AstroForum

[- ASTRONOMIJA -] => PRAKTIČNA ASTRONOMIJA => Autor teme: davor - 30.05.2008. u 10:13:24 sati

Naslov: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 30.05.2008. u 10:13:24 sati
Kako mi je jučer stigao adapter za pričvršćenje dalekozor na foto stativ, odlučih isprobati i to čudo. Za prvu ruku stativ i montažu sam uzeo od MAK-a jer  EQ2 montaža na vrhu ima priključak za fotoaparat. Sve paše.
Drugi dio je bio puno teži. Na malom prostoru bezličnog zagrebačkog neba vidljivog s mog balkona trebalo se odlučiti što gledati.  Prva pomisao bio je siguran cilj, dvije žestoke neonske lampe udaljene manje od deset metara i smještene taman u visini očiju. Ipak sam se predomislio, skupio hrabrosti i krenuo put  M13. Udaljivši se od sjajnog Arktura osjećao sam se kao Kolumbo kada je krenuo na put u bespuće.  Kako bih podigao moral zapjevušio sam „Na modrom nebu iznad Zagreba...“ hopsajući  po oku nepostojećim zvijezdama Herkulesa.  Na sreću nakon brzog prolaska  pokraj Geme našao sam se između zete i ete Her na željenom odredištu. Manje od pola minute trebalo mi je da ugledam blijedu flekicu na narančastom nebu zamjetnu samo izvježbanom oku. Lagano kuckanje po dalekozoru potvrdilo mi je da se radi o traženom skupu  magnitude 5,8 i veličine 20´.  Ohrabren početnim rezultatima produžih pogled preko ete Her  i eto me do M92. Nešto manji skup (14´)  još uvijek zamjetan, nalik neizoštrenoj zvijezdi. Pomislih kako bi imao puno lakši posao od Acha skicirati ovu mrljicu. Dobo je, idemo dalje. Sljedeće odredište je M5 u Zmiji. Obzirom na veličinu  5m7 i 23´ trebo bi se vidjeti. Ovim putem mogu javno posvjedočiti da zviježđe Zmije ne postoji. Bar ne u Zagrebu. Ako kažemo da  je astrognozija sport onda traženje zviježđa iznad Zagreba spada definitivno u  ekstremne sportove. Bilo kako bilo M5 sam vrlo brzo pronašao, malo uz pomoć detaljne zvjezdane karte, malo intuicije. Karta mi je trebala kako bih zaklonio oči od ubitačnog svijetla neonki.  Još jedna mrljica, ali čovjeka veseli.
Sada sam  već osjetio strast maratona i krenuo dalje. Odredište M10 i M12 u Zmijonoscu.  Nažalost, tu je bio i kraj mojim ambicioznim lutanjima. Nisko smješteni nad horizontom u gustoj kaši prljavo smeđeg neba skupovi su bili nevidljivi. Konstalacija zvijezda je ukazivala na njihovu točnu poziciju, ali i nakon desetak minuta piljenja nisam vidio ništa.  Sama pomisao na nebo Gorskog kotara od prošlog vikenda bila je poražavajuće deprimirajuća.  Odluka je pala, idem na pozadinski položaj....u krevet.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Krun0 - 30.05.2008. u 10:55:22 sati
Jos jedan promatrac  :)  na zalost u ZG je to Don Quijot - ski podvig... :(
   Ipak snasao si se i pronasao neke objekte,i to je nesto...pogotovo iz ZG..  :112:

Citajuci post ,sjetio sam se svojih prvih promatranja sa 24 x 46 tamo negdje 1989 godine  :hopla:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Todor - 30.05.2008. u 11:56:11 sati
Svaka čast, koliko si toga pogledao u samo jednoj zagrebačkoj noći. Još malo pa budem tebe vodio po astro-partyjima kao Go-To. Da se Acheron malo odmori.  :mrgreen:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: dag - 30.05.2008. u 16:18:43 sati
Bravo Davore!!!!!!!!
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Acheron - 30.05.2008. u 16:20:14 sati
Lijep report, šteta zbog LP-a!

Inače, Frank i ja smo samo 20-tak km od Zagreba, iza Velike Gorice, i nebo je pristojno pa kada budeš imao volje i vremena slobodno dođi.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Valent - 30.05.2008. u 16:36:41 sati
Kratko i jasno.  [71* Bravo!
Inače, zbilja je žalosno zbog sveg tog svjetlosnog zagađenja.
Čak i na selu su se "mudri" dosjetili postaviti te jeb... lampe
bez obzira kud svijetle, na cestu ili u nebo. I to do polnoći... :256:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: bbox - 30.05.2008. u 16:39:48 sati

jupiiii davore, mrljice ali vesele covjeka (znam po sebi :hopla:)

ja u zadnje vrijeme nis ne vidim sa prozora, trazim, lociram ali vise ne promatram
M objekte (jer ih nema!) vec zvijezde oko objekta :(

uzivaj :88:


Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: bbox - 30.05.2008. u 16:41:11 sati
Lijep report, šteta zbog LP-a!
Inače, Frank i ja smo samo 20-tak km od Zagreba, iza Velike Gorice, i nebo je pristojno pa kada budeš imao volje i vremena slobodno dođi.

imate nekakvu lokaciju ili sta, ja bi se rado zaletio tu negdje oko NZ,
al ne znam gdje bi
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Acheron - 30.05.2008. u 16:44:18 sati
Ima par lokacija na 5-10 min od mene.
HrAstro i ja smo ih isprobali. Jedna je nekih 1km od mene i sada je nedostupna jer je posijan kukuruz. Prošle godine je bila livada. Druga alternativa je nasip uz kanal Sava-Odra, gdje je nebo cca mag 5.6 i tamnije, ali postoji jedna lampa koja se vidi s velike udaljenosti i kvari dojam.
Postoji još jedna lokacija, na kraju tog kanala koja bi bila najbolja. Nisam je još provjerio jer sam zbušio gumu na biciklu.

Mogu postaviti lokacije u google earth i postati na forum.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: bbox - 30.05.2008. u 16:48:58 sati
Druga alternativa je nasip uz kanal Sava-Odra, gdje je nebo cca mag 5.6 i tamnije

meni je to ok, nisam jos nigdje isao pa nemam velike apetite za pocetak
sa prozora je 3.5 u najboljim nocima

Mogu postaviti lokacije u google earth i postati na forum.

ako nije problem
dali se moze autom do tamo bez beda?

ps. davore, jesi zainteresiran
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Acheron - 30.05.2008. u 17:06:48 sati
Do svih tih lokacija vodi makadam koji nije baš najravniji ali je pristojan.

http://www.volja.hr/vvrhovac/Neprovjerena_lokacija.kmz
http://www.volja.hr/vvrhovac/Provjerena_lokacija.kmz
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: bbox - 30.05.2008. u 17:59:09 sati


lokacije su mi prihvatljive, sad samo drustvo trebam :lol:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 30.05.2008. u 18:00:11 sati
Inače, Frank i ja smo samo 20-tak km od Zagreba, iza Velike Gorice, i nebo je pristojno pa kada budeš imao volje i vremena slobodno dođi.

Hvala na pozivu, svakako ću doći.

ps. davore, jesi zainteresiran

Naravno
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 02.06.2008. u 15:00:11 sati
Pod dojmom lošeg promatračkog tjedna, a bit će da je i sparni petak kumovao, odlučih poslije posla potražiti povoljnija motrilišta u bližoj okolici. Naime, ideju mi je dao Ach spomenuvši kanal S O. Dosjetih se da isti kanal prolazi par kilometara od moje kuće. Uz nagovještaj olujnog vremena uputih se u Obrež i Obrešku šumu. Nakon  pet kilometara vožnje našao sam se u kanalu. Kanal je obrubljen nasipom dovoljno visokim da zaklanja direktnu rasvjetu Zagreba i obližnjih naselja. Problem bi mogli predstavljati prolazeća vozila, a to se da riješiti dubljim ulaskom u kanal.   Dno kanala nema asfaltiranih platoa,  samo dobro utabane staze. Sljedeći problem je upitni stupanj miroljubivosti lokalnog stanovništva po izlasku iz obližnjeg night cluba (čitaj birtije). Ajde, vjerujmo da su ljudi po defaultu dobri.  Ipak najveću brigu činila mi je loša reputacija motrilišta, u narodu ružno nazvan fukodrom. Očito ima puno više zainteresiranih za borbu protiv svjetlosnog zagađenja. Uz težah uzdah pomirih se s činjenicom da je za znanost potrebno  položiti žrtvu. Odluka je pala, a pala je i kiša. Motriliše je dobar kandidat, treba ga obići noću, idem dalje.
Nakon idućih pet kilometara, na oštrom zavoju, ravno napuštam asfalt i po odličnom makadamu, nakon petstotinjak metara zalazim na veliku livadu okruženu  divljom šumom. Šareni fazan glupavo se šeće na rukohvat, ne previše uznemiren, a ženka je izvela mlade na cestu da djeca vide auto.  Pitoreskna slika prikaza prvih ljudi u Edenu. 
Smetaju me dvije lovačke čeke u blizini. Noću si ne bumo dobri pomislih, netko će biti višak. A znam i tko. Inače generalno mi se sviđa, nebo je prostrano na sve četiri strane svijeta,  pod uvjetom da šumska vlaga ne navuče maglu. Nema platoa (nisam istražio), dakle nije za fotografiranje, samo za korištenje lako pokretne tehnike.
Dosta je bilo namakanja po pljuckavoj   kiši, sve znam, kilometri i pozicije su registrirani. Sada treba naći kompanjone s foruma za noćno izviđanje. Rečeno učinjeno. U nedjelju je pala prva noćna akcija.......
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Todor - 02.06.2008. u 15:14:30 sati
I?
Što je bilo u nedjelju?

