Abell 1656 - Coma skup

Coma skup čini grupa galaksija u zviježđu Berenikina kosa, između zviježđa Lava i Volara. Udaljen je od nas cca. 320 milijuna svjetlosnih godina, a udaljava se brzinom od 6900 km/s.

Grupa galaksija Abell 1656 u Coma skupu. © Ljubaznošću: Miroslav Horvat
Članak
0Komentari
Broj otvaranja2512


Naziv ove rubrike Slikoplov, kovanica je od dvije riječi - slika i vremeplov. Slika prikazuje prošlost kakva je izgledala kada je svjetlost krenula od objekta koji je prikazan na slici, pa do trenutka kada su fotoni tu sliku donijeli do kamera kojima astronomi snimaju te slike. Putujući kroz prostor, brzinom od 300 000 kilometara u sekundi, svjetlost prevaljuje prostor i ujedno putuje kroz vrijeme, a to se  izražava mjernom jedinicom koja se naziva - svjetlosna godina. Rubriku Slikoplov za vas uređuju astronomi s Astroforuma. Nadamo se da ćete uživati u našim fotografijama i usput naučiti nešto novo.

"My God, it`s full of stars". Riječi su to Davida Bowmana protagonista 2001. Odiseje u svemiru. Rečenica se ne pojavljuje u filmu već u noveli Arthura C. Clarkea koja je napisana u isto vrijeme kada i scenarij za istoimeni film.

My God, it`s full of galaxies. Tako bi mogli opisati Abell 1656, poznatiji kao Coma skup. Coma skup čini grupa galaksija koja se nalazi u zviježđu Berenikina kosa, između zviježđa Lava i Volara. Udaljen je od nas cca. 320 milijuna svjetlosnih godina, a udaljava se brzinom od 6900 km/s. 1785. godine William Herschel prvi je primijetio koncentraciju "maglica" u zviježđu Berenikina kosa. Max Wolf je napravio prvi katalog od 108 "maglica" 1902. godine, a proširio ga je američki astronom Herber Doust Curtis 1918. godine, te je sadržavao preko 300 objekata.

Gužva u zviježđu Berenikina kosa. © Ljubaznošću: Miroslav Horvat
Centralni dio skupa na nebu pokriva područje od otprilike 1.5 stupnjeva. Skupom dominiraju tri galaksije. Dvije (NGC4874 i NGC4889) leže u centru skupa. NGC4874 je jaki izvor radio valova dok NGC4889 nije. Treća galaksija NGC4839 nalazi se dosta izvan jezgre skupa i jaki je izvor radio valova. Većina galaksija u skupu su eliptične, ali ima i pokoja spiralna. Iako imamo nekoliko velikih galaksija većinu skupa ipak čine male patuljaste galaksije slične Magellanovim oblacima kod naše Mliječne staze. Procjenjuje se da bi u skupu moglo biti oko 10 000 galaksija.

Dvije najsvjetlije galaksije NGC4874 i NGC4889 su eliptične galaksije i veće su 2-3 puta od naše Mliječne staze. Osim izvora radio valova Coma skup poznat je i kao jaki izvor X-zraka. Većina X-zraka dolazi od materije koja se nalazi između skupova, a čini ju vruća plazma, mase barem jednake onoj koju čine galaksije. Analiza distribucije plina u X području pokazuje da postoji dvostruka jezgra u skupu sa vrhovima u  NGC4874 i NGC4889.

Detaljna analiza distribucije i dinamike galaksija i X zračenja pokazala je da se sam skup zapravo sastoji od četiri podskupa. Podskupovi NGC4874 i NGC4889 su u završnoj fazi spajanja u jezgri skupa. Podskup NGC4839 ulazi u skup po prvi puta iz smjera skupa Abell 1367 ili se vraća iz tog smjera nakon što je već jednom prošao kroz jezgru skupa. Četvrti podskup nalazi se oko galaksije NGC4911.

Prekrasna astrofotografija prikazuje mnoštvo galaksija u zviježđu Berenikina kosa. © Ljubaznošću: Miroslav Horvat
U našoj Astrogaleriji možete pogledati veliku fotografiju.
Osim što je jedan od najvećih skupova Coma ima i veliko značenje u astronomskim otkrićima. On je naime izvor prvih ideja o tamnoj materiji. Tamna materija nije bila poznata dok ju švicarsko - američki astronom Fritz Zwicky nije otkrio upravo u ovome skupu 30-tih godina prošlog stoljeća. Zwicky je proučavao masu galaksija u ovome skupu, te brzinu galaksija po rubovima ovoga skupa koja je određena gravitacijom (time i masom) skupa. Otkrio je da masa dobivena ovom metodom premašuje masu koja se očekivala. Zwicky je znao da ukoliko je teorija gravitacije ispravna mora biti više mase nego što se čini. On je to nazvao Dunkle Materie na njemačkom ili Tamna materija i tako utro put u istraživanjima tamne materije. Danas se pretpostavlja da ima 5 puta više tamne materije nego obične.


Podaci o slici:

Objekt: Abell 1656 - Coma skup
Teleskop : Skywatcher ED80/0.85 FF/FR
Kamera: QHY8
Montaža: NEQ6pro
Vođenje : SW 9x50 finder guider s QHY5L-IIc
Ekspozicija: 8 x 1200 sekundi
Software: Nebulosity 3, PHD, Pixinsight, PS CS6
Tema na Astroforumu: Abell 1656 - Coma skup, Petrova gora 29.04.2017.


Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!