Jupiter, Velika crvena pjega, Io i Europa

Veliku crvenu pjegu na Jupiteru prvi put su uočili Giovanni Domenico Cassini i Robert Hooke, nezavisno jedan od drugoga 1665. godine.

Jupiter i njegovi prirodni sateliti Io i Europa. © Ljubaznošću: Alan Ćatović
Članak
0Komentari
Broj otvaranja4205


Naziv ove rubrike Slikoplov, kovanica je od dvije riječi - slika i vremeplov. Slika prikazuje prošlost kakva je izgledala kada je svjetlost krenula od objekta koji je prikazan na slici, pa do trenutka kada su fotoni tu sliku donijeli do kamera kojima astronomi snimaju te slike. Putujući kroz prostor, brzinom od 300 000 kilometara u sekundi, svjetlost prevaljuje prostor i ujedno putuje kroz vrijeme, a to se  izražava mjernom jedinicom koja se naziva - svjetlosna godina. Rubriku Slikoplov za vas uređuju astronomi s Astroforuma. Nadamo se da ćete uživati u našim fotografijama i usput naučiti nešto novo.

Po čemu su karakteristični Io i Europa?

Io

Za razliku od ostalih galilejanskih satelita na Io-u gotovo nema vode. Smatra se da je to posljedica velikih temperatura na Jupiteru u ranim stupnjevima razvoja Sunčeva sistema. Temperatura površine u prosjeku iznosi oko 130° K, dok najtoplije točke na Io-u mogu dosegnuti i 2000° K. Iako mu je promjer manji od trećine Zemljinog, Io generira dvostruko više topline. Io ima slabašnu atmosferu sastavljenu od sumpor dioksida i drugih plinova. Posjeduje i ionosferu koja se znatno mijenja s promjenama vulkanske aktivnosti. Io je geološki najaktivnije tijelo u Sunčevom sistemu i njegova je površina bitno drukčija od bilo čega viđenog kod ostalih tijela.

Letjelica Voyager 1 na njemu nije našla, kako se očekivalo, mnoštvo kratera, već površinu prekrivenu vulkanskim kalderama. Neki su vulkani još uvijek aktivni, te stalno mijenjaju njegovu površinu, zbog čega je gotovo nemoguće pronaći tragove kratera. Io ima najmlađu površinu u Sunčevom sistemu, a vrijeme potrebno da se cijela površina potpuno promijeni procjenjuje se na milijun godina. Između prolazaka Voyagera 1 i 2 (samo 4 mjeseca razlike), neki su vulkani prestali izbacivati lavu, a drugi su postali aktivni.

Europa

Europa, kao i Io, za razliku od ostalih planetarnih satelita, ima fizička svojstva donekle slična terestrijalnim planetima (Merkur, Venera, Zemlja i Mars), što znači da je građena uglavnom od silikata. Europa, međutim, za razliku od Io-a, ima sloj leda na površini. Posljednji podaci s letjelice Galileo upućuju na postojanje željezne jezgre. Ono što je karakteristično za Europu je vjerojatno postojanje vodenog oceana ispod površine, dubine oko 50 km (a možda i postojanje nekog oblika života!).

Ako bi se ove pretpostavke pokazale točnima, bilo bi to prvo otkriće većih količina vode u tekućem stanju, izvan Zemlje. Zamrzavanje oceana, koji se zapravo sastoji od poluotopljenog leda, sprječava toplotna energija oslobođena plimnim silama. Toplina oslobođena na Europinoj površini je oko 10 puta manja od one unutar Io-a.

Planet Jupiter i njegovi prirodni sateliti Io i Europa čije se sjene oslikavaju na površini Jupitera. © Ljubaznošću: Alan Ćatović
Što je Velika crvena pjega na Jupiteru?

Velika crvena pjega na Jupiteru je ogromni olujni vjetar u njegovoj atmosferi. Ovaj anticiklonski vjetar je poznat više od 300 godina i sve vrijeme traje nesmanjenom jačinom. Dovoljno je velika da se sa Zemlje vidi i manjim teleskopima. Prvi put su je uočili Giovanni Domenico Cassini i Robert Hooke nezavisno jedan od drugog 1665. godine. Pretpostavlja se da je crvene boje, jer je bogata plinom metanom, koji potiče iz nižih dijelova atmosfere. Ima ovalan oblik i rotira u smjeru obrnutom od smjera kazaljki na satu, s periodom od oko 6 dana. Dimenzije su promjenljive i variraju u opsegu od 12000-14000 km - kraća osa i 24000-40000 km - veća osa. Dovoljno je velika da se u nju smjeste do tri planeta veličine Zemlje.

Oblaci pjege se nalaze na par kilometara većoj visini nego okolni oblaci van pjege. Ovakvi ogromni vjetrovi nisu neobični za planete Jupiterovog tipa. Ispod Velike crvene pjege se nalazi manja pjega bijele boje, nazvana Velika crvena pjega junior i velika je koliko i planet Zemlja. Velika pjega može progutati manje oluje, što je više puta promatrano teleskopima. Naučnici su ustanovili da se Velika crvena pjega smanjuje. U periodu između 2014. i 2015. godine njen prečnik smanjio se za 240 km.


Podaci o slici:

Objekt: Velika crvena pjega na Jupiteru, Io i Europa
Teleskop: Celestron C8 (200mm/2000mm)
Kamera: QHY-5II + barlow 2,5x TS
Montaža: NEQ6
Snimanje: video (2000 frejmova)
Obrada: Registax, Photoshop
Lokacija i datum: Sarajevo, 29.05.2017. u 22h
Tema na Astroforumu: Jupiter 2017.


Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!