Inače nije Ach tako daleko. 20-tak minuta. Samo nikako se skupiti.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Acheron - 02.06.2008. u 15:19:58 sati
Ja sam od petka pa na dalje na raspolaganju dan-noć.
Nemam ništa neodgodivo u planu.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 02.06.2008. u 19:55:16 sati
Dakle  bbox je bio čovjek za akciju. Nakon kratkotrajnog podešavanja slobodnog vremenskog rasporeda dogovor je pao za nedjelju navečer. Za inspekcijski obilazak ponijeli smo lako pješačko naoružanje, dalekozore. Na veliku radost naših umornih očiju  oba motrišta su se pokazala dobrim. Reda klase 5 do 6 . Obreška šuma zeru bolja. Daleko od idealnog, al´ ne valja biti nezahvalan. Za nizinsku blizinu velegrada i više nego dobro. Direktne rasvjete nema. 
Što smo vidjeli? 
Redom M13, M92, M3, M4, M5, M44, i što me posebno veseli M10 i M12 u Zmijonoscu koji su mi još ostali dužni od nekidan. Kada sam ih skoro oba zajedno dohvatio u vidnom polju povikao sam „oba, oba su pala“.  Toliko smo se veselili da nam je malo bilo krivo što nismo ponijeli cijevi, ali smo se složili da ne valja pretjerivati. Ujedno smo iskoristili priliku za testiranje poklonjenog foto stativa i usporedbe TS10x50 i TS10x60.  Dovoljno veselja za jednu večer. U ponoć smo bili doma, sutra se radi.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Acheron - 02.06.2008. u 20:01:31 sati
Ništa, treba nabaciti neki forumaški star party.
Nešto slično smo imali prije 2 godine.

http://www.inet.hr/~vevrhova/promatranja/136.html
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Krun0 - 02.06.2008. u 21:13:30 sati
Ja bi dosao vidjeti kroz 300mm no ovaj tjedan sam popodne...
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 02.06.2008. u 21:35:19 sati
Ach, organiziraj nešto, bez žurbe. Ovaj tjedan je loša prognoza. Meni najbolje odgovaraju petak i subota. Ostali dani su mi problem zbog posla. Jako rado bih želio baciti pogled kroz ozbiljne instrumente.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Acheron - 02.06.2008. u 21:38:53 sati
Ako se i bude nešto organiziralo onda će to biti početkom 7. mjeseca. Sada zbog vremena ćemo propustiti razdoblje mladog Mjeseca pa tako i ode prilika za gledati DS objekte.
Sad je i razdoblje ljetnog solsticija pa nema pravog mraka do 23:00
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: bbox - 03.06.2008. u 09:02:52 sati
Što smo vidjeli? 
Redom M13, M92, M3, M4, M5, M44, i što me posebno veseli M10 i M12 u Zmijonoscu koji su mi još ostali dužni od nekidan. Kada sam ih skoro oba zajedno dohvatio u vidnom polju povikao sam „oba, oba su pala“.  Toliko smo se veselili da nam je malo bilo krivo što nismo ponijeli cijevi, ali smo se složili da ne valja pretjerivati. Ujedno smo iskoristili priliku za testiranje poklonjenog foto stativa i usporedbe TS10x50 i TS10x60.  Dovoljno veselja za jednu večer. U ponoć smo bili doma, sutra se radi.

bilo je zanimljivo, tak blizu, a tak se dobro vidi (prema jugu)

jako su me razveselili m44 i berenkina kosa, a one M mrljice su posebna prica,
nemas ih kaj vidjet a tak si ponosan sto ih gledas  [63*

ps. zaboravili smo jednu stvar, kak ce se montaza ponasat na onom
puticu na lokaciji 1, dosta je neravno, dali to smeta?




Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: bbox - 03.06.2008. u 09:04:48 sati
Ako se i bude nešto organiziralo onda će to biti početkom 7. mjeseca.

al nemojte da se sad to zaboravi pa prodje voz

ja bi se slikao pored dobsona  :lol:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Acheron - 03.06.2008. u 09:09:58 sati
al nemojte da se sad to zaboravi pa prodje voz

ja bi se slikao pored dobsona  :lol:

Zalijepio sam papirić s napomenom na monitor :)
Držite fige da vrijeme bude, to je faktor koji nosi 90% težine pri organizaciji
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 03.06.2008. u 10:40:33 sati
ps. zaboravili smo jednu stvar, kak ce se montaza ponasat na onom
puticu na lokaciji 1, dosta je neravno, dali to smeta?

Nas promatrače ne. Ne trebamo se tako oštro usjeveriti. A može se i fotkati sa stativa do 15 sek. Mislim da bi se detaljnijim dnevnim izvidom pronašao i širi, ravniji dio.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Acheron - 03.06.2008. u 10:45:31 sati
Ako nemate čvrstu podlogu, sa sobom ponesete tri dasčice koja dobro nabijete u zemlju i na njih postavite tronožac teleskopa.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Krun0 - 04.06.2008. u 21:34:17 sati
TS10x50 i TS10x60.

Hey BB i kakav je onda TS 10x50 ..... ja sam mislio zamjeniti Olympusa koji ima dosta lose opticke performanse
    po rubu..no kad sam probao TS kod Hrasta nije mi se osobito dojmio....Opticki je bolji ali mehanicki koma...
   no mozda cu ga i kupiti kad dobim volju za reparaturu......

Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: bbox - 04.06.2008. u 22:36:51 sati
Hey BB i kakav je onda TS 10x50 ..... ja sam mislio zamjeniti Olympusa koji ima dosta lose opticke performanse
    po rubu..no kad sam probao TS kod Hrasta nije mi se osobito dojmio....Opticki je bolji ali mehanicki koma...
   no mozda cu ga i kupiti kad dobim volju za reparaturu......

pa opticki se meni jako svidja, nemam zamjerke,
ergonomski mi je savrsen (ali to je individualno)

fokus se stalno sam mice, tako da cijelo vrijeme moram
drzat prst na njemu i lagano ga vracat

beri kaze da se radi o nekakvoj novoj masti koju su poceli koristit u ts-u
i da se to moze sredit otvaranjem i ciscenjem (ja necu pokusavat)

da nema tog sra*a sa fokusom meni bi bio savrsen, ali to bash nije mala zamjerka



Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Krun0 - 05.06.2008. u 09:41:23 sati
ne smetat ti refleksija svjetla unutar cijevi okulara... :?:
  onak ti ispadne svjetli prsten oko vidnog polja...
Inace o reparaturi valja razmisliti...ja sam tak sredio Oly
  i fokus je sad milina...lijepo ide i ne klima se...
 -prije se znao gubiti fokus zbog lufta na sarafu koji drzi okulare.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: HrAstro - 05.06.2008. u 09:48:14 sati
ne smetat ti refleksija svjetla unutar cijevi okulara... :?:
  onak ti ispadne svjetli prsten oko vidnog polja...

nemam pojma, ali ja to nisam primijetio kod svog TSa.. al sam isto primijetio kod olya
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: bbox - 05.06.2008. u 09:57:40 sati
ne smetat ti refleksija svjetla unutar cijevi okulara... :?:
  onak ti ispadne svjetli prsten oko vidnog polja...

nisam to primijetio na svom

Inace o reparaturi valja razmisliti...ja sam tak sredio Oly
  i fokus je sad milina...lijepo ide i ne klima se...
 -prije se znao gubiti fokus zbog lufta na sarafu koji drzi okulare.


nebi ja to dirao sam, sklon sam nesrecama kod popravaka   :lol: :oops:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Krun0 - 05.06.2008. u 10:19:27 sati
pa primjetio sam ja kod tvog TS...kod olija je drugi problem posrijedi....
  Inace TS je opticki solidan dalekozor....samo treba malo reparature....
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 23.07.2008. u 13:46:57 sati
 Zamislite da se nalazite mjestu gdje nema automobila, more je čiste, zeleno plave boje, bez kanalizacije, a plažu odaberete po želji;  pješčanu lagunu, glatke oblutke ili kamenu. Plaža je  ako želite, samo  vaša osobna, a temperatura mora tu negdje, 26 -27 stupnjeva. Prije odluke prvo odredite smjer vjetra, a zatim se lagano pješke uputite u onu valu koja je zaštićena od bure, juga, maestrala, ili koji je već artikl iz ruže vjetrova danas na repertoaru. Sve na dohvatu od 5 do 15 minuta.
I dok slušate zastrašujuće prognoze o olujnim nevremenima iznad kontinenta, kiši i zahlađenju vi se čudite. Nebo je tamno modre boje bez oblačka. Nježni podnevni lahor potvrđuje stabilnost vremena i štiti od ljetne žege.
Ali ono što vi znatiželjno očekujete jest noć.  Što li nudi ovakav biser prirode.  Što se vidi? Dani su dugi i tek oko ponoći nebo se počinje crnjeti.  S terase promatrate nebesku kupolu kao da ste u Radonićevom planetariju. Mliječna  staza se vidi do najmanjih detalja. Svi rukavci, meandri, bijeli otoci... Mogli biste uz njenu svjetlost čitati novine. Moćna zviježđa poput Labuda ili Orla jedva se naziru od siline razasutih zvijezda. Vještom oku neće promaći ni Andromedina galaksija. Uzbuđenje je veliko, blejite u nebo,  ne znate od kuda da krenete. Treba nešto raditi.

Na svu sreću, bio sam spreman se za ovakav emocionalni udar temeljito se pripremivši još za bijela dana. Krećem u sumrak s Saturnom i Marsom, zatim s dobro znanim objektima zapadnog neba, pa prema jugu da bi pred zoru završio na istoku. Sve popisano.
Dalekozor TS10X60 + MAK102 pokazali su se kao  odlična kombinacija za lagana amaterska promatranja.  I što se vidi. Nakon zagrijavanja na Jupiteru, M3 u Lovačkim psima, M4 u Škorpionu, M5 u Zmiji i nezaobilaznom M13 u Herkulesu prelazim na moje, rođenjem dano zviježđe Strijelac.
Bogatstvo objekata koje pruža centar naše galaksije je zadivljujuće. M8, M17, M18, M16 (u obližnjoj Zmiji), M20, M21, M22, M23, M24, M25, malo dislocirani M55, M7 (Ptolomejev skup) i susjedni Leptirov skup M6 u Škorpionu su sve prvoklasni objekti, izvrsni za promatranje dvogledom.  Malo manji i tamniji objekti u Strijelcu, M54, M69 i M70 uz nešto tragalačkog truda, dobro se uočavaju u teleskopu.
Na red dolaze obližnja zviježđa Zmijonosac, Škorpion i Štit Jana Sobjeskog, slavnog Poljaka koji se istakao u borbi protiv Turaka pod Bečom i time uzdigao svoj štit u zviježđa. Vidjeli su se:  M9, M10, M11 M12, M14, M19, M26, M62 i M107, M80 i već spomenuti M4.
U očekivanju izlaska zviježđa istočnog neba pregledao sam ostatak sfere. Tu su „pali“ objekti M52 i M103 u Kasiopeji, M92 u Herkulesu, M56 i slavni kolut dima M57 u Liri, M53 u Berenikinoj kosi. U zviježđima okružja velikog Labuda M39, M27, M71, M29, NGC7000, Brocciev skup. I prelijepi plavo- žuti par Albiera. (beta Labuda).
 Ono što je bilo zahtjevnije za pronaći, ali ne zbog veličine ili slabog sjaja, već zbog nezgodnog položaja koji je iziskivao  određenu joga vještinu bili su objekti bliži zenitu.  Tu je bilo čučanja, klečanja, ležanja, savijanja...U okruženju krvožednih komaraca bila je iskazana žrtva za neizmjernu ljubav prema astronomiji.
Nezaustavljivo idem dalje. Pronalazim M-ove u Velikom Medvjedu, Lovačkim psima i Kosi Berenikinoj. Promatram dvojne zvijezde epsilon Lire, u Dupinu, Mizar (ne Alkor!) Pred zoru skupove u Jarcu, Vodenjaku, Pegazu, Andromedi, Trokutu i Perzeju.
Izlaze Vlašići, crveni Aldebaren i sjajna Kapela. Zvijezde munjevito nestaju s nebeskog svoda. Nebo se plavi. Povlačim se na spavanje.

