Pronađena izgubljena sonda u orbiti Mjeseca

Sonda se prestala javljati nakon samo 312 dana, 29. kolovoza 2009. godine. Gotovo 9 godina kasnije, tim astronoma iz NASA-inog Jet Propulsion Laboratorya uspio je radarom pingati dvije sonde u orbiti Mjeseca.

Chandrayaan-1 u Mjesečevoj orbiti.
Članak
0Komentari
Broj otvaranja2276

Indija je 22. listopada 2008. godine u orbitu oko Mjeseca uputila svoju prvu sondu, Chandrayaan-1 (sanskrtski: Mjesečevo vozilo). Sonda je uspješno ušla u orbitu 8. studenog te godine i započela svoju dvogodišnju misiju. Na žalost, dijelom zbog zahtjevnog okoliša i dijelom zbog neiskustva indijskih inženjera, sonda se prestala javljati nakon samo 312 dana, 29. kolovoza 2009. godine. Uzrok otkazivanja sonde nije jasno poznat ali je sumnja na pala na pregrijavanje jedinice za opskrbu energijom. U tom trenu se Chahdrayaan-1 nalazila 200 km iznad Mjeseca i vjerovalo se kako će u orbiti ostati još otprilike 3 godine.


Sonda Chandrayaan-1 veličine je prosječnog zamrzivača ili ormara. Detekcija tako malenog objekta
na udaljenosti od 380.000 km je veliki pothvat. © Ljubaznošću: Chandrayaan India
Gotovo 9 godina kasnije, tim astronoma iz NASA-inog Jet Propulsion Laboratorya uspio je radarom pingati dvije sonde u orbiti Mjeseca. Lunar Reconnaissance Orbiter i Chandrayaan-1. Voditeljica radarskih promatranja je bila Marina Brozović, koja se u proteklim godinama dokazala snimajući radarom asteroide i komete koji prolete blizu Zemlje. Marina i njen tim su prvo svoju metodologiju rada isprobali na Lunar Reconnaissance Orbiteru, jer su znali njegovu točnu orbitu, a kada su se uvjerili kako je sonde u orbiti Mjeseca moguće detektirati, odlučili su potražiti Chandrayaan-1.

Računalno generiran prikaz orbite i lokacije sonde Chandrayaan-1 12. srpnja 2016. kada je sondu detektirao Goldstone
Solar System radar, eksperiment na 70 m anteni Deep Space Networka. Promjer radarskog snopa iznosio je100 km na
udaljenosti Mjeseca te je označen ljubičastim krugom na ilustraciji. © Ljubaznošću: NASA/JPL, preuzeto s phys.org
Indijsku sondu su uspješno detektirali 2. srpnja 2016. godine. Chandrayaan-1 je trebao biti u orbiti s periodom od 2 sata i 8 minuta, i tijekom četiri sata promatranja, teleskop Green Bank u Zapadnoj Virginiji uspio je opaziti dva odaziva. Vremenski period između dva odaziva odgovarao je periodu sondine orbite, ali se nije pojavio u očekivano vrijeme.

Zbog nejednolikog rasporeda masa na Mjesecu, orbita Chandrayaan-1 se malo poremetila što je dovelo do faznog pomaka od 180°, tj sonda je kasnila za pola perioda orbite od predviđanja. Unatoč tom kašnjenju, Chandrayaan-1 je bio u očekivanoj orbiti. Velika pomoć u otkrivanju je bila činjenica kako sonda prelijeće iznad Mjesečevih polova. Astronomi su zato znali kako gdje trebaju usmjeriti radarski snop što je ubrzalo postupak detekcije.

