Plejade

Plejade, Vlašići ili Sedam sestara. Kako god ih nazvali ovo je možda najpoznatiji otvoreni skup na nebu. Može se vidjeti od Sjevernog pola do južnog vrha Južne Amerike. Nalazi se u zviježđu Bika.

Plejade, najpoznatiji otvoreni zvjezdani skup na nebu. © Ljubaznošću: Miroslav Horvat.
Članak
0Komentari
Broj otvaranja4046


Naziv ove rubrike Slikoplov, kovanica je od dvije riječi - slika i vremeplov. Slika prikazuje prošlost kakva je izgledala kada je svjetlost krenula od objekta koji je prikazan na slici, pa do trenutka kada su fotoni tu sliku donijeli do kamera kojima astronomi snimaju te slike. Putujući kroz prostor, brzinom od 300 000 kilometara u sekundi, svjetlost prevaljuje prostor i ujedno putuje kroz vrijeme, a to se  izražava mjernom jedinicom koja se naziva - svjetlosna godina. Rubriku Slikoplov za vas uređuju astronomi s Astroforuma. Nadamo se da ćete uživati u našim fotografijama i usput naučiti nešto novo.

Naziv Plejade potječe iz grčke mitologije. To su sedam kćeri titana Atlanta i Pleone, koje progoni lovac Orion, sve dok ih Zeus ne pretvori prvo u golubice, a potom u zvijezde (Orion je također stavljen na nebo gdje vječno progoni Plejade, ali ih nikad ne stiže). Smatra se da ime Plejade potječe od grčke riječi za ploviti ili od pleidos što znači puno, mnogobrojno. Postoji pretpostavka da je ime izvedeno od imena majke, Pleona, koja je također na nebu pored svojih 7 kćeri - Maja, Elektra, Tajgeta, Alkiona, Kelena, Steropa i Meropa.

Na nebu Plejade zauzimaju površinu od oko 110 lučnih minuta, a udaljene su oko 400 svjetlosnih godina.  Skupom dominiraju mlade vruće jako sjajne plave zvijezde koje su se formirale u zadnjih 100 milijuna godina. Mislilo se da je prašina koja stvara refleksijsku maglicu oko zvijezda ostatak od formiranja skupa, no kasnije se pokazalo da to nije slučaj nego da je to prašina koja se nalazi u međuzvjezdanom prostoru kroz koji skup trenutačno prolazi.

Puno je nepoznanica o ovome skupu. Prvenstveno zbog toga što su zvijezde u skupu presvijetle za dobra opažanja velikim teleskopima. No međunarodni tim pod vodstvom Tima Whitea sa Sveučilišta Aarhus u Danskoj uspio je doskočiti ovom problemu koristeći svemirski teleskop Kepler. Razvili su tehniku koju zovu "Halo fotometrija". Umjesto da  gleda najsjajnije, algoritam gleda piksele koji se nalaze odmah do njih. Na taj način mogu registrirati promjene. Time su utvrdili da su sedam najsjajnijih zvijezda u skupu varijabilne zvijezde. Većina su sporo pulsirajuće B zvijezde.

Messier 45 - Plejade. © Ljubaznošću: Miroslav Horvat
Ali zvijezda Maja je drugačija. Maja ima pravilne promjene u ciklusu od 10 dana. Analiza je nastavljena sa Hertzsprung SONG teleskopom. Gledajući spektar utvrđeno je da se promjena poklapa sa promjenom elementa mangana u atmosferi zvijezde. Umjesto da pulsira kao druge zvijezde, promjena Maje je uzrokovana velikom kemijskom "mrljom" koja se vidi, te nestaje kako zvijezda rotira. Prije 60 godina znanstvenici su mislili da su otkrili da je Maja varijabilna zvijezda, ali da joj je period u satima, a ne danima. Tako je i nastala cijela skupina promjenjivih zvijezda "Maja varijabilne zvijezde".

No sada se pokazalo da sama Maja, iako je varijabilna zvijezda, ne spada u tu skupinu jer joj perioda nije u satima. Za sam skup pretpostavlja se da će se održati još nekih 250 milijuna godina, a nakon toga će se raspasti zbog gravitacijskih interakcija s galaktičkim susjedstvom. Zato uživajmo u ovome skupu dok možemo.

Veliku sliku možete pogledati u našoj Astrogaleriji.


Podaci o slici:

Objekt: M45 - Plejade
Teleskop : Skywatcher SW 0.85 FF/FR
Kamera: QHY8c
Montaža: SW EQ6 Pro
Vođenje: kroz SW 9x50 finderguider s QHY5L-IIC kamerom koristeći PHD autoguiding software
Metoda snimanja: Primarni fokus
Ekspozicije: 9 x 20 min, Gain 4%, Offset 123, dark, flat
Software: Nebulosity3 snimanje, obrada Pixinsight 1.8, PS-CS6
Lokacija i vrijeme: Mađerkin breg, 14.10.2017. godine
Tema na Astroforumu: M45 - Plejade, Mađerkin breg 14.10.2017.


Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!