Što sam sve vidio? Po mojim zapisima uočio sam šezdesetak M objekata, nekolicinu NGC-ova, obilje dvojnih zvijezda, Jupiter, Saturn i Mars, te Mjesec.

Što nisam vidio? Nažalost izmaklo mi je bogatstvo galaksija iz zviježđa Djevice zbog Mjeseca koji je vrlo brzo zagospodario zapadnim nebom. Izmakao mi je i M109 u Velikom medvjedu. Taj blijedi objekt 9M8 magnitude i veličine  7,5 x4,4 lučne minute nisam uočio. Vjerojatno zbog sjajne Phegde (gama U.M.) koju je trebalo izmaknuti iz vidnog polja ili sam bio naprosto umoran.
 Zanimljivo je primijetiti da  se najslabije naziru veliki objekti čija je varljivo velika magnituda raspršena u gotovo cijelom okularu tako da izgledaju kao nježne velike fleke na crnoj pozadini.
Teško se pronalaze i objekti u Mliječnoj stazi. Uslijed siline zvijezda relativno trivijalni objekti M56 u Liri i M29 u Labudu zadali su mi dosta muke. 

Nakon ovakvog iscrpnog promatranja u idealnim uvjetima, može se nešto i kazati o mogućnostima MAK102 Skywatchera.  To je jedan solidan mali teleskop, dobre optike, koja daje kvalitetnu sliku, bez aberacija i izobličenja, izvrsne oštrine. Otvor aperture je mali, 102mm,  na f1300mm što daje vrlo veliki F13 karakterističan za MAK-ove. I pored izuzetne oštrine na većim povećanjima brzo gubi svjetlost, te se osjetno primjećuje pad sjaja planeta već na 130x. To ga ne ograničava da se potegne na 200x pa čak 250x, ali slika tamni. Zato je izvrstan za promatranje dvojnih zvijezda.
MAK lovi uglavnom sve M objekte. Pitanje je samo što se od toga vidi? Samo par najvećih skupova prikazuju zvjezdastu strukturu, ostali su blijede sive flekice. Razlika između galaksija i zvjezdanih skupova se ne raspoznaje, pa čak kada je u pitanju i Andromeda. Uz puno iskustva i promatračkih trikova može se nazrijeti struktura objekata. Prstenasta maglica u Liri se relativno dobro vidi.
Stalak EQ2 je očajne kvalitete, u skladu s cijenom, što umanjuje i iskoristivost teleskopa.  Prilikom sklapanja i rasklapanja zapinje, ispadaju mu vijci, raspada se. Iznad 100x povećanja svako dodirivanje opreme i fokusiranje (koje je inače izuzetno dobro) izaziva dugotrajne vibracije. Prijenosni mehanizmi deklinacije i rektascenzije su loši, zapinju. Uglavnom, stalak je upotrebljiv samo za promatranja uz pažljivo rukovanje, fotografiju možete zaboraviti. 

 
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Todor - 23.07.2008. u 13:55:07 sati
Ajme 60 objekata  :94:
Ne mogu vjerovati. Svaka čast. Fantastičan rezultat.
Postao si kao Acheron.

Gdje je taj raj u kojem si ljetovao?
Kako je taj mali Mak sjajan instrument kad ga možeš sa familijom nositi na ljetovanje...

Jedno pitanje. Jesi li probao razabrati pojedine zvijezde u sjajnijim kuglastim skupovima? Recimo M13, M92, M4.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 23.07.2008. u 14:03:32 sati
U M4 i M92 ne mogu. U M13 samo uz gledanje postrance.
Zvijezde razabirem u M34, M7, M6 i njima slične.





Kako je taj mali Mak sjajan instrument kad ga možeš sa familijom nositi na ljetovanje...

Spala familija na dva slova :mrgreen:



P.S. Duguješ mi neku poruku na PM-u.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Danijel - 23.07.2008. u 14:36:07 sati
Odličan report, baš za na Zvjezdarnicu, imaš kakvu fotkicu uz to :hopla:

Ovo mi nije jasno:

Citat:
objekt 9M8 magnitude

Jel to neka greška ili stvarno postoji objekt 9M8, priznajem da nisam čuo za njega :shock:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 23.07.2008. u 14:46:46 sati
Nažalost fotke nemam.  :(

Jel to neka greška ili stvarno postoji objekt 9M8, priznajem da nisam čuo za njega :shock:

Govori se o M109.To znači da mu je magnituda 9,8. Malo sam izmjenio tekst radi jasnoće.  :wink:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: HrAstro - 23.07.2008. u 18:08:21 sati
uff... krasan popis objekata!
naslov teme ne odgovara  :wink:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Todor - 23.07.2008. u 18:14:26 sati
prelazim na moje, rođenjem dano zviježđe Strijelac.

Ovo sam tek sad vidio.
Ne bi smjelo ostati nekažnjeno.
Krun0?
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Acheron - 23.07.2008. u 18:46:03 sati
Odlično!
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: dag - 23.07.2008. u 19:07:43 sati
Krasan opis promatranja.

Ovo sam tek sad vidio.
Ne bi smjelo ostati nekažnjeno.
Krun0?

Kruno je valjda na moru ... brzo, neka netko napravi rubriku "astrologija je ipak znanost"  :mrgreen:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Acheron - 23.07.2008. u 19:20:28 sati
:218:

Moram paziti što radim jer sam ga pozvao na promatranje. Pitanje je što bi mi po noći napravio.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Danijel - 23.07.2008. u 19:42:32 sati
Pregledaj mu džepove i oduzmi šrafciger :mrgreen:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Rajko - 23.07.2008. u 22:55:28 sati
Ovo sam tek sad vidio.
Ne bi smjelo ostati nekažnjeno.
Krun0?

ajd oprostite mu ovaj put, malo na mladost, malo zbog lijepog reporta! :mrgreen:
ja sam mu spreman oprostiti, samo nek još reče gdje je mjesto zločina? :wink:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Cola - 23.07.2008. u 23:50:06 sati
Fascinantno,svaka cast :hopla: :hopla:
gde si bio?
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 24.07.2008. u 09:16:09 sati
Radi se o jednom malom otoku koji spada pod pješačku zonu grada Zadra.  :D
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Krun0 - 24.07.2008. u 09:40:14 sati
Opet kvalitetan report "jednog laika"  :112:

Nekako me tvoji tekstovi uvijek podsjete mojih prvih promatranja ,tamo na prijelazu
   80ih - 90ih godina uz dvopalcane instrumente i Naše Nebo, Otona Kučere......

  I odmah me uhvati nostalgija za starim dobrim vremenima i ugljen crnim nebom bez LP  :(
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 02.08.2008. u 21:09:06 sati
Čička astro-večer je pokazala i dokazala kako dobro nebo nije nužan uvjet da bi se astroljupci dobro zabavili. Cijeli tjedan je prijeteći gomilao finu izmaglicu i visoke, tanke oblake, najveću zafrkancija za astronome; vedro je, a nije. Međutim dugo planirani dogovor se tek tako ne otkazuje i mi smo se skupili u Novom Čiču. Glavni razlog okupljanje bio je vidjeti snagu Achovog ponosa, 300mm Newton na dobson montaži, zvanog Tristač.  To će vjerojatno kod nekog iskusnijeg izazvati podsmijeh, ali za nas laike koji nismo imali prilike pogledati kroz ništa veće od petnaestak centimetara to je događaj.  Dakle, pojavio se blachole s frendom, Ach domaćin, Frank poboćni domaćin i moja malenkost. Nakon kurtoazne razmjene ČsLj i pivca odlučili smo da se ne mičemo iz Achovog dvorišta. Naime vlaga je bila tolika da je bilo besmisleno opremu tegliti do šumske čistine gdje je situacija vjerojatno još i gora. Nebo je bilo rupasto na kojem su negdje se nazirale zvijezde 4-5 veličine, a negdje samo bijele plahte visoke naoblake. Inače žuti Jupiter bio je crven poput Marsa, a crveni Antares se praktično nije vidio. Nije bilo zviježđa Strijelca, niti mnogih drugih. Ali sve to nas nije nimalo obeshrabrilo.  Treba vidjeti što oprema može u teškim uvjetima. Na muci se poznaju junaci. Opremu smo prostrli na terasu ovim redom: Newton 300mm, 200mm, 114mm, MAK102mm,, te dva TS-ova dvogleda 25x100 i 10x60. Pao je plan da kompariramo skope na Jupiteru, reprezntativnim M13 i M57 i još pokojem pogodnom objektu. 

Svi reflektori su dali izrazito kvalitetnu sliku Jupitera. Naravno, Tristač je prednjačio povećanjem i time bio predvodnik. Kada smo na njemu uočili sjenu satelita, tražili smo je na manjim i našli! Dakle na 4 palčanom maksutovu možete vidjeti sjenu jupiterovih satelita čak i pod relativno lošim uvjetima.  Ach je uočio i pjegu. Na manjim skopima neki kažu da je vide, ja ne bih ruku u vatru stavio.

Ipak svu svoju nadmoć Tristač je pokazao na DSO.  To je posebna priča. U sumrak je M13 djelovao veliko, blijedo s naznakom pokoje zvijezde. Kako se je mračilo zvijezde su se raskošno množile, pružajući zadivljujući prizor. Dubinska, plastična slika, dobro poznata s fotografija naših astrofotografa. Na naše čuđenje, Ach se ispričava zbog loše slike: „Eh, da vidite na PG-u kako to izgleda.“
Za komparaciju, u M13 se samo nazire pokoja zvijezda gledano kroz MAK. Slično je i s 114mm.
Ista situacija je i s drugim objektima. Zaključak: Zaboravite na DSO ispod 8 inča.
200mm zvanu ljupko Betsy na žalost nismo puno testirali, a treba je i kolimirati.

Montaže su posebna priča. John Dobson je dovijeka zadužio astronome-promatrače svojom praktičnom montažom. Tristač se s nevjerojatnom lakoćom pokreće laganim dodirom ruke. Naprosto klizi. Nema vibracija, nema protu utega, nema vijaka, ne spotičete se o nogare, izvanredan pristup okularu. Savršeno.
Njemačke montaže su problem. Ako niste voljni izdvojiti par tisuća kuna za stalak, trpite vibracije. Na 102mm i 114mm ponašanje je  slično; 60x odlično,140x podnošljivo, 200x iritirajuće titra.
Kad već spominjem povećanje odvažili smo se potegnuti skopove dokle ide. Na Maku 102 260x je brljavo. Javlja se CA koji unosi barlow, a slika toliko titra da je upitno fokusiranje. Inače svjetlosno Jupiter sasvim zadovoljava! Na 114mm je isti slučaj, ali na nešto većem povećanju.

