Aktivne galaksije - četvrti dio

U zadnjem dijelo o aktivnim galaksijama, Zvjezdoznanci vam otkrivaju kako ih možete pronaći i promatrati. Stoga, ne propustite priliku vidjeti te neobične svemirske objekte.

Einsteinov križ. © Ljubaznošću: ESA / Hubble & NASA
Članak
0Komentari
Broj otvaranja1626

Aktivne galaksije u svakodnevnom životu

Zbog svoje velike udaljenosti kvazari su na nebu gotovo nepomični i lišeni svih utjecaja naše galaksije, raspodjela mase u Sunčevom sustavu, na i u Zemlji te slični efekata. Zahvaljujući korištenju interferometrije pri promatranju radioteleskopima (Very Long Baseline Interferometer), točnost položaja kvazara moguće je odrediti s preciznošću od 1/1000 lučne sekunde. Najbolja optička mjerenja mogu postići 1/100 lučne sekunde (satelit Gaia). Kada na nebu imate gotovo nepomične objekte čiji položaj poznajete veoma točno oni čine idealan referentni okvir.

International Celestial Reference Frame je referentni okvir u upotrebi od 1998. koji se koristio za određivanje položaja planeta s fantastičnom preciznošću. Katalog objekata sadrži 212 van galaktička izvora radioemisija uz 396 dodatnih rezervnih izvora za buduće proširenje kataloga. Danas je aktualan ICRF2, 5x točniji referentni okvir koji se oslanja na 295 van galaktičkih radio izvora. Ovaj referentni okvir se danas prvenstveno koristi u astronomiji ali našli su primjenu i u svakodnevnom životu.


Radioteleskope diljem Zemlje i one u orbiti, moguće je upariti u jedan instrumet.
© Ljubaznošću: Hartebeesthoek Radio Astronomy Observatory
Koja je primjena ICRF2 u stvarnom životu? Prvenstveno se koristi za kalibraciju GPS i drugih satelitskih navigacijskih sustava. Kako bi satelitski navigacijski sustav bio pouzdan ključno je znati točne efemeride (orbitalne elemente) svakog pojedinog satelita kako bi se zadržala tražena točnost. Na orbitalne elemente utječe preraspodjela mase u Zemlji i na njenoj površini. Kontrolne stanice, koje prate orbite satelita, podložne su greškama nastalim zbog kretanja kontinentalnih ploča. Kako se svi ti utjecaji na pozicijske sustave mogu izmjeriti? Korištenjem ICRF2. Možete zahvaliti kvazarima što oni omogućavaju navigaciji na vašem pametnom telefonu da vas odvede točno gdje ste htjeli.

Globalni satelitski navigacijski sustavi svoju preciznost mogu zahvaliti upravo kvazarima. © Ljubaznošću: ESA
Osim što se ICRF2 koristi za kalibraciju navigacijskih sustava, on je veoma drag geofizičarima zbog već navedenih mogućnosti praćenja kretanja kontinenata i promjene centra mase Zemlje. Stalna migracija mase u i na Zemlji uzrokuje promjene u njenoj rotaciji i minijaturna kolebanja polarne osi. Praćenjem tih promjena mogu se modelirati procesi unutar planeta i tako otkriti više o njegovoj građi i sastavu.

Promatranje aktivnih galaksija

Solidan broj aktivnih galaksija dostupan je za promatranje amaterskim teleskopima.

Galaksija Messier 94 u Lovačkim psima dostupna je za promatranje upravo u ovo doba godine. Može se uočiti već i najmanjim teleskopima s tamne lokacije. Vlasnici jačih instrumenata, 15-20 cm u promjeru, moći će na M94 opaziti najvažniju karakteristiku aktivnih galaksija - sjajnu središnju regiju. Središte galaksije je toliko sjajno da se tek pažljivim promatranjem može opaziti tamniji prsten oko nje, područje spiralnih krakova. Aktivna jezgra M94 spada u LINER tip objekata.

Još jedna obližnja galaksija, Messier 63 (Suncokret) također posjeduje LINER tip aktivne jezgre ali zbog geometrije našeg pogleda na tu galaksiju jezgra nije toliko upečatljiva.

