Tema: Održiva obrada

[dag]

Sličnost naslova s, u poslijednje vrijeme često korištenom frazom ''održivi razvoj'', nije slučajna.
Zanima me što mislite koje bi trebale biti granice obrađivanja astronomske fotografije?
Da li bi trebalo utemeljiti neke standarde?
Da li bi uz fotografiju za sve one koje ispoštuju te standarde, trebalo pisati ZPO (znanstveno prihvatljiva obrada), kao neka vrsta certifikata (na dušu autoru) za eventualno kasnije korištenje?
Koje se parametre smije mijenjati a da fotografija ostane vjerodostojan prikaz?






Sve ovo samo da cujem da li je peglanje šuma Ok ili je zabranjeno ...  šala

[pixel]

Ovo je izvrsna tema za raspravu!

Bas me zanima sto ljudi misle..

Ja nemam nekakvog iskustva u astrofoto (mjesec, m42 ponesto) kao i s obradom, ali osobno mi je vrhunac obrade levelsi, contrast i sharpen u photoshopu..

ostale filtere ne volim koristiti ..  npr. blur gornjeg layera da bi se ispeglao sum ili tako nesto. .. (vi koji se bavite konkretnije s astrofotkanjem i obradom puno bolje znate sto se moze izvuci iz fotke i na koji nacin)..

E sad, ako je u pitanju nekakva fotka za javnost (znanstveno neprihvatljiva obrada), onda je to druga prica

[HrAstro]

Joj počeo ja nekaj piskarati i tolko zakomplicirao i sve pobrisao 

Kod "obične" digitalne fotografije bi dopustio Levels, flat frejmovi i korekcija boje! danas svaki digitalac na svoj način intepretira kontrast i boju, pogotovo u različitim uvjetima osvjetljenja..
Sve ostalo smatram za manipulirane fotke

Kod astrofotki, stack light frejmova - dark frejmovi + Flat frejmovi, levels, curves i pojedini algoritmi za peglanje šuma!

Ja sam za ovo gore napisano, čisto iz razloga kaj to služi samo korekciji nesavršenosti fotoaparata tj. čipa
(ionako to isto fotoaparat sam napravi prije negoli pospremi fotku iz buffera)

A ono kaj sam vidio, ajme majko! Tutoriali "kako smanjiti zvijezde", pa onda u nekom tutorialu u PSu uzem kist i crtkara po fotki.. to nije moralno! Uzmi kist i komplet nacrtaj M42.. kaj buš se zaj*** 2, 3h fotkanjem.. smješno

[McPrdo]

po meni nema vjerodostojnog prikaza- eventualno bi to bilo namjestanje fotografije tocno kako je vidi oko fotografa kroz odgovarajuci okular. Sve ostalo je fotomontaza, koja je i potpuno prihvatljiva.

Ono smanjivanje zvijezda ide meni na dusu
ali to ti je slicno kao i kad stopis dvije slike razlicitih expozicija i zadrzis jezgre od jedne a fine detalje od druge- tj hocu reci da bi isti rezultat dobio i sa tom tehnikom obrade. (standard za npr. M42)

[dag]

Ha čuj, i u krivuljama (curves) možeš dobiti potpuno lažne boje a budući da se po boji maglice može zaključivati nešto i o njenom sastavu, onda niti to ne bi bilo ok.
Dark i flat isto nekada mogu popapati zvijezde ... mislim ...
Ok, o crtanju necu ni govoriti.
Kontrola kontrasta mi se cini ok jer ne zadire u strukturu nego samo cini vidljivima simultano i svijetle i slabe dijelove objekta (to treba naravno navesti u podacima o snimanju i obradi, sto je u zadnje vrijeme i postalo dobra praksa).
Saturacija u granicama normale (sto je to?) trebala bi isto biti ok.
Uvijek mi je zanimljivo vidjeti final i pored njega neobradjenu fotku. Tako se najbolje vidi sto je realno a sto ne, i bravura za tipkovnicom.

[Krun0]

Vodite se time da je ogramna razlika izmedju znanstvene astrografije i
    astrofotografije iz uzitka... 

Ponekad  zbog excesivne obrade dobivena astrofotografija,koja inace
   vizualno fenomenalno izgleda nema nikakve znanstvene vrijednosti,dok
   ponekad potpuno neobradjena i neestetska fotografija pruza puno vise znanstvenih
    podataka...

To su kruske i jabuke..i nemojte ih mjesati...kod obrade za znanstvene potrebe
  obradjivac mora imati solidno znanju o slikanom objektu,fotometriji,spektrometriji i vrstama podatke zeli
   prikupiti i istaknuti slikanjem - tj koja obrada ce poboljsati kvalitetu tih podataka,a ne ih
   iskriviti,bez obzira na vizualnu kvalitetu slike...

