Tema: James Webb i GAIA

[Acheron]

Uvijek me zanimalo odakle ova šupljina na desnom dijelu slike

[Mario]

Uvijek me zanimalo odakle ova šupljina na desnom dijelu slike

Možda im se pokvario Hipparcos prije nego što su stigli to poslikati?

[Acheron]

Ma ne vjerujem jer je Hipparcos deaktiviran. Vjerojatno se radi o velikoj tamnoj maglici u smjeru Orla i Zmijonosca.

[garlic]

[Locutus]

omg...

ako je Webb veći od Hubble, kako će stati u teretni prostor Ariane V, kada je Hubble bio lansiran sa shuttleom, jer je bio prevelik za bilo sto tadasnjeg vremena raspolozivog Amerima???

[Mario]

Da malo osvježimo temu

http://www.esa.int/esaSC/SEMKL45XPVG_index_0.html

svemirska sonda GAIA koja se treba lansirati u 2013 je prošla prvi kritični test - rasklapanje sunčevog štita promjera 10m

i animacija

http://www.esa.int/esaSC/SEMKL45XPVG_index_1.html

[xEnomania]

Ovaj Webb konstantno odgađaju zbog budžeta, još samo treba da taj program prekinu...

[garlic]

Ipak se polako slaže James Webb. Imat će čak 4 zrcala a sva su od berilija (primary, secondary, tertiary and fine-steering mirrors). Glavno zrcalo ima površinu od 25 m2. Stručnjaci kažu da ćemo njime moći stvarno VIDJETI velike planete oko drugih Sunaca. Još se ne zna termin lansiranja.

[xEnomania]

Stručnjaci kažu da ćemo njime moći stvarno VIDJETI velike planete oko drugih Sunaca.

Zanima me koja je donja granica površine sakupljanja za uočavanje 32 vidljivih ekstrasolarnih planeta?
JWST će biti bitno manji od poznatih "lovaca na planete"; VLT-a, Subara i LBT-a, e sad ako se uzme njegova odlična pozicija u L-2 te manjak atmosfere, opet mi nije sasvim jasna njegova ta "daleka" prednost. Adaptivna optika kod zemaljskih teleskopa dobro rješava atmosfersku turbulenciju... Da li je to do znantne apsorpcije vidljivog, a pogotovo infracrvenog spektra u atmosferi, zbog korištenja naprednog koronagrafa ili nečeg sasvim drugog?

[Mali princ]

Teleskop James Webb snimati će u infracrvenom dijelu spektra i tu neće imati konkurencije. Teško je govoriti o granicama kad sve ovisi o udaljenosti sustava od nas, o velični planeta, o udaljenosti planeta od matične zvijezde, o stupnju zagrijanosti planeta. Bit će moguće otkrivati mjesece koji su dovoljno zagrijani zbog djelovanja plimnih sila a ovo je posebno aktualno kad extrasolarni planet ima bar dva mjeseca u bliskim orbitama i kada mjesec može biti zagrijan milijunima godina a orbita planeta može biti i daleko od matične zvijezde.