Hrvatska meteorska mreža: u susret 10 godina rada

Priča o Hrvatskoj meteorskoj mreži - četvrti dio

Križevački meteorit
Članak
0Komentari
Broj otvaranja1413


Četvrti, posljednji dio

Predstavljamo vam, serijalom u četiri nastavka, Hrvatsku meteorsku mrežu. Upoznat ćemo vas s njezinim radom koji je zapažen i van granica naše zemlje i njezinim rezultatima koji su kulminirali pronalaskom Križevačkog meteorita. Evo kako je to bilo...

Treći dio...

Više sam puta spomenuo kako smo krenuli od nule, i sami razvijali alate za sve ono što smo znali kako napraviti - jedina stvar koju do nedavno nismo imali, to je vlastit software za snimanje i detekciju meteora. No od pred dvije godine Dario i Denis krenuli su s razvijanjem i tog zadnjeg komadića mozaika koji nam je nedostajao za kompletiranje jednog jedinstvenog sustava. Ideja se sastoji u tome da se umjesto osobnog računala (PC - s kojima stalno kuburimo, iz raznoraznih razloga) koristi Raspberry Pi računalo: za one koji nisu upućeni, riječ je o "mini" računalima kakva se koriste u mobilnim telefonima. Zašto RPi?

Zato što je po cijeni izuzetno prihvatljiv (cca 30 €), zato što se vrti na free Linuxu, zato što troši izuzetno malo energije u odnosu na standardni PC. Ono što je pored RPi potrebno za analizu videa, to je uređaj za čitanje video signala s kamere - a tu na tržištu postoji puno USB uređaja koji su po cijeni izuzetno pristupačni (manje od 10 €). Dodamo li "računalu" (RPi) i USB capture uređaju kameru kakvu se preko ebaya može kupiti za cca 40 US$ te kućišta i nešto sitno dodatne opreme, dolazimo do cijene od oko 100-150 € za kompletan sustav (slika 28) za opažanje i analizu meteora što u usporedbi sa samo cijenom Watec kamere iznosi jedva 50%.

Slika 28 - Sustav za analizu i opažanje meteora. © Ljubaznošću: HMM
Dva su rada publicirana na tu temu, na IMC 2015. u Mistelbachu [41] te 2016. u Eggmondu [42]. Ideja se ne sastoji samo u tome da se sklopi jeftina kamera za snimanje i detekciju meteora, već se zahvaljujući već provjerenom ADAPT-u svi podaci mogu slat na centralni server na dalju obradu, baš onako kako ih mi danas koristimo pri HMM - a zahvaljujući internetu, kamere mogu biti bilo gdje u svijetu. Stiže nam sve veći broj mailova sa upitima o detaljima sustava, tako da očekujemo da RPi rješenja zažive vrlo skoro budući je sve potrebno znanje o tome dostupno besplatno online.

Ono što još uvijek nije publicirano, to je da smo prilikom ovogodišnjeg standardnog maksimuma Perzeida dobili i prve zajedničke orbite meteora iz rezultata opažanja RPi baziranog sustava... dakle točno 10 godina nakon prvih početaka HMM, možemo reći da imamo potpuno vlastita rješenja za potrebe rada meteorske mreže, od početka do kraja, od snimke meteora do eventualnog modeliranja strewn fielda mogućih meteorita.

Do sada sam pisao uglavnom o znanstvenom dijelu rada HMM, no to nikako nije jedini cilj i svrha projekta - barem jednako važan je i edukacijski dio, prvenstveno s mladim naraštajima. Mislim da ja nisam taj koji bi stručno mogao o tome pisati, ali par riječi gledano iz vlastite perspektive moram napisati. Edukacijski je dio velikim dijelom pokriven Višnjanskom školom astronomije (slika 29), koja je od svojih početaka gajila tradiciju opažanja meteora, u početku vizualnim i fotografskim metodama, a stvaranjem HMM i video metodom.

Slika 29 - Višnjanska škola astronomije. © Ljubaznošću: HMM
No pored VSA, zainteresiranim smo učenicima osnovnih i srednjih škola pružili izvorna promatranja ("sirova" i/ili obrađena) koja su oni koristili u svojim vlastitim istraživanjima, neka od kojih su vrlo uspješno prezentirana i na državnim natjecanjima iz astronomije u organizaciji AZOO. Neki od tih učenika s početka HMM vrlo su aktivno učestvovali u znanstvenim radovima koje smo publicirali. Neki od tih učenika s početka HMM danas su već gotovi sa fakultetima, neki još studiraju, a neki su već napustili gnijezdo HMM i otisnuli se u znanstvene vode van naše države... ali nove generacije već dolaze 

Kompletna lista radova HMM ažurirana s 2015. godinom (ažuriranje ide nekoliko puta godišnje)  može se naći na [43], gdje je većina radova  (osim radova iz MAPS i EM&P) dostupna za direktan download. Ovom pregledu pregledu prve dekade rada HMM nedostaje još najvažnija stvar: ljudi. Dok je bilo dovoljno sredstava, organizirali smo radionice (slika 30) na kojima bi se družili i razmjenjivali iskustva te učili šta i kako srediti/sklopiti, analizirati.