S druge strane vecina hobi astrofotografa bude vodjena cinjenicom da im slika treba sto
  bolje izgledati,bez obzira da li peglanjem suma  ili rastezanjem histograma uniste vazne informacije...
 -tu mogu odobriti da se zbog kvalitete uguse neke informacije,ali iskrivljenje ne mogu nikako odobriti...

Npr kad prezentiramo neke atraktivne nebeske pojave ili poznate objekte,kao ovdje na forumu
     dobro je napraviti atraktivnu fotografiju,bez obzira ako je i malo stisnemo....s druge strane kod
      trazenja asteroida i kometa ili pracena krivulja promjenljivih zvijezda treba biti jako oprezan s
      obradom .... njome se moze unistiti i iskriviti hrpa podataka i slikani materijal postaje znanstveno bezvrijedan...

Znam da se Dag opet na mene namjerio......ja nemam opreme i nisam astrofotograf,a i da imam opremu...moj stav prema tome
   bi uvijek bio isti....interesira me pracenje svemira i primjenjena astronomija,a ne dobivanje remekdjela astrofotografije..
   
Treba razlikovati:

         astrofotografija - mogu se zrtvovati detalji ali se ne smije iskriviti vidljive ....
          astrografija - dozvoljeno je samo toliko kurenja da se maksimalno istaknu detalji ,bez gubitka i iskrivljenja odnosa

 no bez brige....niko od nas se ovdje ne bavi drugom stavkom - barem ne ozbiljno

[Filip Lolic]

Ja sam za primjenu svih mogucih metoda koje ce dati vizualno dopadljivu astrofotku, sve dok te metode ne ukljucuju dodavanje stvari i detalja
koji se na fotki zapravo ne nalaze. Znaci, igraju standardne stvari kao histogram, curves, saturation ali i DDP, razni filteri, redukcija suma, matematicke
funkcije, redukcija velicine zvijezda bilo upotrebom maske ili minimum filtera i jos sto drugih cudesa...

Sve te metode su i nastale da bi se jednom fotkom mogao prikazati stvarni objekt koji je nemoguce "uzivo" vidjeti, prvenstveno stoga sto je pretaman ali
i zato sto ima prevelik dinamicki raspon, zraci u dijelu spektra nevidljivom ljudskom oku i slicno.
Ovo gore vrijedi za klasicnu astrofotku koja mora biti estetski lijepa ali ne nuzno znanstveno korektna.

Za nekakvu fotku koja treba imati znanstvenu vrijednost, opet bi primjenio sve ove gornje metode, samo sto tada svaki korak u obradi MORA biti kalibriran
da se zadrzi originalna informacija.

[Krun0]

Ja sam za primjenu svih mogucih metoda koje ce dati vizualno dopadljivu astrofotku,Ovo gore vrijedi za klasicnu astrofotku koja mora biti estetski lijepa ali ne nuzno znanstveno korektna.

To je u redu .

Za nekakvu fotku koja treba imati znanstvenu vrijednost, opet bi primjenio sve ove gornje metode, samo sto tada svaki korak u obradi MORA biti kalibriran
da se zadrzi originalna informacija.

I to bi proslo ,no s time se slazem samo pod uvijetom da radis cijelokupnu obradu s izvlacenjem podatak,tj. obrada ti sluzi za
    poboljsanje rezultata...no ako samo slikas  i s tom gomilom kalibriranih procesa napravis samo puno vise posla obradjivacu podataka....
Procesi koji su dozvoljeni jesu samo uklanjanje defekata koje pridonosi kamera,s time da se ne napravi nikakav poremecaj fotometrijskih odnosa..

[dag]

Slažem se u potpunosti s gospodinom K. 
Svrha fotografije određuje i granice odnosno dubinu obrade. Popularizacija zahtijeva dopadljive i atraktivne fotke pa će i  obrada ići u tom smjeru.
Fotometrija (npr) zahtijeva što više konstanti u procesu bilježenja podataka pa će i obrada biti svedena na minimum, odnosno isključivo na one radnje koje će olakšati tražena mjerenja.
Baš kako veli Kruno.

[Antonio]

Nisam baš kompetentan da odgovaram na ovo, pošto se ne bavim s tim kao vi, ali samo da velim da ako se fotka radi zbog popularizacije astronomije, odnosno ne u znanstvene svrhe, ja bi dopustio sve metode obrade (osim crtanja i dodavanja nepostojećeg). U tom je slučaju bitno samo da je fotka dopadljiva i da možda privuče nekoga da se počne baviti amaterskom astronomijom, nisu bitni znanstveni detalji kad je namijenjena publici koja nije upoznata s njima. Ja ne gledam na to negativno, kao neki, jer se na taj način popularizira astronomija i možda se ljudi preko toga upoznaju sa problemom lp-a, recimo.
Naravno, ako se radi o znanstvenom pristupu, da će se obrada biti prilagođena tome, dakle minimalna. Izbor je na fotografima hoće li se odlučiti za znanstveni pristup ili popularizacijski.