Autor Tema: Planet oko Proxime Centauri  (Posjeta: 3783 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Mali princ

  • Astronaut
  • *****
  • Postova: 198
Odg: Planet oko Proxime Centauri
« Odgovori #30 u: 27.08.2016. u 16:23:49 sati »
Ruski bogataš fizičar Yuri Milner na dan astronautike ove godine objavio je da donira 100 milijuna američkih dolara u projekt koji treba pokazati jeli moguće prema Alpha Centauri poslati flotu nano sondi sa brzinom 20 % brzine svjetlosti uz pomoć lasera kakav zasad ne postoji. Ako bi studija pokazala da možda postoji mogućnost za to, pravi projekt bi možda koštao bar desetak milijardi dolara (nemoguće je zapravo to planirati) ili mnogo više. Optimistički gledano, možda bi se lansiranje moglo obaviti u ovom stoljeću. Ali tko će moći predvidjeti da će nano sonde moći poslati vrijedne podatke sa tako velike udaljenosti i da će se ti podaci moći primati na Zemlji. Stvar je u minijaturizaciji svih sistema. Nitko danas ne zna koliko će se moći ići u daljnjoj minijaturizaciji. U svakom slučaju, ovo bi moglo uroditi dobrim plodom. Barem bi se moglo slati čitave flote minjaturnih istraživačkih sondi u najdalje dijelove Sunčevog sustava.

Offline davor

  • Moderator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 12820
  • Lokacija: Zagreb
  • Spol: Muški
Odg: Planet oko Proxime Centauri
« Odgovori #31 u: 27.08.2016. u 16:51:09 sati »
Zanimljivo.
Ja se ne želim raspravljati, samo hoću kazati da sam u pravu.

Offline Danijel

  • CEO of research space operations at the Observatory Apollo
  • Administrator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 21151
  • Lokacija: Virovitica
  • Spol: Muški
    • Zvjezdarnica
Odg: Planet oko Proxime Centauri
« Odgovori #32 u: 27.08.2016. u 18:05:11 sati »
Pa kako to obično biva u astronautici, napravi se tehnologija i pošalje na dugogodišnji put do cilja, a u međuvremenu se na Zemlji radi na tome da se naprave i poboljšaju sustavi za prijem podataka, odnosno softverske nadogradnje koje se onda daljinski pošalju letjelici koja putuje. Tako je New Horizons u deset godina nadograđivan softverski nekoliko puta.

| Teleskopi: SkyWatcher MAK 127 / 1500 i Celestron 11 SCT 280 / 2800 |
| Fotoaparati: EOS 450D i 650D | Astrokamera: Astrolumina QHY 5-II-c |
| Montaža: NEQ-6 PRO GoTo SkyScan | Dvogledi: Panorama 8 x 56 i TS 20 x 90 |
| Lokacija: φ = 45°49'11" N,  λ = 17°21'26" E,  h = 135 m. |
| SVIJET FOTONA | ZVJEZDARNICA APOLLO |

Offline Danijel

  • CEO of research space operations at the Observatory Apollo
  • Administrator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 21151
  • Lokacija: Virovitica
  • Spol: Muški
    • Zvjezdarnica
Odg: Planet oko Proxime Centauri
« Odgovori #33 u: 27.08.2016. u 18:53:45 sati »
Evo što kaže dr. Dario Hrupec: Proxima Centaura b: Crvena točka u beskraju

| Teleskopi: SkyWatcher MAK 127 / 1500 i Celestron 11 SCT 280 / 2800 |
| Fotoaparati: EOS 450D i 650D | Astrokamera: Astrolumina QHY 5-II-c |
| Montaža: NEQ-6 PRO GoTo SkyScan | Dvogledi: Panorama 8 x 56 i TS 20 x 90 |
| Lokacija: φ = 45°49'11" N,  λ = 17°21'26" E,  h = 135 m. |
| SVIJET FOTONA | ZVJEZDARNICA APOLLO |

Offline orion69

  • AstroOdisej
  • **
  • Postova: 2557
  • Lokacija: Koprivnica
  • Spol: Muški
Odg: Planet oko Proxime Centauri
« Odgovori #34 u: 28.08.2016. u 10:37:12 sati »
Pa kako to obično biva u astronautici, napravi se tehnologija i pošalje na dugogodišnji put do cilja, a u međuvremenu se na Zemlji radi na tome da se naprave i poboljšaju sustavi za prijem podataka, odnosno softverske nadogradnje koje se onda daljinski pošalju letjelici koja putuje. Tako je New Horizons u deset godina nadograđivan softverski nekoliko puta.

U ovom slučaju to ne bi išlo s obzirom na udaljenosti.
...be open minded, but don't be stupid...