70 metarska antena DSS-14 Mars dio je kompleksa Goldstone Deep Space Communications Complex. Antena je
višenamjenska pa tako ponekad služi za istraživanje Sunčevog sustava radarom. © Ljubaznošću: NASA/JPL
Izazov pri detekcije sonde je bilo što je sonda Chandrayaan-1 jako malena meta. Veličine je prosječnog ormara sa stranicama dužine tek 1.5 m, što samo govori koliki je pothvat i uspjeh bila njena detekcija. Radar je djelovao na način da je antena promjera 70 metara u Goldstone-u, dio Deep Space Networka, slala radarske snopove prema Mjesečevim polovima. Primitak refleksija tih snopova odradio je radioteleskop Green Bank, čiji promjer od 100 metara omogućava bilježenje i najslabijih jeka.

Nakon uspješne detekcije s ove dvije antene/radioteleskopa, astronomi su upotrijebili opservatorij Arecibo kako bi potvrdili promatranja. Pinganje sonde radarom ponovljeno je u sljedećim mjesecima i vrijeme pojave odaziva se savršeno poklapalo s novo izračunatim orbitalnim elementima.

Radarski snimak naknadne detekcije sonde Chandrayaan-1 iznad južnog pola Mjeseca. Snimanje je provedeno
3. srpnja 2016. Goldstone Solar System radarom. © Ljubaznošću: NASA/JPL, preuzeto s phys.org
Detekcija ovako malih objekata u Mjesečevoj orbiti bila bi nemoguća optičkim teleskopima zbog bliještanja Mjeseca. Demonstracija radarske tehnike pokazala nam je kako na raspolaganju imamo moćan alat s kojim ćemo u budućnosti lakše moći pratiti sonde ili svemirske brodove s ljudskom posadom. Planerima nekih budućih misija je saznanje kako je moguće pratiti kretanje objekata na toj udaljenosti olakotna okolnost, jer sada znaju kako imaju pomoćni alat u slučaju da dođe do prekida komunikacije sa sondom/brodom ili do navigacijskih grešaka.

Uspješno lansiranje sonde Chandrayaan-1 raketom PSLV predstavljalo je veliki uspjeh za Indiju
i njenu svemirsku agenciju ISRO. © Ljubaznošću: Eye of the cyclone
Marina Brozović je svjetski priznati ekspert za radarsku astronomiju. Rođena je u Splitu, studirala je u Zagrebu, a od 2007. godine radi u Jet Propulsion Laboratoryju pri NASA-i na praćenju asteroida i malih tijela Sunčevog sustava. Sudjelovala je u misiji sonde New Horizons, koja je u srpnju 2015. godine proletjela pokraj Plutona, kao dio tima koji je morao osigurati siguran prolaz kroz sustav patuljastog planeta. Najveće uspjehe ima na polju radarske astronomije, gdje od 2009. godine snima i prati radarom Zemlji bliske asteroide.

Dobiveni snimci nam daju točnije efemeride njihovih orbita, podatke o površinskim karakteristikama, mogućoj građi tijela, a ponekad se otkrije i kako asteroidi imaju satelite. 2010. godine je s kolegom Robertom Jacobsonom otkrila Jupiterov satelit "Jupiter Li", alternativne oznake S/2010 J. Marinu je na bavljenje astronomijom potaknula majka, a velika inspiracija joj je bila TV serija Cosmos Carla Sagana.


O Zvjezdoznancima

Zvjezdoznanci su radio emisija o astronomiji i srodnim znanostima koje se emitira svakog ponedjeljka u 19 h na Radio Studentu (100.5MHz). Emisiju uređuju Marko Šimac i Vedran Vrhovac, a vode ju zajedno s Markom Ragužom.

Urednici su članovi astronomskog društva Beskraj iz Zagreba, dugogodišnji zaljubljenici u astronomiju i znanost općenito. Za sve komentare, prijedloge ili pitanja možete im se obratiti na e-mail adresu zvjezdoznanci(a)gmail.com ili putem Facebook profila Zvjezdoznanci.

Svaka vaša ideja, sugestija ili kritika nam mogu samo pomoći kako bi naše djelovanje bilo još kvalitetnije.

Posjetite YouTube kanal Zvjezdoznanaca!


Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!