving in, or coming from,
interplanetary space.

Dust

is finely divided solid matter, with particle sizes in general smaller than meteoroids, moving in, or coming from, interplanetary space.

Asteroid

is a solid object of a diameter larger than 1 meter and smaller than a dwarf planet moving in or coming from interplanetary space and showing no activity (i.e. a release of gas, dust or meteoroids).

Comet

is a solid object of a diameter larger than 1 meter and smaller than a dwarf planet moving in or coming from interplanetary space and showing activity (i.e. a release of gas, dust or meteoroids).

Meteorite

is any solid object that survived the meteor phase in a gaseous atmosphere without being completely vaporized.

Meteoric smoke

is solid matter that has condensed in a gaseous atmosphere from material vaporized during the meteor phase.


Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!