Odmah napominjem da TS25x100 nije dvogled. To su dva teleskopa. Zapanjujuće masivan uređaj ogromne veličine. Nažalost nije bio baš upotrebljiv s moje montaže, uz sav trud i muku. Mišljenja sam da definitivno mora ići na paralelogramsku montažu ako se žele izvući njegove mogućnosti, a definitivno su velike. Zato se TS10x60 gleda iz ruke. Idealan operativni dalekozor. Neku detaljniju recenziju teško je dati jer nemam iskustva s drugim komparativnim dvogledima. Sigurno je samo da ćete s njim pronaći sve što vam treba za brzu orijentaciju, a što je najvažnije, subjektivno, slika je velika, prostrana, oštra i mene osobno zadivi na čistom noćnom nebu više nego ijedan teleskop.  Frank ga nije ispuštao iz ruke. Polegao se na terasu i uživao.

Epilog
Oko ponoći umorni od kraja tjedna i guste vlage sklapamo teleskope. Zadovoljni, sretni. Nova oprema, nova poznanstva, nova iskustva. Vozim se praznim ulicama u tišini noći i razmišljam. Kupnja teleskopa je kao kupnja motora. Naprosto ne možete odmah kupiti Hondu od 1000 kubika. Vozit ćete kao baba i razbiti se na prvom zavoju. Tako je i s optikom. Laici obično pitaju: „A koliko to povećava?“ Ako ne znate što gledati, ako ne poznajete zvijezde i zviježđa, đabe vam “koliko to povećava“. Ako ne znate procijeniti vremenske prilike, vidljivost, žrtvovati cijelu noć i biti neizmjerno strpljiv ništa vam ne znači  ni moćni  Tristač. Slika u teleskopu se stvara iskustvom. Polako, vremenom. I zato, ako ste pravi početnik kupite dalekozor i zvjezdanu kartu u ruke. Sve ostalo će vas razočarati.       
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Acheron - 02.08.2008. u 21:37:08 sati
Što reći nego da bi Davora najradije zaposlio kao službenog pisara na PG-u!

Lijepo je pročitati drugi pogled na isti događaj. Tako čovjek otkrije sitnice koje mu inače ne zapinju za oko. Nadam se da će ovakvo okupljanje postati navika s barem mjesečnih intervalom!

Ljudi, vidimo se na Petrovoj gori, obavezno!
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Danijel - 02.08.2008. u 23:23:33 sati
Super napisano izvješće, i to ide na Zvjezdarnicu :hopla:
Imate kakvih fotki, osim ovih koje je Frank dao?
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Frank - 02.08.2008. u 23:55:01 sati
Ima Davor nešto...

A tko uvijek žica slikanje!? :mrgreen: :mrgreen: :mrgreen:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Danijel - 03.08.2008. u 03:49:08 sati
Ima Davor nešto...

A tko uvijek žica slikanje!? :mrgreen: :mrgreen: :mrgreen:

Pa slika govori više nego tisuću riječi :wink:
Davore, jesi voljan podijeliti s nama koju fotkicu uz članak?
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: dag - 03.08.2008. u 05:11:01 sati
Famozan izvjestaj, kao da sam bio tamo, komplimenti!
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 03.08.2008. u 07:22:58 sati
Slike nisu baš reprezentativne. :( Daleko lošije od Frankovih. Ti astronomi su stvarno mračnjaci i mutni ......

[privitak je izbrisao admin]
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 03.08.2008. u 07:23:51 sati
I još.

[privitak je izbrisao admin]
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 03.08.2008. u 07:24:34 sati
I još

[privitak je izbrisao admin]
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: blackhole - 03.08.2008. u 09:54:31 sati
Dobar izvještaj Davore,a i slike su OK.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Krun0 - 03.08.2008. u 09:58:51 sati
A vi uvijek nesto organizirate kad mene nema......ACH...ako nesto
  organiziras ovaj tjedan javi...da i ja vidim kroz 300mm
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Acheron - 03.08.2008. u 10:12:43 sati
Ja sam slobodan do četvrtka. Dođi kada poželiš.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Krun0 - 03.08.2008. u 10:59:03 sati
Ne bu nikakvog okupljanja  :?:  :(

Dobro,budemo vidjeli ako bude koja dobra vecer,bumk se zaletio..

Valent ,Icef...mozda  :?:

Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Valent - 03.08.2008. u 22:19:52 sati
Išel bi i ja ak bum slobodan.
Ti bi bil prevoznik?  :?:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 04.08.2008. u 07:53:20 sati
I jedna mala opservacija koju sam izostavio u svom izvješću.
Kada bih se odlučio za samo-gradnju zvjezdarnice   obavezno bih stup za teleskop odvojio od ostatka temelja radi zaštite od vibracije. I to bih ga duboko odvojeno ukopao. Trešnja prilikom kretanja po terasi bila je prisutna na Čičko-astro-večeri, pa čak ako ste se trudili hodati na prstima. Naravno, nas to nije previše smetalo, ali ako se nešto gradi za tu namjenu, onda to mora biti kvalitetno. Na kraju, pretpostavka je da će tu jednoga dana biti i veći teleskop, te da će se  i fotografirati s većim povećanjima i dužim ekspozicijama.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Krun0 - 04.08.2008. u 10:59:20 sati
To ima ach slabo armature u terasi  :wink:

   meni na balkonu jedva smeta vibracija od hodanja i to samo iznad 100x...
   no kad se radi o betonskoj ploci od nekoliko tona koja lezi
   na zemlji mislim da vibracije nisu nikakav problem...kao sto je i Marino napomenuo...

Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Acheron - 04.08.2008. u 11:19:46 sati
To je terasa 10x2, debela 10cm oslonjena na 3 stupa i jedan zid. Naravno da vibrira
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 04.08.2008. u 11:41:32 sati
Ach, nije to kritika tvoje terase! Sorry ako je tako ispalo. :275:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Acheron - 04.08.2008. u 12:01:31 sati
Ma nisam to ni shvatio tako, samo sam napisao kakva je.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 02.12.2008. u 10:54:25 sati
Nebo je bilo obeshrabljujuće tužno. Cijeli dan su se izmjenjivali tmasti oblaci i teške kiše, tek tu i tamo ukazao se tračak sunca.  Željno očekivani događaj okulatacije Mjeseca i Venere visio je u zraku.  Gledam zdvojno kroz prozor i mislim što dalje. Kao po pehu, prošlo je četiri, a još uvijek sam vezan na poslu. Zvoni telefon,  javlja se Todor, kaže bojim se ništa od svega. Predlažem da se nađemo, bar da se družimo u nekoj birtiji, da ubijemo tugu. Todor se odmah pokazao kao čovjek od akcije. Kroz kišu i gusti gradski promet probija se do mene, prelazimo u njegov auto i krećemo put Novog Čiča. I gle, sreća prati hrabre.  Razvedrilo se,  na plavetnom južnom nebu zasjala su tri velikana večerašnje predstave.  Kako se bližilo vrijeme okultacije zaustavili smo se na savskom nasipu. Oko nas zaustavljaju se i druga vozila, izlaze ljudi vade fotiče. Uzbuđenje je raslo. Todor je ponio dvogled i foto stalak, a ja se dosjetih da imam fotić. Trebalo je brzo improvizirati.  Sramota bi bila s rukama u džepu propustiti ovu ljepotu.   Sve smo na brzinu složili, poigrali se sa setiranjem  i cap, krenulo je.  Združenim snagama načinili smo par snimaka do samog trenutka zalaska Venere za Mjesec kada je koprena naoblake ponovo zakrila nebesku pozornicu.  Zadovoljni i sretni. Nastavljamo put. Usput smo pokupili Marka. Vedran nas je dočekao na kućnom pragu u punoj ratnoj spremi sa isukanim 100mm TS-ovim dvogledom montiranim na fotostalku i fotičem.   Malo rezigniran, kaže, omelo ga na samom činu zalaska. Oblaci su i dalje zaklanjali pogled. Vrijeme na Vedranovoj terasi brzo je prolazilo uz pošalice i zajedničko fotografiranje.   Došao je i trenutak izlaska Venere iza mjesečevog  diska. Nismo gajili previše nade, ali  čuda se  dešavaju. Uz sam horizont između crkvenog tornja i krošnje drveta pojavio se je rascjep u gustoj nakupini oblaka, a u rascjepu mjesečev srp i rađanje Venere. Zadivljujući prizor.
   Više nego zadovoljni, sretan ishod operacije proslavili smo u vrlo lijepoj, novo-otvorenoj pizzariji u Novom Čiču. I kako to obično biva, u vedrom raspoloženju, uz jelo i piće dugo se raspredalo o svemu i svačemu. 
Za kraj smo posjetili izložbu privatne Markove kolekcije minerala i fosila, ali to je događaj takve težine  da zaslužuje jedan posebno lijep izvještaj.

Epilog.
Astronomija je brzi sport. Zahtjeva brze odluke i brze poteze. Zavisni smo o vremenu i nebo je milostivo samo prema onima koji brzo djeluju. Pripremati se treba planski i detaljno, ali kada dođe vrijeme  promatranja treba reagirati brzo. Inače propuštate priliku. I nikada ne treba kloniti duhom. Sve šanse treba koristiti. Nagrada obavezno slijedi što se i večeras pokazalo. 




(http://www.imagesforme.com/out.php/t246518_IMG1655.jpg) (http://www.imagesforme.com/show.php/246518_IMG1655.jpg)

(http://www.imagesforme.com/out.php/t246519_IMG1666.jpg) (http://www.imagesforme.com/show.php/246519_IMG1666.jpg)

(http://www.imagesforme.com/out.php/t246520_IMG1667.jpg) (http://www.imagesforme.com/show.php/246520_IMG1667.jpg)

(http://www.imagesforme.com/out.php/t246522_IMG1672filtered2.jpg) (http://www.imagesforme.com/show.php/246522_IMG1672filtered2.jpg)

Na fotkama se lijepo vidi nadolazak naoblake
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Acheron - 02.12.2008. u 17:22:18 sati
Mislim da ovako lijepi reporti niposto ne spadaju pod ''laicke''. Svaka cast, dojam brzinske organizacije je super prenesen.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: HrAstro - 02.12.2008. u 17:35:46 sati
Svaka cast, dojam brzinske organizacije je super prenesen.