Offline Danijel

  • CEO of research space operations at the Observatory Apollo
  • Administrator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 21151
  • Lokacija: Virovitica
  • Spol: Muški
    • Zvjezdarnica
Odg: Planet oko Proxime Centauri
« Odgovori #35 u: 28.08.2016. u 16:41:02 sati »
Pa govorimo o vremenskom rasponu duljine jednog ljudskog vijeka otprilike, znači ne bi išlo sada ali za 40 godina recimo... :76:

| Teleskopi: SkyWatcher MAK 127 / 1500 i Celestron 11 SCT 280 / 2800 |
| Fotoaparati: EOS 450D i 650D | Astrokamera: Astrolumina QHY 5-II-c |
| Montaža: NEQ-6 PRO GoTo SkyScan | Dvogledi: Panorama 8 x 56 i TS 20 x 90 |
| Lokacija: φ = 45°49'11" N,  λ = 17°21'26" E,  h = 135 m. |
| SVIJET FOTONA | ZVJEZDARNICA APOLLO |

Offline Arkturus

  • AstroOtkrivač
  • ****
  • Postova: 4995
  • Lokacija: Virgo superskup
  • Spol: Muški
Odg: Planet oko Proxime Centauri
« Odgovori #36 u: 28.08.2016. u 18:54:50 sati »
Mislim da je stvar u nečem drugom. Ne bi to išlo s nanotehnologijom, kao smanjit ćemo sondu pa ćemo ju lako gurnuti s 20% c. Nije problem  (ili neće biti problem) napraviti nano čip s gomilom funkcija i svega što treba za podatke i obradu. Problem je slanja signala. Za to treba golemo napajanje i trebat će i za 100 i za 200 godina ma kako se usvršili prijemni sustavi. Sonda i nakon 20 godina mora imati energije da pošalje dovoljno jak signal sa 4 s.g. udaljenosti. A mora i mjeriti na putu barem ono osnovno radi održavanja pravog kursa. Veliko napajanje ne može stati u koji mikrogram tvari. RTG sam po sebi ima masu (teški elementi), pa uzalud su znanstveni instrumenti minijaturizirani, ako logistika nije.
A ako misliš sondu uključiti na panele samo kod Proxime onda moraš vraški dobro nišaniti da bude dovoljno blizu male zvjezdice, a i paneli moraju biti veliki. No to ionako ne dolazi u obzir jer sonda na 20 godina putovanja mora imati neprekidno neko napajanje pa je jedino RTG nešto pouzdano.
Meni sve liči na novi 'Venera – plan' rusa. Primat ćemo podatke iz sve veće daljine, pa ćemo na kraju doći do cilja. Samo bi ovakvo pokušavanje sad trajalo desetljećima i stoljećima.
Pa onda je i pitanje međuzvjezdanog prostora i gravitacijskih anomalija, jer sonda mora proći vrlo precizno, a ne na 0,00016 s.g. (10a.j.) od Proxime. O međuzvjezdanom prostoru ne znamo ništa i nemamo baš nikakvog iskustva.
Sve mi se čini da bi najprihvatljivije bilo da se sonda uključi nakon 20 godina, da se pokuša orijentirati, da se izbelji, napravi selfi i zbogom. Za to bi možda bilo dosta energije. Istina, to je potpuno beskorisno, al nema veze. Beskorisnost nam postaje sve više prijatelj.
Međutim postoji i poteškoća zaštite, gdje se složeni sklop koji mora funkcionirati, sudara s česticama brzinom od 60000 km/s.
Bojim se da za rješavanje svih ovih problemčića neće biti dovoljno ni par milijardi zelembaća.
Volio bih da sam u krivu, al me strah da nisam.

Offline Miro1

  • AstroBrbljavac
  • *
  • Postova: 1925
  • Lokacija: Zagreb
  • Spol: Muški
Planet oko Proxime Centauri
« Odgovori #37 u: 28.08.2016. u 19:39:23 sati »
Projekt slanja sonde do bliže zvijezde bio bi ostvariv u sljedećih 30-40 godina kada bi dogodilo ono kaj je bilo i sa Apollom kada se nije pitalo koliko nula treba dopisati. Nažalost danas se razmišlja do prvog sljedećeg izbornog ciklusa. Tehnologije koje bi bile osmišljene za takvo putovanje sigurno bi promijenile i život na Zemlji. Šteta da se tako razmišlja jer u beneficijama Apolla i danas uživamo.

U privatne projek bez obzira na toj kaj recimo Musk super radi ne vjerujem da će oni biti ti koji će pomicati granicu.
« Zadnja izmjena: 28.08.2016. u 19:43:36 sati od Miro1 »
Teleskopi: Mališa - SkyWatcher ED80 APO Black Diamond, SkyWatcher 200p
Dalekozor: TS 10X50
Montaža: Skywatcher EQ6Pro SynScan
Kamere: QHY8c, Canon 600D, QHY5L-IIc