Tema: vremenska simetrija

[Krun0]

1.vecina nasih danasnjih teorija dobro radi samo u jednom svojem rasponu,
   i treba biti oprezan gdje se sto i kako upotrebljava i interpretira......
  pa naravno da i ova teorija ima svoja ogranicenja

2. deltax ne moze biti proizvoljno mali, a u podrucju ispod deltax vecejednako h/mc
        ne mozes vise mjesati kvantnu i specijalnu  ispod toga nema mjerenja
       po nacelu neodredjenosti...

3.zasto stalno ponavljas neogranicena neodredjenost  - to bi doslo do izrazaja kad
    bi tocno odredili  jedan od parametara,ali to ne mozemo...

-zasto stalno ponavljate neznanja.....nepoznavanje prirode u tim rezinama,nemogucnost spoznaje
   u cjelini upravo treba qvantnu fiziku kao instrument,bez koga bi u tom podrucju bili
    izgubljeni (to je nesto kad sljepac upotrebljava stap) - otud i princip neodredjenosti.

Kod mjerenja deltax * deltap vecejednako h/4pi ,ako si izmjerio deltax koji ovisi
   o energiji probne cestice  - deltap ti je time odredjena ...manji deltax ,veci deltap.....
Davor je sve to lijepo napisao i nema tu niceg spornog......

E sad koje su to relativisticke brzine cestica....
..mjerimo li mi cesticu koja putuje relativistickim brzinama mozda 
Onda je to sasvim drugaciji problem i zahtjeva kompleksniji pristup..
.i drugacije postavljanje problema

Daj molim te uputi me na mjesto gje je Heisenberg o tome raspravljao,
    mozda tamo vidim o cemu razmisljas 

I molim (to ide i mene)...potudimo se izraze napisati korektno,
makar je to tu tekstom tesko izvedivo...

[Frank]

Nije li h=>deltax*deltap gotovo identično deltax=h/m*c (kako sam ja formulirao tzv. granični slučaj i problem?

Heisinberg: "Fizika i filozofija" raspravlja o dosezima kvantne fizike i njenim utjecajima na naš način razmišljanja i na svijet...Tanka, ali zanimljiva knjižica

Pod "neograničena" neodređenost sam mislio da se ona može kretati u bilo kojem intervalu, a pod "ograničena" samo u intervalu određenom c. Ukoliko se uopće može tako razmišljati. S time da sam natuknuo da bi tzv. "Ograničena" i "neograničena" neodređenost mogle biti jednake po opsegu (analogije preko jednakog broja beskonačnosti u intervali i dijelu tog istog intervala brojeva).

[Krun0]

kruno kaze u jednom postu "ako bi mogli pohvatati bas sve parametre
bez utjecanja, sigurno bi teoretski svi dogadjaji bili sigurni"

ok, sta je sa big bangom, nije li on posljedica kvantnih neodredjenosti,
ako je oduvijek bilo x = 10, y= 20, kako je doslo do promjene parametara
potrebne za big banga ili je svemir postajao oduvijek

Naravno,ono prvo je za nas nemoguce....

E sve ono sto se dogadjalo prije 10^-40 sec poslje BB vjerojatno je izvan naseg dohvata,
   mozemo o tome jedino spekulirati ,i onaj moj prvi izraz se ne odnosi na to razdoblje gdje je vladala
   sveopca bezvremenska simetrija (iz naseg kuta gledanja)...i start od tud mozemo jedino
   objasniti kvantnom fizikom.....e kad se vrijeme pokrenulo sve ostalo je "jednostavno"
   za protumaciti...cak i Einsten pocinje djelovati vec od oko 10^-33 sekunde

[davor]

I molim (to ide i mene)...potudimo se izraze napisati korektno,
makar je to tu tekstom tesko izvedivo...

Lapsus calami,   će/2

[Krun0]

Nije li h=>deltax*deltap gotovo identično deltax=h/m*c

pa ne znam bas da je m i deltap indenticno..
   m je masa cestice u mirovanju - dakle temelj njezine energije.
  ...dok je deltap raspon neodredjenosti momenta
(onog koji bi mogao pridonjeti relativistickoj masi).

jednostavno se vrtimo u krug...raspon neodredjenosti odredjuje relacija .
  c u principu "ne odredjuje nista(odredjuje ali to je priroda svemira)" jer je "konstantan" dok
    ti sama masa cestice odredjuje minimalni raspon neodredjenosti polozaja.....
    iz cega proizlazi maximalan raspon neodredjenosti momenta....

-ona matimaticka jednakost opsega mislim da tu ne spada.....
   BTW priroda bas ne trpi beskonacnosti.....

ne vidim tvoj problem     mislo sam da znam nesto o tome,al poslje Franka
  namam vise pojma ni o cemu  totalno sam zbunj

 ima mozda na netu negdje ta fizika i filozofija....

[Krun0]

Lapsus calami,   će/2

ma ja sam isto sve premjesao , formula za radiane i cikluse   

[davor]

Frank, krivo ti stoji znak nejednakosti.  


Ma Kruno sve je ok!  Bar tu valja biti precizan.

[Frank]

Frank, krivo ti stoji znak nejednakosti. 

Kad su na istoj tipki... 
Ma ja radim parelelno više stvari pa sam lako nešto zbrljao... Provjerit ću još jenom svoje postove pa to točnije formulirati.

Nisam tražio po netu, ali pogledat ću. Stara je to knjižica...

[Krun0]

Hajdmo onda maknuti neodređenost i preformulirati tvoje pitanje: Koliku maksimalnu količinu gibanja obzirom na TR može imati čestica?

http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/relativ/relmom.html#c1

[Frank]

Hmmmm eto malo preciznije.

Za čestice s masom:
ako se primjenjuje relativistička relacija za količinu gibanja h=<deltax*deltap_x ispada da je
h=<deltax*[delta(E²-m₀²c⁴)^-1/2/c] tj. umnožak h*c=<deltax*[delta(E²-m₀²c⁴)^-1/2
Pitanje je onda koje su maksimalne energije moguće kako bi umnožak h*c ostao očuvan u graničnom slučaju kada je između lijeve i desne strane jednadžbe jednako, a ne znak nejednakosti?
I jedno početničko pitanje, ali da razjasnim. Ako govorimo precizno govorimo o određenoj kompomenti količine gibanja, kako sam i označio - p_x. Ima li koordinatna određenost pri tome i utjecaj na izraz s energijom i masom kojim smo zamijenili taj p_x?

Za čestice bez mase to izgleda malo jednostavnije
h=<deltax*delta(E/c) tj. h*c= deltax*deltaE
Pitanje ostaje isto kao i u gronjem primjeru čestice s masom (u istom graničnom slučaju).

Nadam se da je sad nešto jasnije
(i da sam sve dobro napisao, da nema lapsus calami)