Mnogo je primjera aktivnih galaksija na nebu koje su dostupne već i najmanjim teleskopima. Na fotografiji je
jedna takva, Messier 63. © Ljubaznošću: NASA / ESA - The Hubble Legacy Archive (HLA)
Klasičan primjer Seyfertove galaksije je Messier 77 koja se može promatrati na jesenskom nebu. Poput M94 i kod ove galaksije je veoma izražen sjaj središnje regije što otežava uočavanje spiralnog diska. Za promatranje ove galaksije potreban je manji teleskop i tamna lokacija. Na proljetnom nebu može se promatrati golema eliptična galaksija M87 u središtu jata galaksija Virgo-Coma. Galaksija je sjajna i lako uočljiva ali zbog mnoštva galaksija u neposrednom susjedstvu potreban je dobar atlas i promatračkog iskustva kako bi se našla. Kako je M87 eliptična galaksija, ona nema nikakve nagle prelaze već proporcionalno postaje sjajnija kako se približavamo jezgri. Relativistički mlaz koji izvire u njenoj jezgri uočila su tek nekolicina promatrača koji su vlasnici veoma velikih amaterskih teleskopa, 60 cm ili više u promjeru.

Kada ste već u Djevici možete promatrati i najsjajniji kvazar na noćnom nebu - 3C 273. On je zvjezdica s nepravilnim promjenama sjaja ali u pravilu je njegov sjaj 13. magnitude. Za uočavanje je potreban barem 20 cm teleskop, dosta promatračkog iskustva i naravno, tamno nebo. Za pronalaženje potrebno je imati dobar atlas i skakutati s poznatih zvijezda, dok se po koordinatama ne pronađe. Za veliku većinu astronoma amatera to je najdalji objekt koji mogu vidjeti vlastitim očima, svjetlost je od njega putovala 2.4 milijarde godina. Postoje i opisi Einsteinovog križa, kvazara čiju je sliku učetverostručila gravitacijska leća obližnje galaksije. Kvazar koji čini taj križ udaljen je 8 milijardi svjetlosnih godina ali kako za njegovo promatranje treba veliki, usudili bi se reći egzotični, instrument promjera 50 ili više centimetara, njemu nećemo posvećivati previše pažnje.

Možda i najljepši primjer gravitacijske leće na nebu - Einsteinov križ. © Ljubaznošću: ESA / Hubble & NASA
Na proljetnom nebu moguće je vidjeti još jedan specifični objekt, blazar Markarian 421. Njega možete uočiti kao zvjezdicu 12. magnitude kraj dvostruke zvijezde 51 Ursa Majoris (51 Velikog Medvjeda). Za uočavanje dovoljan je 15 cm teleskop ali znajte kako je sjaj blazara promjenjiv i varira od 11. do 16. magnitude. Ljubitelji promjenjivih zvijezda mogu pratiti sjaj Markariana 421 i svoja promatranja, procjene sjaja, poslati u AAVSO. AAVSO je kratica od "American Association of Variable Star Observers" ili Američko udruženje promatrača promjenjivih zvijezda.

Izvori:
A Brief History of Active Galactic Nuclei
Wikipedia
Fred Hoyle - Astronomija




O Zvjezdoznancima

Zvjezdoznanci su radio emisija o astronomiji i srodnim znanostima koje se emitira svakog ponedjeljka u 19 h na Radio Studentu (100.5MHz). Emisiju uređuju Marko Šimac i Vedran Vrhovac, a vode ju zajedno s Markom Ragužom.

Urednici su članovi astronomskog društva Beskraj iz Zagreba, dugogodišnji zaljubljenici u astronomiju i znanost općenito. Za sve komentare, prijedloge ili pitanja možete im se obratiti na e-mail adresu zvjezdoznanci(a)gmail.com ili putem Facebook profila Zvjezdoznanci.

Svaka vaša ideja, sugestija ili kritika nam mogu samo pomoći kako bi naše djelovanje bilo još kvalitetnije.

Posjetite YouTube kanal Zvjezdoznanaca!


Tematski povezani članci
Aktivne galaksije - treći dio
Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!