U brzini ste na mene zaboravili :mrgreen:... ja zaspao lol
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 22.08.2009. u 10:56:47 sati
Jučer sam se odazvao na ljubaznu Acheronovu ponudu forumašima da ga dođu posjetiti i bace pogled kroz njegov dvanaestopalčani dobson Tristač opremljen tek novonabavljenim binweiverom firme William Optics.
U dvorištu svoje kuće Ach je rasprostrio svoju bogatu opremu, kolimirali smo teleskop i nešto poslije pola jedanaest krenuli na ležeran put po dubinama svemira. Nebo je bilo zadovoljavajuće vedro s nešto lagane naoblake, seeing sasvim pristojan   za vizualno motrenje.

Prvi je na redu bio, naravno Jupiter. Ono što uvijek inpresionira prilikom pogleda kroz močni Tristač jest obilje svjetla koje pruža. I na više od 200x povećanja zlatni Jupiterov disk je zapanjujuće blještav s obiljem detalja. Binowiever  odmah na prvi pogled odaje visoku kvalitetu izrade. Nebeske objekte promatrali smo naizmjenično, kroz okular i binowiever. Pogled kroz biniwiever unosi nas u prostor svemira. Slika je velika i prostrana. Sva raskoš ove spravice dolazi do izražaja na zvijezdanim skupovima. M11, M15 i double cluster, samo su neki od skupova na kojima smo zadivljeni napasali oči. Naravno nismo zaobišli ni Andromedu, Dumbell, prstenatu maglicu u Liri,  te izuzetno blijede M33 i NGC404 zvanu  Mirachov duh. Te slabašne objekte Tristač može razvaliti čak i pod vrlo nepovoljnim uvjetima LP-a. Vrlo impresivno!

U radu s binowierom treba imati određenog iskustva i strpljenja kao uostalom s bilo kojom astronomskom opremom. Ako želite dobiti dobru sliku morate se potruditi, ne ide od prve, naročito ako nosite naočale. Morate pažljivo podesiti razmak okulara prema vašim zjenicama da vam slika ne bi bila dupla ili rezana, a oštrinu na lijevom i desnom oku podesiti kombiniranim reguliranjem oba okulara i fokusera. Naravno, pritom je potrebno stalno pomicati  ogromno Tristačevo tijelo kako bi sliku održali u vidnom polju.  Za Acha mala šala, za mene mali trening strpljivosti. Ali isplatilo se. Nakon uloženog truda nagrađeni ste zadivljujućim prizorima koji bešumno klize kroz vidno polje.

 I tako vrijeme je polako teklo, a mi smo  prošarali čitavo vidljivo nebo s možda desetak objekata uključujući i Neptun koji smo pronašli i u mojem 10x60TS dvogledu. Zanimljivo je bilo sve objekte paralelno promatrati kroz dvogled i teleskop. To samo govori kako dvogled uvijek ostaje vrhunska promatračka oprema.
Onda smo se umorili i oko pola jedan završili naše noćno putovanje.
Hvala Acherone na ovom izvanrednom doživljaju.  :115:    
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Danijel - 22.08.2009. u 11:27:22 sati
:215: Izvrstan report Davore!
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Antonio - 22.08.2009. u 12:48:51 sati
Lijepi izvještaj, Davore! A ovo za dalekozor je skroz točno, neke objekte je najugodnije dalekozorom gledati, npr. šetati po MW, Labudu, Strijelcu.  8)
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 14.09.2009. u 14:22:42 sati
Nije lako pronaći tamno nebo. Za to je potrebna volja, slobodno vrijeme, auto i novac. I kada ste u prilici da se napokon nađete na mjestu gdje se Mliječna staza ogledava u noćnom moru, a dvojni skup u Perzeju i Andromedina galaksija pružaju nezaboravan prizor golom oku nije rečeno da ste sretnik. Jer...... nebom vlada njegovo veličanstvo puni Mjesec. Što uraditi u takvim situacijama? Odmah ću vam kazati, sjesti i plakati.

Upravo sam to proživio prošli tjedan. Otok na kojem sam proboravio prošli tjedan nije trebao javnu rasvjetu. Mjesec je bio dovoljan.
Ali varate se ako mislite da je priča loše završila. Sreća prati uporne.

Kako je Jupiter jedino nebesko tijelo koje odolijeva Mjesečevom sjaju odlučih napraviti par fotki.
Nažalost jedna nevolja ne dolazi sama. Stalno je puhao lagani burin, a Jupiter je na bistrom noćnom nebu živahno titrao već na 60x kao da je slikan iza McLarenova auspuha. Naravno, odustao sam.

Pošto je Mjesec ipak svaki dan skoro jedan sat kasnije izlazio to kratko vrijeme sam iskoristio u potrazi za poslasticama dubokog svemira. Promotrio sam otvorene skupove ovim redom: NGC663  sjaja 7m1, M103, NGC457 6m4 i M52  svi u Kasiopeji,  dupli skup hi&ksi u Perzeju i M34 u Perzeju.  U Cefeju sam napasao oči na prekrasnom narandžastom dragulju mi Cefeja, u Labudu na Albieru i njenom plavom pratiocu. Naravno nisam zaobišao niti obavezne M13 i M92 u Herkulesu, prstenastu maglicu u Liri, te Brocciev skup, popularno nazvan Vješalica u Lisici. I tako neobavezno sam šarao nebom u želji da nešto otmem mjesečevom sjaju, ali valja odmah napomenuti da je to sve bilo mučenje. Nebo je bilo svijetlo i svi objekti blijedo su se nazirali u otvoru objektiva.

A onda četvrti dan nakon uštapa mojoj pametnoj ženici sine ingeniozna ideja. Kada već nije vrijeme za motrenje što ne bi otočkom puku priredio promatranje Jupitera i Mjeseca, pa međunarodna je godina astronomije. Rečeno učinjeno. Moja managerica je na crkvu, turistički ured, poštu i dućan zalijepila plakate koje sam se potrudio lijepo oslikati. Sve je obišla i radosno me  izvijestila kako sam udarna vijest sela. Spustila se noć, ali i oblaci. Ljudi se okupili, došao župnik, doveo i časne. I što. Moja managerica se obrati puku, zamoli ih neka postavljaju pitanja, a njen muž će im sve lijepo i naširoko ispričati o tajnama svemira. K´o Ante Radonić. Muko moja. I tako i bijaše, do kasno u noć.  

Sutradan sam se ponovo pojavio na motrilištu s teleskopom i nakon beznadnih sati nebo se napokon smilovalo i otvorilo. Ukazali su se Jupiter i Mjesec. E veselja za staro i mlado, domaće i furešte. A uzdaha, a povika. TO je Jupiter, TO su krateri, i ja bih teleskop. Koliko to košta, gdje to mogu kupiti? Onda je i krenuo tečaj astrofotografije s mobitelima. Svi su željeli imati Mjesec za uspomenu. Vrijeme je ne zamjetno teklo, a radosno druženje oteglo se do poznih sati.

I tako, zahvaljujući mojoj ženi i ja sam dao svoj skromni obol Međunarodnoj godini astronomije. Tu se  priča bliži kraju, jer vas neću zamarati s komarcima ubojicama, trbušnim virozama i ostalim strahotama koje mogu zadesiti putnika namjernika. Sve je to ostalo u sjeni jednog lijepog događaja.  
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 14.09.2009. u 14:27:51 sati
Montaža teleskopa uz stručnu asistenciju mladog župnika. Slovenke uredno čekaju na promatranje.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Todor - 14.09.2009. u 15:43:22 sati
I što. Moja managerica se obrati puku, zamoli ih neka postavljaju pitanja, a njen muž će im sve lijepo i naširoko ispričati o tajnama svemira. K´o Ante Radonić. Muko moja. I tako i bijaše, do kasno u noć. 

Dobrodošao natrag. :hopla:
I što je crna rupa? Jel ima vanzemaljaca? Što se dogodi kada se ravnina Mliječne staze poklopi sa ravninom sunčevog sustava?
Meni je zapravo jedan od boljih doživljaja pokazivati nebo ljudima koji nikad nisu gledali kroz teleskop. Šteta samo što za tamnije objekte treba savršeno nebo.

A viroze, komarci ubojice i slično - to ti je zato jer si bio preblizu mora. I na otoku ne možeš daleko pobjeći od njega.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Danijel - 14.09.2009. u 16:26:04 sati
Ma bravo Davore, izvrstan report i još bolja aktivnost povodom IYA 2009 :hopla:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Acheron - 14.09.2009. u 16:30:57 sati
:hopla:
bilo je lijepo ovo pročitati
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Arkturus - 14.09.2009. u 16:51:01 sati
Super urađeno i odrađeno! :hopla:

(A di su na slici te časne?)
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Krun0 - 14.09.2009. u 16:57:12 sati
 :112:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Acheron - 14.09.2009. u 17:12:35 sati
(A di su na slici te časne?)

Pojavio se signal za Batmana pa su morale u akciju.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: dag - 14.09.2009. u 18:32:21 sati
Bravooo!
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: HrAstro - 14.09.2009. u 20:09:48 sati
Bravo [15*
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Valent - 14.09.2009. u 20:21:26 sati
Svaka čast Davore, bravo, izvrsno!  :215:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 14.09.2009. u 21:46:42 sati
.....I što je crna rupa? Jel ima vanzemaljaca? Što se dogodi kada se ravnina Mliječne staze poklopi sa ravninom sunčevog sustava?.......

Da upravo tako. A mogu li predpostaviti da su neki vanzemaljci toliko tehnički uznapredovali da bez problema mogu savladati te silne udaljenosti i sad su tu među nama? Da li je istina da čitav svemir ovako svijetli jer je obasjan Suncem?    Da li znam da navodno postoji neka razlika između naše astronomije i indijske astrologije? A bilo je povjerljivih priznanja o viđanju letećih tanjura nad otokom.
U suštini je sve to bilo jako toplo i dirljivo. Ljudi su bili iskreni i njihova silna želja za znanjem bila je hvalevrijedna. Bar u jednom trenutku napustili su ovozemaljsko sivilio i svoju znatiželju usmjerili prema nebeskim tajnama. Uistinu sam se izvanredno osjećao.  :286:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Beorn - 15.09.2009. u 01:10:03 sati
Predobar osjećaj Davore. A mogu zamisliti kakav odjek je to imalo u "našen malon mistu". Bravo!
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Miro - 15.09.2009. u 08:35:49 sati
Krasan raport Davore!!!
Ova javna promatranja su i najljepša kada ispadnu spontano!
Još jednom bravo!!!!
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: easy156 - 15.09.2009. u 22:45:13 sati
 :209: :hopla: :209: :hopla: :209:

Svaka čast i na akciji i na opisu iste!
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: 2001 - 17.09.2009. u 15:10:38 sati

I tako, zahvaljujući mojoj ženi i ja sam dao svoj skromni obol Međunarodnoj godini astronomije. Tu se  priča bliži kraju, jer vas neću zamarati s komarcima ubojicama, trbušnim virozama i ostalim strahotama koje mogu zadesiti putnika namjernika. Sve je to ostalo u sjeni jednog lijepog događaja.  


svaka vam cast! o_bama! predlazem damu i tebe za plaketu za doprinos iya

predivno..!

m
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 28.09.2009. u 14:59:32 sati
Nažalost, ponovo nisam imao prilike uživati u ljepoti otočkog neba zbog Mjeseca koji je kasno zalazio i tanke naoblake koja se je brzo nebom premještala. Puhala je lagana bura, dovoljno opasna da sruši foto-stalak s dalekozorom, tako da sam i tu bio zakinut. Uglavnom cijele noći igrao sam se skrivača držeći dalekozor u ruci.
Ipak uz veliko strpljenje trud se  isplatio.
Za zagrijavanje pogledao sam Veliku Andromedinu galaksiju, kuglaste skupove M13 i M92 u Herkulesu,
a onda redom  :130::

Prelijepi M11 u Štitu
Blijedu galaksiju M33 u Trokutu,  Krasan otvoreni skup M34 u Perzeju, manje poznati NGC 752 u Andromedi, smješten odmah do Trokuta, te dupli skup u Perzeju.