Slika 30 - Astronomske radionice. © Ljubaznošću: HMM
Od pred nekoliko godina na žalost je dinamika življenja te nedostatak sredstava sveo komunikaciju unutar HMM na skype i mailove (koje priznajem šaljem samo kad je hitno potrebno). Ostaje da se nadamo da će se nešto u budućnosti promijeniti, te da ćemo se opet naći na nekoj radionici... do tada, kao i na kraju svakog članka publiciranog od strane HMM, zahvalnica svim operaterima kamera (abecednim redom po imenima, valjda - to je Žac tako slagao da bude tamo pred kraj):

Alan Pevec,
Aleksandar Borojević,
Aleksandar Merlak,
Alen Žižak,
pok. Berislav Bračun,
Dalibor Brdarić,
Damir Matković,
Danijel Reponj - zvjezdarnica Apollo,
Dario Klarić,
Dejan Kalebić,
Denis Štogl,
Denis Vida,
Dorian Božićević,
Filip Lolić,
Filip Novoselnik,
Gloryan Grabner,
Goran Ljaljić,
Ivan Gašparić,
Ivica Ćiković,
Janko Mravik,
Josip Belas,
Korado Korlević,
Mladen Korlević,
Igor Karasi,
Krunoslav Vardijan,
Luka Osokruš,
Maja Crnić,
Mark Sylvester,
Mirjana Malarić,
Reiner Stoos,
Rajko Sušanj,
Saša Švagelj,
Sonja Janeković,
Tomislav Sorić,
Zvonko Prihoda,
Željko Andreić,
Željko Arnautović i
Željko Krulić (uz nadu da nisam nekoga zaboravio). 

Pored navedenih operatera, svakako hvala i Igoru Terleviću za softverska rješenja bez kojih bi nam cijeli posao bio drastično teži, skoro pa nemoguć. Radove HMM potpisuju (abecednim redom - složio ja, zato da Žac bude prvi):

Željko Andreić,
Robert Cupec,
Klaudio Gašparini,
David Gostinski,
Luciano Gržinić,
Džan Jašarević,
Korado Korlević,
Goran Kurtović,
Goran Martinović,
Filip Matijević,
Filip Novoselnik,
Anton Perkov,
Emil Silađi,
Ivica Skokić,
Damir Šegon,
Ciobanu Tudor,
Renato Turčinov,
Denis Vida i
Dario Zubović.

Nemam kompletnu evidenciju mladih autora radova prezentiranih na AZOO Astronomija, pa neću navoditi one koje znam - ali znam da ih je puno bilo u ovih 10 godina.

Mislim da je ovo dovoljno za dobit neku sliku o tome šta se pri HMM izdešavalo u ovih 10 godina. Čime se još bavimo danas, kakvi su nam planovi? E to, to neka ostane za neku drugu priliku :-)







[A] dodatak - nove definicije prema Jiří Borovička

About the definition of meteoroid, asteroid, and related terms WGN, the Journal of the IMO 44:2 (2016)

Meteor

is the light and associated phenomenon (heat, shock, ionization), which results from the entry of a solid object from space into a gaseous atmosphere.

Meteoroid

is a solid object of a diameter between 30 μm and 1 meter moving in, or coming from,
interplanetary space.

Dust

is finely divided solid matter, with particle sizes in general smaller than meteoroids, moving in, or coming from, interplanetary space.

Asteroid

is a solid object of a diameter larger than 1 meter and smaller than a dwarf planet moving in or coming from interplanetary space and showing no activity (i.e. a release of gas, dust or meteoroids).

Comet

is a solid object of a diameter larger than 1 meter and smaller than a dwarf planet moving in or coming from interplanetary space and showing activity (i.e. a release of gas, dust or meteoroids).

Meteorite

is any solid object that survived the meteor phase in a gaseous atmosphere without being completely vaporized.

Meteoric smoke

is solid matter that has condensed in a gaseous atmosphere from material vaporized during the meteor phase.


Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!