Tema: Sopstvene brzine kretanja zvezda u odnosu na Sunce

[Krun0]

Ipak, sve u svemu sklon sam pretpostaviti da ono što kruži na tako velikoj daljini od zvijezde nije nešto što bi trebalo nazvati oblakom. Mislim da je materijal do današnjeg doba postao prerijedak i da ovakvi bliski susreti više ne uzrokuju veće poremećaje. To je jedva gravitacijom vezano za Sunce. IMHO

radi se o pojasu od 40AU do preko 100000AU, materijal je rijedak , ali sto znaci prerijedak ? (ima procjena od nekoliko do nekoliko desetaka masa Zemlje - trilijun tijela).
Sto znaci vece poremecaje ? ....gravitacijske perturbacije uzrokuju poremecaje putanja i objekti
budu skrenuti ili van ili prema Suncu.Isto tako Sunce moze pokupiti objekte iz necijeg drugog oblaka.
Neka vrsta oblaka tijela postoji - kako bi ti to zvao ?
S druge strane ulazak prasine u unutarnji dio suncevog sustava je otezan zbog djelovanja suncevog vjetra
i magnetskog polja.

[Arkturus]

...radi se o pojasu od 40AU do preko 100000AU, materijal je rijedak , ali sto znaci prerijedak ? (ima procjena od nekoliko do nekoliko desetaka masa Zemlje - trilijun tijela)....
...Neka vrsta oblaka tijela postoji - kako bi ti to zvao ?...

Naglasak je na procjena. Ustvari pričamo bez podloge. Bez ijednog primjera.
Po mom mišljenju gravitacijski bi ti objekti bili toliko slabo vezani da bi ih i mali poremećaj mogao izbaciti u međuzvjezdani prostor (ili u planetarni prostor). Nakon 4,5 milijardi godina jeli oblak još postoji?
U svakom slučaju ako je ostalo 500 komada smeća na 1 s.g. udaljenosti onda to nije ni izmaglica, a kamoli oblak. Ako ih je ostalo trilijun veličine 1 km onda bi ih možda mogli nazvati Orrowom izmaglicom. Poanta je da ne znamo ništa o tom smeću. I broj i masa su isključivo teoretske procjene.

S druge strane ulazak prasine u unutarnji dio suncevog sustava je otezan zbog djelovanja suncevog vjetra
i magnetskog polja.

Jap, to je dobar argument. Previdio sam ga.

Reč je o clv(constant linear velocity) a ne cav(constant angular velocity), dobra analogija za vizualizaciju je rotiranje lp gramofonske ploče(cav) vs cd(clv).

Kakva je razlika između okretanja gramofonske ploče i okretanja cd-a?

[Krun0]

Kakva je razlika između okretanja gramofonske ploče i okretanja cd-a?

postoji razlika u gustoci zapisa....te se ploca vrti konstantnom brzinom, a cd ubrzava kako se cita
prema centru. takva analogija meni bas ne lezi IMHO

Naglasak je na procjena.

nije bas sve cista procjena....temeljeno je na promatranjima objekata koji imaju putanje koje
se protezu kroz to podrucje i kombinirano sa planetarnim modelom....

npr.

http://adsabs.harvard.edu/abs/1983A%26A...118...90W
http://www.boulder.swri.edu/~hal/talks/oort/CIW/oort000.html

[Accuphase]

Gramofonske ploče rotiraju sa 33 1/3 obr/min one velike(lp) one male sa 45 obr/min, dok cd-ovi rotiraju stalnom linernom brzinom ali se broj obrtaja menja od 500 na početku do 200 na kraju.
Zanemarimo to što se ove prve reprodukuju od oboda ka sredini a digitalija obrnuto...

 

[Arkturus]

...nije bas sve cista procjena....temeljeno je na promatranjima objekata koji imaju putanje koje
se protezu kroz to podrucje i kombinirano sa planetarnim modelom....

Kako možeš znati da je dugoperiodični komet došao iz Ortovoggg oblaka, a nije možda uhvaćen? To što on ima putanju koja ga vodi 1 s.g. od Sunca, to ništa ne govori o porijeklu. Vjerujem da su te pretpostavke o oblaku najkvalitetnije do kojih smo mogli doći, ali pitanje je jesu li dovoljne.

Gramofonske ploče rotiraju sa 33 1/3 obr/min one velike(lp) one male sa 45 obr/min, dok cd-ovi rotiraju stalnom linernom brzinom ali se broj obrtaja menja od 500 na početku do 200 na kraju.

Aha. Ne radi se o CD-u nego o 'podacima' koji rotiraju različitim kutnim brzinama. Ni meni baš nije sjela analogija, al mislim da kužim što hoćeš reći.

[Accuphase]

Vratimo se crvenim patuljcima inače dominantnoj zvezdanoj populaciji u galaksiji, naš najbliži sused(4,24 sv. god. daleko) je upravo tog tipa, znamenita Proxima Centauri, član trojnog sistema.
Međutim njegova orbita oko dvaju glavnih zvezda(Alpha i Beta)  obzirom na izrazito veliki ekscentritet te vrlo dug period revolucije, ukazuje da nije tu "oduvek" odnosno da je reč o gravitacionom zahvatu od strane masivnijeg centralnog para, takođe u jednom periodu definitivno prolazi kroz tamošnji oortov oblak narušavajući  "red & mir" uz posledičnu kišu dugoperiodičnih kometa...
E sad, ako je to tako a po svoj prilici jeste, uzimajući u obzir supremaciju u broju crvenih patuljaka, takvi zahvati sa trajnim posledicama su ne tako retki, moguće je i da je naše sunce imalo ili će u daljoj budućnosti imati takvog saputnika.

Direktna posledica je trajno i učestalo ugrožavanje stabilnih uslova za razvoj života u sistemima koji su inače sami po sebi pogodni, zato i smatram da je otkrivanje, mapiranje i proračun putanja takvih "zvezdanih lutalica" makar u bližem okruženju od primarnog značaja za egzobilogiju.
Drugim rečima, što bi štovani član @Arkturus mudro rekao, biće da je sve ovo što o tome znamo(dosad nabrojano) tek vrh ledenog brega...

[Accuphase]

"Trojni Sistem Nade" from Galaksija No. 235(12-1991)...

[Šegi]

Zna netko istraživanje  koje povezuje dugoperiodične komete i moguću strukturu Oortova oblaka?

Premalo ima uzoraka - periodičnih kometa sa koliko-toliko pouzdanim orbitama ionako ima malo, nisam siguran koliko je postotak dugoperiodičnih... a za zmodelirat strukturu, mislim da to nećemo doživit (barem ja ne).

[Accuphase]

Prema proračunima kometama iz oortovog oblaka treba nekih 2.000.000 godina da stignu do centralnog dela solarnog sistema, dakle merenjem porasta učestanosti dugoperiodičnih postoji mogućnost da se stekne uvid u neki od davnjašnjih bliskih zvezdanih susreta, čiji se efekti tek sada registruju.