U Kasiopeji sam posjetio M103, M52, te NGC663 i NGC457.

Kuglaste skupove blizance, veličine 12 lučnih minuta i magnitude 6,4  M15 u Pegazu i M2 u Vodenjaku.

Odmah sam tu potražio Urana i Neptuna.  Asteroid Juno na žalost nisam pronašao jer je već odlutao s pozicije od prije neki dan. Također nisam vidio niti teško dohvatljiv NGC7239 koji je pravi izazov i zahtijeva izvanrednu vidljivost. Kao što rekoh, ja je nisam imao.

Izleti po Labudu i okolica  bili su prava poslastica :216:. Osim već znanog M27 u Lisici i obližnjeg M71 u Strelici pronašao sam i M29 u samom središtu Labuda koji se prilično teško uočava jer se nalazi u gustom roju blještavih zvijezda Mliječne staze. Dugo sam uživao i u NGC7000. Prekrasni veliki objekt bogat sjajnim zvijezdama i nježnom izmaglicom. Najbolje se promatra u naizmjeničnoj kombinaciji golim okom i dalekozorom Maglica se nazire ali ne i oblik Amerike. Možda za tamnijih noći. Odmah , oko 5 stupnjeva iznad, nabasao sa na dragulj neba, otvoreni skup M39.
Lutajući naokolo prema lijevom labudovom krilu pronašao sam proslavljenu zvijezdu Labud61, čiju je udaljenost izmjerio poznati Njemački matematičar Friedrich Bessel koristeći po prvi put metodu paralakse. Kažu da je zvijezda nastanjena rasom Tellarita poznatoj iz Zvjezdanih staza... :wink:
S Druge strane Deneba Nalazi se lijep dvojac, naranđasta zvijezda Omikron1 Labuda i njen plavi pratilac.  Zajedno s Omikron2 čine lijep tercet.

A šećer za kraj. U samom središtu zviježđa na oko pola minute udaljenosti od eta Labuda nalazi se Crna Jama, odnosno najvjerojatniji kandidat za crnu jamu. Nju nisam vidio, ali sam vidio plavog diva HDE226868 koji za manje od 6 dana obiđe oko nevidljivog snažnog izvora rontgenskog zračenja, objekta X-1, najvjerojatnije crne rupe. I pored svoje veličine zvijezda  je jako teško uočljiva jer je skoro  devete magnitude, potrebna vam je dobra karta i tamna noć. S dvogledom 10x60 ja sam je pronašao, na svoju neizmjernu radost.

Inače nezamjetljivo zviježđe sjevernog neba,  Žirafa pruža par bisera. Svakom bih preporučio neka potraži Pazminov skup i prekrasne Kembleove kaskade, bisernu nisku sjajnih zvijezda protkanu sitnim zvjezdicama koje ih povezuju. Prizor za dvogled od kojeg zastaje dah.  
NGC2403 u Žirafi za koji se kaže da je najsjajnija galaksija sjeverne hemisfere koja nije zavedena u M katalog nisam vidio. Možda i jest najsjajnija, ali i nakon dugotrajnog piljenja  nisam je mogao nazrijeti. Bila je pre nisko nad horizontom, u izmaglici i mjesečevom LP-u.  Tu je blizu i poznati par, M81 i M82 koji mi je također te večeri ostao nedohvatan :( .
Obišao sam i dražesni otvoreni skup NGC7243 u Gušterici  u blizini narančaste zvijezde mi Cefeja.

Ako vas zanima kvaliteta vašeg dvogleda okrenite ga prema zvijezdi ni Zmaja smještenoj u samoj glavi nemani. Radi se o dva sunca istog sjaja razdvojenih oko minute i prosječno kvalitetan dalekozor bi ih trebao bez problema razdvojiti. Probajte!

Epilog
Dalekozor je nezamjenljiv astronomski instrument. Bez njega su čudesne slike u okularima GO-TO teleskopa potpuno odsječene od veličanstvene nebeske pozornice u pozadini. Ne pripadaju nigdje.  Gubi se ona fina poveznica koja nam nebeski svod pretvara u toplinu vlastitog vrta.
 Zato dvogled u ruke i u mračnu noć.
Tu je priči kraj.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Mladen - 28.09.2009. u 15:27:47 sati
 :215:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: lonewolf21 - 28.09.2009. u 15:33:59 sati
Kad netko zna, onda zna!  :112:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Danijel - 28.09.2009. u 15:40:54 sati
Bravo, prelijepi reportić :hopla:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Todor - 28.09.2009. u 15:42:59 sati
Znači nisi koristio 20x80 zbog bure  :( šteta.
Reci, otkud izvlačiš ova imena kao "Pazminov skup" ili "Kembleove kaskade"? To je iz neke knjige? Mislim, na mojim zvjezdanim atlasima pišu samo NGC34465849 i slično...
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 28.09.2009. u 15:49:15 sati
To su novovjeka imena astronoma amatera koji su u Sky & Telescope časopisu sedamdesetih godina prošlog stoljeća svojim izvješćima ukazali na te zanimljive objekte. Po njima su dobila imena i nisu u zvjezdanim atlasima. Našao sam ih na web-u.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: dag - 28.09.2009. u 18:25:05 sati
Jako prekrasno!  :wink:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: easy156 - 28.09.2009. u 19:24:49 sati
Zanimljiv report.  :215: :215:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Beorn - 28.09.2009. u 19:48:48 sati

Eto što znači dalekozor. I prostim okom imao bi što na nebu gledati kroz velik broj noći.
Ono mi se sviđa o povezivanju nebeskih objekata i prisnosti s nebom koja se postiže poznavanjem astrognozije.

Maksimalno dobro, pače odlično!!! :hopla: :hopla: :hopla:
Bravo Davore!
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Krun0 - 28.09.2009. u 20:10:08 sati
Dalekozor je nezamjenljiv astronomski instrument. Bez njega su čudesne slike u okularima GO-TO teleskopa potpuno odsječene od veličanstvene nebeske pozornice u pozadini. Ne pripadaju nigdje.  Gubi se ona fina poveznica koja nam nebeski svod pretvara u toplinu vlastitog vrta.
 Zato dvogled u ruke i u mračnu noć.

 :261:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Miro - 29.09.2009. u 08:18:27 sati
Bravo Davore, bilo je zadovoljstvo čitati ovaj raport!!!
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: dag - 29.09.2009. u 08:23:35 sati
Vrlo lijepo, komplimenti! Bit ce nesto i od tebe kada budes veliki ...
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 08.10.2009. u 13:49:24 sati
Namjera mi je bila uhvatiti jutarnju konjukciju Merkura i Saturna. Ali probudih se prerano. Sat crkvenog tornja ukazivao je na još gluho doba, pred zoru prazničkog dana. Bilo je tek  pola pet.

Jutarnje planete još nisu uranile, ali je zato šesterokut zimskog neba neodoljivo mamio. U stvari, sedmerokut  jer se Sirijusu, Procyonu, Betelgeuseu, Kapeli, Aldebarenu i Rigelu pridružio crveni bog rata Mars tvoreći sa Kastorom, Poluksom, Procyonom i Siriusom prekrasnu sjajnu nisku. A tu je bio i Mjesec.  Ono što me je natjeralo da izvučem dvogled bila je činjenica da se Mjesec nalazio posred Plejada. Zanimalo me je kakav prizor može upriličiti ta pojava u 10X60 ili 20X80 dvogledu. Nažalost ništa. Zvijezde Plejada beznačajno djeluju u pozadini punog Mjeseca.

Ipak noćobdijenje nije bilo uzaludno. Pronašao sam M41, veliki,  lijepi otvoreni skup nedaleko od Siriusa i u obližnjem Zecu NGC2017. U Orionu sam  promatrao često zapostavljen skup NGC1981 smješten tek nešto iznad proslavljene Orionove maglice. Najljepšem se vidi s 10x povećanja. Pronašao sam i manje poznate otvorene  skupove Cr65 između zviježđa Oriona i Bika, zatim Cr69 na samom vrhu Oriona i Cr70  veliki buket zvijezda u pojasu Oriona velik skoro 30. Cr 69 je bogat međuzvjezdanim plinom, koji se ne vidi, ali bi trebao biti zanimljiv za astrofotografe.

Ne treba smetnuti s uma da je Mjesec cijelo to vrijeme blještio, tako da su  svi ti objekti tek dali nazirijeti svoju punu ljepotu. Iz istog razloga nisam mogao vidjeti M78, blijedu reflektivnu maglicu u Orionu i mali kuglasti skup slabog sjaja u M79 u Zecu.

