Gdje počinje svemir?

Svatko je od nas bar je jednom bio učesnik čavrljanja ili rasprava o tome gdje je zapravo svemir. Zašto nam je teško odgovoriti na ovo pitanje?

Pogled na noćna svjetla Zemlje, snimljena iz orbite s ISS-a, 06. veljače 2012. godine. © Ljubaznošću: ISS / Expedition 30
Članak
0Komentari
Broj otvaranja5823

Astronomi baš kao i laici često koriste termin "tamo gore u svemiru", no gdje se taj svemir "tamo gore" točno nalazi? Pravi je odgovor da je svemir svugdje oko nas, mi sami se nalazimo u svemiru. Naša spavaća soba, članovi obitelji, kuća, automobil, susjedi, gradovi... cijeli planet je u svemiru. Ipak, poradi praktičnih/društvenih razloga nekako smo morali pojednostavit stvari i uzet zdravo za gotovo da smo mi na Zemlji, a svemir je negdje dalje od nas. Gdje je to dalje?


Atmosferska sonda HISTRION-4 Astronomske udruge Vidulini.
Mađarsko-američki inženjer Theodoreau von Karman (1881.-1963.) izračunao je da na visini od oko 100 km iznad morske razine atmosfera postaje toliko rijetka da više ne podržava zračni let, odnosno da tada prestaju važiti zakonitosti aeronautike te ulazimo u područje svemirskog leta (svemira) odnosno astronautike. Taj je podatak Međunarodna zrakoplovna federacija (FAI) iskoristila u definiciji o svemiru;

Svemir počinje na visini 100 km iznad razine mora, plus jedan metar (100 km + 1 m).

Što je s nižim visinama? One obuhvaćaju prostor atmosfere koji je podijeljen na troposferu (visine od 0 km do 10 / 12 km), zatim ulazimo u područje tropopauze ("debljine" od par stotina metara pa do 1-2 km), nakon toga od 10 / 12 km pa do 45 / 55 km visine nalazi se stratosfera.

Fotografije iz visina koje je snimila kamera na HISTRION-4.
Na nju se do visina 85 / 100 km nadovezuje mezosfera, da bi nešto prije Karmanove granice svemira ušli u područje termosfere koje se pak prostire do petstotinjak km iznad morske razine. Tada ulazimo u područje termopauze, a zatim i egzosfere, više od 1000 km iznad mora.

Profil leta atmosferske sonde HISTRION-4.
Podaci o visinama rasprostiranja atmosferskih slojeva variraju u ovisnosti o godišnjim dobima te o geografskoj širini na planetu. Slojevi su tanji iznad polova, a deblji na ekvatoru.

Podjela Zemljine atmosfere.
Bezmalo sva meteorološka događanja odvijaju se u području troposfere te ponešto u nižim dijelovima stratosfere. Američki znanstvenik i vojni pilot Harry George Armstrong (1899.-1983.) izračunao je kako čovjek na visini od 20 km iznad mora, bez pomoći astronautičkog odijela ne može preživjeti više od par minuta (zdravstveni problemi zbog nedostatka kisika te malog atmosferskog tlaka). Upravo je na toj visini (20 km) postavljena tkz. Armstrongova linija (granica).

O misiji HISTRION-4.
Prostor iznad Armstrongove linije (20 km + 1 m), a ispod Karmanove linije (100 km + 1 m) nazivamo bliskim svemirskim prostorom, bliski svemir. Neki autori ovo područje bliskog svemira, gdje se dotiču elementi aeronautike i astronautike, nazivaju još i područje visoke atmosfere mada u stručnim krugovima i javnosti sve više prevladava termin bliski svemir.

Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!