Koliko je na Marsu vruće ili hladno?

Evo male kućne analize meteoroloških podataka s crvenog planeta koje nam je do sada s Marsa dostavio marsov rover Curiosity.

Curiosity je sposoban istraživati Mars i po danu i po noći.
Članak
0Komentari
Broj otvaranja9468

Naš vrli rover spustio se na Mars 06.08.2012. godine. Od tada do danas uporni robot neprekidno obavlja meteorološka mjerenja, a sada je upravo pri kraju onaj najdinamičniji period promjena (ljeto na Marsu). Pa osvrnimo se zato na ono što je do sada izmjereno? Prvo obratimo pažnju na karakteristične točke Marsovog položaja prema Suncu u ovih gotovo godinu dana mjerenja.


Krater Gale i mjesto Curiosityjeva spuštanja. © Ljubaznošću: NASA
Curiosity se spustio na južnu Marsovu polutku u područje Galeovog kratera, početkom kolovoza 2012. godine u trenutku kad je zima bila na odlasku. Proljeće je nastupilo 29.09.2012. godine iliti na sol 53. Kako je rover samo četiri i pol stupnja južno od ekvatora, ubrzo nakon dolaska proljeća Sunce mu se našlo u zenitu. To se zbilo 19.10.2012. godine odnosno na sol 72.

Mjesta spuštanja američkih letjelica na Marsovu površinu. © Ljubaznošću: NASA
U cijelom ovom period Mars se približavao Suncu da bi u najbližu točku došao 24.01.2013. godine, sol 167. Do početka ljeta koje je nastupilo 23.02.2013. godine sol 196, roveru je Sunce svakim danom bilo sve niže, ali Mars je bio još vrlo blizu Sunca. U idućem periodu, od početka ljeta do 09.07.2013. godine sol 328, ponovo Sunce povećava visinu gledano s rovera, ali ovog puta se Mars već primjetno udaljava od Sunca. Navedenog datuma nastupilo je ponovo zenitno Sunce no Mars je u odnosu na perihel već 20 milijuna km udaljeniji od Sunca. Posljednji datum koji nas ovdje zanima je 31.07.2013. godine sol 350, kad nastupa jesen.

Sad kad znamo ove podatke možemo se malo poigrat analizom i grafovima. Na prvom grafu prikazana je promjena tlaka.

Tlak na Marsu
Promjena tlaka malo ovisi o samoj točki mjerenja, ali je dobar pokazatelj zbivanja u cjelokupnoj atmosferi. Prolaskom zime i približavanjem perihelu dolazi do otopljavanja prvenstveno CO2 u polarnoj kapi, te do njegovog ulaska u atmosferu. To dakako, povećava atmosferski tlak koji do početka ljeta doseže maksimalne vrijednosti na južnoj polutci. U ovom periodu od nastupa perihelia do početka ljeta, i još neko vrijeme nakon početka ljeta dok je zagrijanost velika, trend linija tlaka je na maksimalnoj vrijednosti. Nakon toga Sunce se vraća prema ekvatoru, Mars se brzo udaljava od Sunca i tlak počinje padati. Drugim riječima, plinovi u Marsovoj atmosferi se počinju smrzavati i povećavati polarnu kapu.

Jedan period stagnacije tlaka u posljednja dva mjeseca mogao bi se možda pripisati pohranjenoj energiji u tlu i još uvijek zagrijanom tlu, no trend opadanja tlaka je već očigledan. Na žalost, postoji onaj period kad je rover bio u safe mode, i iz tog razdoblja nemamo podataka.

Drugi i treći graf prikazuju izmjerenu maksimalnu i minimalnu temperaturu zraka.

Maksimalne temperature zraka
Ovdje treba imati na umu da je početni period mjerenja vrlo nepouzdan, tako da tek negdje od sola 50 otprilike, možemo se osloniti na mjerenja temperature. Uz to, maksimalna dnevna temperatura zraka prilično ovisi i o ciklonama i anticiklonama, a u periodu zagrijavanja i topljenja polarne kape atmosfera je turbulentna i puna ciklona. Uzvitlana prašina sprječava Sunčevo zagrijavanje. Stoga je bolji pokazatelj stanja atmosfere dnevni minimum temperature zraka koji ne ovisi o količini prašine u zraku jer se ne bazira na zagrijavanju od Sunca.

Minimalne temperature zraka
Pa ipak, opća zagrijanost polutke, koja jako ovisi o položaju Marsa prema Suncu, očituje se u minimumu temperature zraka. Dok se Sunce približava zenitu temperatura relativno brzo raste. Zatim u jednom periodu temperatura stagnira, što bi možda bila posljedica istodobnog snižavanja položaja Sunca (manja zagrijanost lokalnog područja) i primicanja perihelu (veće zagrijavanje od sve bližeg Sunca), ali bi isto tako to mogla biti i posljedica lokalnih vremenskih prilika, te zagrijanosti tla o čemu ćemo kasnije.

U periodu od perihela do malo nakon početka ljeta, i minimalne i maksimalne temperature zraka su na svojim najvišim vrijednostima.

Zalazak Sunca na Marsu. © Ljubaznošću: NASA
Premda je bilo dosta izmjena u pristiglim podacima (možda zbog kalibracije uređaja) najviša izmjerena temperature iznosila je prema zadnjim podacima +4 oC na sol 227. Nakon toga, udaljavanjem od Sunca, trend linija temperature spušta se. Ne jako strmo jer se Sunce ponovo približava zenitu rovera, no ipak se osjeća da lagano preteže veća udaljenost od Sunca. Razumljivo, kad Sunce roveru prijeđe zenit i počne se spuštati i kad dođe jesen i Mars se još više udalji od Sunca, može se očekivati nagli pad temperature i vrlo strmu trend liniju.

Podaci o zagrijanosti tla prikazani su na četvrtom grafu i nisu toliko pouzdani za klimatsku analizu.

Temperature tla
Naime, rover se kreće po raznolikom tlu i temperature ovise i o različitom sastavu tla. Upravo karakterističan period je oko sola 120 kad je rover očito prešao na drugačije tlo. Ako tlo brže upije energiju, može ju brže i otpustiti, i suprotno, ako tlo sporo upija energiju može je sporo i otpuštati. Stoga je zanimljivo vidjeti kako kod pojedinih tla maksimalna izmjerena temperatura pada, a istodobno minimalna temperatura poraste.

Znatiželjko je napravio svoj autoportret na kojemu ponosno prikazuje svoju ljepotu.
© Ljubaznošću: NASA
Tlo se sporo zagrijava pa maksimum ne doseže visoku vrijednost, ali se sporo i hladi pa je minimum "visok". No ipak, i ovdje možemo pratiti Marsovu ljetnu zagrijanost i, nakon toga, početak laganog pada temperature. Sada slijedi period u kojem bi sve ove vrijednosti trebale znatno pasti.

Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!