Kada sam tako prošvrljao nebom ukazala se  Venera a uskoro i Merkur sa Saturnom. Lijep prizor. Zvijezde su se polagano gasile, bilo je vrijeme za spavanje. 
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Danijel - 08.10.2009. u 14:16:45 sati
Da da, u Plejadama je bio :D

Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Beorn - 08.10.2009. u 14:49:16 sati
Lijepo Davore. Izgleda da je bio veći broj jutrošnjih ranoranioca.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: dag - 08.10.2009. u 15:08:27 sati
bravooo, opet uzivancija za citati!
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: adri - 08.10.2009. u 21:34:27 sati
Eh,da sam se ja rano digao.Super Davore! :hopla:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: dag - 09.10.2009. u 15:21:36 sati
Da da, u Plejadama je bio :D
Pa ti si snimio prsten oko Mjeseca!
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Danijel - 09.10.2009. u 15:42:22 sati
To je ona prašina od udara LRO-a u Mjesec, ameri su to izveli dva dana ranije ali nisu zbog zavjere htjeli ranije reći :wink:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Miro - 12.10.2009. u 10:03:00 sati
S malim zakašnjenjem javljam da sam i ja bio ranoranioc, i sada svojoj kolekciji mogu dodati i Merkur. Inače prizor je bio prekrasan, Saturn desno Merkur lijevo, ploženi horizontalno i udaljeni oko 1 stupanj, a Venera iznad nadgleda susret. S moje terace je sve otvoreno osim istoka, pa sam morao malo istezati vrat da ovo vidim, a o slikanju i gledanju kroz skop ni govora. Bez obzira na to ja zadovoljan!!!
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: adri - 12.10.2009. u 21:22:24 sati
 A kako vi vidite Merkur?Ja kad piše na Stellariumu da se nalazi na određenom mjestu nikad ga ne mogu vidjeti.Ne znam jer to zbog banana seeinga u Zagrebu ili već šta?
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: dag - 13.10.2009. u 11:05:21 sati
Prilicno je slabog sjaja (a svitanje jos otezava potragu), no kako je bio sasvim blizu Saturnu koji se lako vidi, bilo ga je jednostavnije pronaci.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Mladen - 13.10.2009. u 13:26:53 sati
Prilicno je slabog sjaja (a svitanje jos otezava potragu), no kako je bio sasvim blizu Saturnu koji se lako vidi, bilo ga je jednostavnije pronaci.
Naprotiv, čak je bio sjaniji od Saturna. Vidi temu:
http://www.zvjezdarnica.com/forum/index.php?topic=3045.msg66336#msg66336 (http://www.zvjezdarnica.com/forum/index.php?topic=3045.msg66336#msg66336)
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: dag - 13.10.2009. u 14:20:44 sati
Tocno, imas pravo!
Ovo mi je pravo iznenađenje! Kako je nocu Saturn dosta sjajan, a Merkur u sumrak ili u svitanje pomalo se gubi u svjetlosti dana, spontano sam ocekivao da ce Saturn biti sjajniji ... Krivo!
Hvala Mladene.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 14.10.2009. u 08:58:25 sati
Jučerašnje kiše podarile su zagrebačkom zraku planininski miris i kristalnu bistrinu. Za divno čudo, nebo pred zoru bilo je bez ijednog oblačka, na jutarnjoj modrini vidjelo se sve.
Zimski šesterokut bio je visoko nad južnim nebom. Kapela u zviježđu Kočijaša, treća po sjaju iza Siriusa i Vege, nalazila se gotovo u zenitu. Nešto istočnije ocrtavao se  tanki srp zadnje mjesečeve četvrti.
U šest i četvrt, kao blještava zvijezda polako je nebom proklizala međunarodna svemirska postaja. Prošla je pored Kastora, Poluksa i Marsa kako bi se
lagano utrnula prilaskom zenitu.
Pri samom horizontu istočnog neba, oko pet stupnjeva iznad obzora,  gdje se sunčevo rumenilo mješalo s noćnim plavetnilom jasno je sjajio Merkur. Povrh njega i zapadnije vidjela se blještava Venera i još malo iznad dosta sitan Saturn.
Lijep početak dana  :286:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Rajko - 14.10.2009. u 09:06:18 sati
ovo podsjeća na Kučerine opise neba. Stvarno lijepo.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: dag - 14.10.2009. u 09:35:38 sati
Trebat ce Davoru otvoriti rubriku Poezija.
 :204: :204: :204: :77:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Mladen - 14.10.2009. u 09:54:53 sati
...Pri samom horizontu istočnog neba, oko pet stupnjeva iznad obzora,  gdje se sunčevo rumenilo mješalo s noćnim plavetnilom jasno je sjajio Merkur. Povrh njega i zapadnije vidjela se blještava Venera i još malo iznad dosta sitan Saturn.
Lijep početak dana  :286:
Sve je to lijepo, ali, jesi li mogao ponijeti jedan mali fotoaparat pa da sve to usnimiš :?:
Znam za bliski susret Venere i Saturna (malo više od 1/2 stupnjeva) i prelazak ISS-a preko mjeseca ovih dana, ali ne, vrijeme mi ne ide nikako na ruku.  [08*
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: četvorooki - 14.10.2009. u 23:37:42 sati
Jučerašnje kiše podarile su zagrebačkom zraku planininski miris i kristalnu bistrinu. Za divno čudo, nebo pred zoru bilo je bez ijednog oblačka, na jutarnjoj modrini vidjelo se sve.
Zimski šesterokut bio je visoko nad južnim nebom. Kapela u zviježđu Kočijaša, treća po sjaju iza Siriusa i Vege, nalazila se gotovo u zenitu. Nešto istočnije ocrtavao se  tanki srp zadnje mjesečeve četvrti.
U šest i četvrt, kao blještava zvijezda polako je nebom proklizala međunarodna svemirska postaja. Prošla je pored Kastora, Poluksa i Marsa kako bi se
lagano utrnula prilaskom zenitu.
Pri samom horizontu istočnog neba, oko pet stupnjeva iznad obzora,  gdje se sunčevo rumenilo mješalo s noćnim plavetnilom jasno je sjajio Merkur. Povrh njega i zapadnije vidjela se blještava Venera i još malo iznad dosta sitan Saturn.
Lijep početak dana  :286:

Astronomski haiku.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Beorn - 15.10.2009. u 00:58:50 sati
 Ovo je bilo poput serenade noćnom nebu.  Ide zima i sada postaje prevrtljivo. Možda  ga ova pjesma udobrovolji da nam još koji put udijeli čari sa svog tamnog balkona.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 10.05.2010. u 16:23:34 sati
Teško bih vam mogao kazati da li je glavni krivac bio pepeo što je ponovo prokuljao iz islandskog vulkana ili  velike količine vlage što se ovih dana valjaju europskim  nebom, ili jedno i drugo, ali noćno nebo nad čarobnim otokom nije bilo očaravajuće. Ne bi se moglo tvrditi da nije bilo dovoljno zvijezda, sigurno su bile dostupne i one šeste veličine, vidjele su se golim okom  Jaslice (M44) i otvoreni skup (Mellote111) u Berenikinoj kosi,  ali ne i Mliječna staza.  Nebo je bilo nekako ravno, bez crnine i dubinske dinamike, posuto zvijezdama ujednačenog sjaja. Alfa Djevice, sjajna Spica  m0,95 djelovala je kao bljedunjava zvijezda treće magnitude.
To je i bio razlog zašto se  moj ambiciozni plan promatranja prepolovio. Od osamnaest planiranih objekata koje sam odlučio pogledati dvogledom pohvatao sam devet, i to vrlo teško, uz pažljivo promatranje i iskusno oko naviklo na prepoznavanje jedva zamjetljivih blijedih mrljica, objekata dubokog svemira.

Putovanje sam započeo u  Lovačkim psima s M3, standardno lijepim kuglastim skupom smještenim točno na pola puta između Arkturusa i Karlovog srca.  Otprilike na istoj rektascenziji, ali dvadesetak stupnjeva sjevernije pronašao sam M51. Vrlo blijeda dvojna galaksija, ali vidjela se.
I za kraj lijepa karbonska zvijezda tople narančasto-crvene boje Y Lovačkih pasa.
    
U Kosi Berenikinoj pravo uživanje za oči je bio veliki, gotovo punih 5 stupnjeva  otvoreni skup (Mel111) udaljen svega 288 svjetlosnih godina od našeg Sunca. U neposrednoj  blizini  pokušao sam i zapaziti NGC4565, tanku galaksiju, kažu vrlo nalik našoj galaksiji. Da li je bilo uspjeha ostaje upitno. Točno sam joj utvrdio poziciju i mislim da sam nazrio njene obrise, ali kažem mislim, jer je sve mogla biti i sugestija puste želje. Zato M67 i naravno Jaslice nisu predstavljale veći problem.

Hidra je zanimljivo zviježđe. Vrlo je dugo i obiluje zanimljivostima, ali zbog niske pozicije na našim paralelama gdje LP ima svoje prste i krošnje na horizontu teško je promatrati. Od četiri objekata koje sam planirao obići samo sam jedan pronašao. Ali zanimljiv! Radi se o jednom vrlo lijepom asterizmu na samom završetku repa Hidre, bliže delti Vage. Desetak bliskih zvijezda ujednačene magnitude (cca5m) tvore lik malog škorpiona veoma nalik poznatom zviježđu ljetnog neba, istog imena, koje je svega par stupnjeva istočnije.

I to je bilo sve. Neću vam nabrajati što je sve propušteno, to neka ostane izazov za slijedeći noćni izlet. Nisam bio nezadovoljan jer nakon dvije noći kiše i oblaka ovo je bio veliki dobitak. Uostalom svaki pogled prema noćnom nebu je nagrada.  :wink:  
    
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Valent - 10.05.2010. u 17:14:08 sati
Lijepo izvješće, užitak za čitanje... :215:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: dag - 10.05.2010. u 17:46:35 sati
Bravo Davore!
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Acheron - 10.05.2010. u 18:39:29 sati
Najs, najs
To je s Krka?
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Todor - 10.05.2010. u 19:11:51 sati
Jupiii   :hopla:
Bit će da je riječ o Silbi i TS10x60?
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Acheron - 10.05.2010. u 19:18:51 sati
Jupiii   :hopla:
Bit će da je riječ o Silbi i TS10x60?

Lijep otok, neki dan radio zračne snimke za njega :)
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 10.05.2010. u 23:11:11 sati
Jupiii   :hopla:
Bit će da je riječ o Silbi i TS10x60?

Da,Da

Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: lonewolf21 - 11.05.2010. u 09:54:53 sati
 [71*
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Beorn - 11.05.2010. u 14:51:49 sati
Odlično Davore!!! barem si malo uživao. Ima ovdje nekih stvari koje na PG nismo gledali.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 16.06.2011. u 08:54:21 sati
Na zagrebačkom Cmroku okupio se neočekivano veliki broj znatiželjnika. Topla večer  izmamila je stotine građana u želji da budu živi sudionici neobične nebeske pojave. Ugodno su se smjestili na svoje dekice koje su rasprostrli  širom livade, te strpljivo promatrali nebo iznad zagrebačke panorame.  Odmah iza njih, uz rub livade i na pločniku vrijedni astronomi amateri postavili su svoje staklene ljubimce. A bilo je svega, refraktora, reflektora i katadioptera svih apertura.  Atmosfera opuštajuća. Mjesec se pojavio kako je i planirao oko 21 sat, ali se dosta dugo igrao skrivača u vrhu krošanja iznad Dubravkinog puta. Kako je još uvijek bilo vrlo svijetli sumrak, a Mjesec je već zašao u punu zemljinu sjenu (21: 22) bio je vrlo taman i nezamjetljiv. 

