Tema: Prvi međuzvjezdani komet???

[Miro1]

Možda je bila takva vijest, ali kad bi i neka zvijezda prošla kraj oblaka npr. na 1 s.g. ona bi znatnije poremetila samo onaj mali, mali dio oblaka najbliži njoj. Tak da baš ne bi razbucala, nego bi izazvala lokalni poremećaj.
Dvije stvar.
Nije li Oortov ooblak nešto tako daleko da su tijela u njemu gravitacijski jako slabo vezana uz Sunce? Ako te pogodi nešto masivnije mogo bi oodletit sam od sebe (možda). A tu je i utjecaj drugih zvijezda u bliskom prolazu koje vuku svu materiju sebi.
Druga stvar je da Sunce može proći blizu Oortovog ooblaka druge zvijezde i pokupit njen ootpad ili ga barem ootrgnuti od matične zvijezde. Na taj način mogao bi se međuzvjezdani prostor fest napuniti lutajućim objektima, u nekoliko milijardi godina. A i onaj navedeni link govori da je tijelo došlo iz pravca našeg galaktičkog kraka, dakle najgušćeg dijela, gdje se rađaju zvijezde i gdje je za oočekivati da ima puno sitne materije.

Baš sam slušao Weekly Space Hangout podcast i vele da se Oortov oblak proteže vjerojatno do pola puta do najbliže zvijezde. Ako se i Oortov oblak druge zvijezde isto tako proteže ne bi trebalo biti čudno da se razmjenjuju kometi.

[Arkturus]

Hm, malo sam i ja računao i pregledavao.
Do sad je većinom uzimano da Oortov oblak ide do cca 1 s.g. Tu bi brzina oslobađanja od Sunca bila oko 200 m/s. Alfa Kentauri bi imala brzinu osobađanja od Sunca oko 80 m/s (ak se nekom da nek provjeri, to sam nabrzaka računao). Krečući se oko centra galaksije tvar u tom području vjerojatno ima brzinu višestruko dovoljnu da ju Sunce ne veže. Prolasci drugih zvijezda i njihovo gravitacijsko privlačenje mogli bi uzrokovati da je sve što je dalje od 1 s.g. od Sunca jako slabo vezano i vremenom raspršeno. Možda na početku i je oblak plina, prašine i krupnijih tvari bio vezan za Sunce do 2 s.g. ali tijekom 4,5 milijardi godina mislim da se taj dio raspršio ili je postao toliko rijedak da se ne može govoriti o oblaku. Na žalost nitko još nije napravio gravitacijsku kartu naše galaktičke okoline.

[Bobo]

Možda je bila takva vijest, ali kad bi i neka zvijezda prošla kraj oblaka npr. na 1 s.g. ona bi znatnije poremetila samo onaj mali, mali dio oblaka najbliži njoj. Tak da baš ne bi razbucala, nego bi izazvala lokalni poremećaj.

Zvijezde znaju proći i znatno bliže, a ti "susreti" neko vrijeme i potraju. Evo našao sam ovo što se desilo prije svega 70 tisuća godina: https://astronomynow.com/2015/02/18/suns-close-encounter-with-scholzsstar/ a imamo i Gliese 710 za 1.3 milijuna godina http://sci.esa.int/gaia/59435-close-encounters-of-the-stellar-kind/

Već smo imali komete koji su nakon prolaska pokraj Sunca bivali izbačeni izvan sustava.

[Arkturus]

Moja poanta je bila u tome da jedna zvijezda neće razbucati cijeli Oortov oblak, ali više zvijezda/prolazaka svakako može.
I što je dio oblaka udaljeniji od Sunca vjerojatnost susreta s drugim zvijezdama je veća i materija je manje vezana uz Sunce pa može biti svašta. Ono do dvije svjetlosne godine valjda je razbucano tijekom vremena.
Na kraju ne treba zaboraviti i da je Oortov oblak još uvijek samo hipoteza iako ga mi prihvaćamo zdravo za gotovo.

Tenx na linku. Ovo je bilo stvarno jako, jako blizu. Sigurno nam je patuljče ostavilo i ponešto svog smeća.

[Bobo]

Moja poanta je bila u tome da jedna zvijezda neće razbucati cijeli Oortov oblak

To nisam ni napisao  Imamo puno kometa sa duuugačkim periodama koje nam od tamo dolaze, pa je za pretpostaviti da neki od tih objekata mogu prilikom susreta izletjeti van.

Tenx na linku. Ovo je bilo stvarno jako, jako blizu. Sigurno nam je patuljče ostavilo i ponešto svog smeća.

Baš me zanima kad će početi dolaziti   

[Šegi]

Update: prema trenutnoj klasifikaciji nije riječ o kometu, nego o asteroidu - među komete je svrstan zbog orbite jer se u startu nije moglo baš reć da je hiperbola (a nema drugih asteroida niti približno sličnim orbitama). Detaljnija opažanja nisu pokazala nikakvu kometarnu aktivnost, uz to je i krivulja sjaja opala je tipično za asteroide a ne komete.

A što se tiče gornje diskusije o Oortovom oblaku koliko sam shvatio ovo nije doletilo odandje, kako izgleda nije ni iz nekog "Oortovog" oblaka neke od bliskih zvijezda... vrlo vjerojatno će uskoro u Science ili Nature iskočit članak sa svim detaljima (sad je već sa 23mag neuhvatljiv za veliku većinu instrumenata, za 15 dana će bit skroz neuhvatljiv).

[davor]

Uf, ovdje se razvila živa diskusija. Gotovo se nema što nadodati.
@Šegi, nemam reference, radi se o procjeni temeljem veličine i zastupljenosti materije u galaksiji, te tendencije gravitacijskog vezivanja masa. Možda sam u krivu.

[Šegi]

Vrlo vjerojatno da si u krivu, da - sjećam se predavanja Maria Jurića od pred nekih 7-8 godina, kad je spominjao da prema njegovim simulacijama hipotetskih planetarnih sustava da to ne lete van samo ovakvi komadići nego i planeti, puno toga odleti prije negoli se situacija stabilizira.

I link na prvi rad na temu ovog asteroida: https://arxiv.org/abs/1710.11364
Nije ni Science, ni Nature - još 

[Bobo]

Usput, evo zašto objekt ima prefiks A/ - A/ indicates an object that was mistakenly identified as a comet, but is actually a minor planet.

[galileo]

Ovaj međuzvjezdani izduženi komad neki doživljavaju kao artefakt izvanzemaljaca.
Pokušali su antenama uhvatiti neke signale, al' on šuti pa šuti...
https://www.space.com/39100-interstellar-object-oumuamua-alien-life-search.html