 Ali ništa zato. Nebo je puno iznenađenja. Pošto je astronomsko društvo Beskraj uspjelo ishoditi gašenje javne rasvjete na Cmroku  zvijezde su vrlo brzo zasjale svojim punim sjajem na noćnom nebu iznad Zagreba. Cijevi teleskopa bile su okrenute u različitim smjerovima te su posjetitelji imali pregršt užitka.  Uvijek zanimljiv Saturn i dvojna zvijezda Albireo u zviježđu Labuda s prekrasnim žutim i plavim parom bile su samo neke od atrakcija.   U ovoj fazi Mjesec je bilo najljepše promatrati golim okom ili dalekozorom. Naravno, to ne važi i za naše astrofotorafe. Oni su strpljivo i vrlo pažljivo posložili svoju astrofotografsku opremu kako bi ovjekovječili ovaj rijedak događaj.

U neko doba bili smo sudionici preleta svemirske ISS postaje koja je polako prošla blizu Saturna i svojim sjajem nadmašila sve nebeske objekte.

Ispred teleskopa stvarali su se dugi redovi malih i velikih znatiželjnika,  a pitanja su besprekidno pljuštala. Zanimljivo je kako su upravo najmlađi imali najviše znanja iz astronomije. Kada mi je glas već otkazao jednoj djevojčici sam ponudio da me zamjeni i ljudima odgovara na njihova pitanja.

I tako je vrijeme odmicalo u mirnom i radosnom druženju.  Točno u jedanaest sati kada je Mjesec krenuo izlaziti iz zemljine pune sjene pokazujući faze rađanja svjetla javna rasvjeta na Cmroku  se uredno upalila. Na žalost sat vremena je prekratko trajalo zamračenje.  :(  Bolna rasvjeta u potpunosti je ubila onaj čaroban doživljaj, a tisuće izluđenih letećih mrava preplavilo je sudionike i opremu. Čarolija noći je nestala. Polako smo spakirali teleskope, pozdravili se s neizmjerno zahvalnim zagrepčanima i otišli na spavanje
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: ediglavas - 16.06.2011. u 10:50:59 sati
Baš si to dobro i živo prikazao, u maniri predfotografskih pripovjedača...
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 17.06.2011. u 10:37:02 sati
Baš si to dobro i živo prikazao, u maniri predfotografskih pripovjedača...

Hvala ti Edi, ti me razumiješ. U ovoj poplavi astrofotografija ljudi su zaboravili što je to noćno promatranje neba.  :D
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: ediglavas - 17.06.2011. u 13:42:16 sati
I što je pripovijedanje.

Ako se uspiješ izvući bez fotografije odmah te zaskoče pitanjem: a gdje je link?
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 17.06.2011. u 14:06:13 sati
 :lol:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 07.09.2013. u 13:50:47 sati
Danas sam se odlučio za noć lutrije. Standardni nebeski objekti već su me pomalo zasitili, te je pala odluka na odabir zahtjevnih i vrlo zahtjevnih objekata po izboru jednog američkog autora. Naravno zahtjevnih za moj teleskop male aperture.  Kažem lutrije zato jer je postojala realna opasnost da noć završim potpuno promašenu bez ijednog ulova. Najme, bilo je niz otežavajućih okolnosti. Amerikanac  kao referencu ima savršeno nebo američkog divljeg zapada, a ja PG. Nadalje, on je gledao kroz 4 inčni refraktor koji ipak ima malo veću svjetlosnu moć od mog MAK-a iste aperture što može imati presudnu ulogu u ovako graničnim uvjetima. I koristio je raznorazne filtere koje ja nisam imao. Sve u svemu vrlo sklisko.

Kako bih se ipak sačuvao od potencijalnog duševnog debakla pored mene je bio Marko sa svojim 10 inčnim dobsonom koji je trebao  bar osigurati dokaz o ispravnom pozicioniranju teleskopa i pružiti utjehu pogledom na fantomske objekte.


Ohrabreni mirnom vedrinom noći i dobre transparencije avantura je započela.

Pri izazov je bio zvijezda Izar, epsilon Volara (Bootesa) koja u pratnji ima  na 2,8“ udaljenosti pratioca Izara B, pete magnitude. Udaljenost za moju aperturu već graniči s Airy-evim diskom tako da se potpuno razdvajanje nije moglo postići. Ali zahvaljujući mirnom nebu i izuzetno dobroj optici  MAKa koja zvijezde drži fokusirane u prilično pravilnoj točki, deformacija se vidjela!  Uspjeh je potvrdio i Marko. Dobro je krenulo.

Mirachov duh je astronomima poznata galaksija NGC 404 udaljena oko dvije minute od beta zvijezde Mirach u Andromedi. Objekt je duh zato jer zvijezda Mirach svojim sjajem 2-ge magnitude gotovo u potpunosti zasljepljuje  sjaj 11-te magnitude fantomskog objekta. Marko je galaktiku bez problema razlučio u svom dobsonu. Sada sam ja na redu.
Amerikanac preporuča uzeti povoljno povećanje, zatim izmaknuti Mirach iz vidnog polja da ne smeta, te nakon privikavanja na tamu okulara tražiti objekt. Teoretski lijepo rečeno, praktično neizvedivo. Iako se Mirach izmakne iz vidnog polja zbog svojeg sjaja ostaje refleksivan aureola zvijezde u polju, i to isprobano kod svih okulara različitih kvaliteta. Ako se Mirach još više izmakne, ode i duh iz polja. Ako se pak uzme veće povećanje kako bi se dobio veći razmak, četri inčni mak toliko gubi svjetlost da je traženje duha uzaludno. Što sad?

Udlučili smo se na junački pothvat, ostaviti sve objekte u polju, Mirac, duh i orjentacijske zvijezde, te  skrenutim pogledom okušati sreću. I gle na zadivljujuće čudo, skrenutim pogledom duh se je sablasno ukazao!
Naravno, uvijek postoji sumnja na sugestivni privid, te nam je trebao krunski dokaz koji se neplanirano pojavio u vidu Daga. Zatražio je da pogleda u okular, ali bez da mu kažemo gdje treba tražiti. I iz prve je ugledao!
 Obzirom na  vid primjeren njegovoj poodmakloj dobi ovo je i više nego jasan dokaz kako je Mirachov duh ulovljen u MAK-u 102.  :zubo:

Idemo dalje. Treći izazov je bila mala emisijska maglica u sastavu M33.   Galaksija M33 je veliki dalekozorski objekt i koji se lijepo vidi i u manjim teleskopima. Emisijska maglica NGC 604 objekt veličine svega 1,5 minuta svojim koncentriranim sjajem iskače u tijelu M33. Ali treba je locirati. Problema je bilo, ipak nakon nekoliko minuta upornog traženja u Beornovom  80mm refraktoru i mojem MAK-u objekt se nedvosmisleno ukazao. Veselju nema kraja!

Na žalost to je ujedno bilo sve što smo savladali od američkog izbora.
Galaksije NGC 147 i NGC 185 u Kasiopeji nisu bile pronađene niti nakon pola sata. Lokacija je točno utvrđena, ali objektima ni traga. Bilo mi je lakše kada sam ih u Markovom dobsonu jedva nazirijeo. Pitamo se kakvo li to nebo ima taj Amerikanac?  Ili maštu?

Također nismo pronašli niti planetarnu maglicu u Ofijuhusu, nalik M57, ali je puno manja i blijeđa. Veličine je Jupitera, a 12.9-te magnitude. Bila je suviše južno u krošnjama Petrove gore.

Odustali smo i od otvorenog skupa NGC 188 u Cefeju, svega par stupnjeva udaljenog od pola. Suviše sjeverno da bih mogao okrenuti montažu.

Zbog rekascenzijskog motora koji je zapinjao za montažu u zenitnoj poziciji teleskopa nisam uspio pronaći niti M76 malu dumbbell planetarnu maglicu u Perzeju. Ali zato se lijepo vidjela u Beornovom refraktoru.  :106:

Dalekozor je ponovo bio nezaobilazni instrument noćnog neba. 10x60 TS dvogled pokazao je svoju punu raskoš na tamnom nebu PG-a. Uz Dagovu pomoć po prvi put sam locirao i ugledao Sjevernu Ameriku (ne onu na zemlji)  :287:.  Bilo je tu još svega i svačega, priči ne bi bilo kraja.  Noć je tekla tiho i mirno uz  zujanje opreme naših vrlih astrofotografa. Negdje u  gluho doba kada je zaprijetila opasnost da od umora počne ispadati optika po podu shvatio sam da je vrijeme za pakiranje i odlazak.  Pozdravio sam se s ekipom koje je ostala u dubokoj meditaciji ispred svojih ekrana laptopa i polako bez svijetla napustio PG. :230:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: tsestan - 07.09.2013. u 14:34:58 sati
Kako se ista moze vidjeti u m33? Ja je u dobsonu jedva nazirem [36* Pohvala za izvjestaj [71*
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Danijel - 07.09.2013. u 15:03:21 sati
Odličan izvještaj :106: [71*
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: eulogy - 07.09.2013. u 15:19:15 sati
lijepi dnevnik Davore, ocito da ti treba malo veca aperatura da pokazes tom Amerikancu ko je sef  :mrgreen: :sesir:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: ediglavas - 07.09.2013. u 15:24:48 sati
O, Davore, lijepo te je vidjeti (čitati) u akciji!!!

Amerikanac je bio i na tamnijem nebu i većoj visini sigurno. A pored toga sigurno je gledao više puta prije nego je pisao.

Lijepo ste se naradili!

Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: ruka - 07.09.2013. u 15:47:36 sati
Ja bi uz sve pohvalio i zlevanku  [71*
Naslov: Dnevnik jednog laika
Autor: Bobo - 07.09.2013. u 17:50:35 sati
NGC 147 i 185 su zeznuti, ali trebali bi se moći vidjeti. Osjetljivi su na uvjete, sjećam se sa Japetića da su ponekad bili dosta lagani objekti za 120mm refraktor.
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Tomislav - 07.09.2013. u 20:08:20 sati
Super, bravo za izvještaj! Vrlo lijepi promatračku uspjesi za 4" teleskop!  :D

Ja se ne bih obeshrabrio sa NGC 147 i 185. Mislim da ove noći sada i nisu baš krema što se tiče transparentosti.
Sa druge strane NGC 604 u 4" teleskopu mi zvuči impresivno, ako usto uvjeti nisu bili idealni!  :112:
(Nisam taj objekt nikada ni probao, doći će i on na red. :286: )
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: ediglavas - 26.08.2017. u 23:59:42 sati
Nedostaje mi poezija ovog astro laika. Kako bi ga bilo izazvati da nešto napiše?
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Rajko - 27.08.2017. u 00:31:10 sati
Podržavam i smišljam :76:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: davor - 28.08.2017. u 12:09:19 sati
Ah, i da nacrta.  :278:
Naslov: Odg: Dnevnik jednog laika
Autor: Arkturus - 28.08.2017. u 12:46:04 sati
Ah, i da nacrta.  :278:
:hopla: DAAAAA!