Anketa

Treba li nam nuklearna elektrana?

Svakako, to je rješenje energetskih problema.
Trebalo bi ako referendumom većina podrži.
Ne bi trebala, samo u slučaju krajnje nužde.
Nikako, opasnost nuklearne elektrane je prevelika.

Autor Tema: Treba li nam nuklearna elektrana?  (Posjeta: 35148 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Frank

  • Global Moderator
  • AstroOdisej
  • *
  • Postova: 2556
  • Lokacija: Novo Čiče
  • Spol: Muški
  • Upoznavajući svemir spoznajemo sebe!
Treba li nam nuklearna elektrana?
« u: 06.09.2008. u 14:27:40 sati »
Kao što znate pitanje izgradnje nuklearne elektrane u RH vruće je pitanje od kada je počelo divljanje cijene energenata i kako se rad NE Krško pomalo približava kraju. Kako biste imali uvid u problem, predlažem da glasate nakon što pročitate tekst u nastavku.

Kako je cijena energenata naglo porasla, poskupio je i cjelokupni život pa se, ne samo RH, nego i čitav svijet našao u procesu recesije. Kako bi postali energetski neovisni o drugim zemljama (pogotovo o Rusiji), mnoge su zemlje pristupile izradi energetskih strategija za budućnost. U rasponu od gomilanja zaliha klasičnih goriva do biogoriva i nuklernih elektrana, svatko traži svoj način prekida energetske ovisnosti o drugim zemljama (SAD, Japan i Francuska su to u neku ruku postigli izgradnjom NE - više od 50% energije dobivaju na taj način). S time na umu i Vlada RH napravila je okvirni plan koji uključuje dodatne naftovode, plinovode i terminale za ukapljeni plin, no koplja se lome oko toga treba li graditi nove termoelektrane ili pristupiti izgradnji nuklearne elektrane. Kao najprikladnije mjesto za NE spominje se ada Tanja na Dunavu kod Erduta. Otvaranje te teme naišlo je na žestoke prosvjede mještana tog područja ali i negativne reakcije većine stanovnika u RH, koji se još uvijek dobro sjećaju nesreće u Černobilu. No postoji li takva opasnost danas? Sagledajmo razloge za i protiv izgradnje NE u RH pa na temelju toga glasajte u navedenoj anketi.

RAZLOZI PROTIV: Nuklearna elektrana rukuje s izuzetno opasnim materijalima koji bi u slučaju nesreće zagadili čitavu regiju, a i šire, te mogli bi utjecati na vodni režim Dunava i na taj način ekološki ugroziti područje unutar kojeg se nalazi i orintološki rezervat i park prirode Kopački rit, izuzetno važno stanište za europske ptice močvarice. Samo zemljište i područje oko nuklearke postaje neatraktivno i ne privlaći gospodarska ulaganja (pr. otkazivanje kupnje erdutskih vinograda u slučaju izgradnje NE). NE su također potencijalna teroristička meta. Izgradnja je prilično skupa. Postoji i problem zbrinjavanja radioaktivnog otpada za i nakon završetka rada NE. Najgori scenarij je ponavljanje černobilske katastrofe.

RAZLOZI ZA: Izgradnja NE jamči nam energetsku neovisnost, a time i olakšava gospodarski razvoj. Ekološki je prihvatljivija od termoelektrana i mnogo daje više energije. Veći troškovi u startu nadmašuju se dugoročnim dobitkom. Gradnja i rad NE osigurat će mnoštvo radnih mjesta, a time i stimulirati gospodarski razvoj regije u kojoj se nalazi. Moguće ekološki utjecaj moguće je minimilizirati izradom prikladnih studija o utjecaju NE na okoliš (rad NE Krško nije bitno izmjenio okoliš u kojem se nalazi). Sigurnost je zajamčena kvalitetom izrade radova i edukacijom radnog osoblja. Prisjetimo se da su od početka korištenja nuklearne energije bila samo dva incidenta (Otok Tri Milje i Černobil), oba uzrokovana ljudskim faktorom. Moderne NE bez incidenata rade i opskrbljuju energiju mnogim zemljama već desetljećima. Radioaktivni materijal iz NE mogao bi se zbrinjavati po "francuskom modelu", što se pokazalo veoma efikasnim. Ponavljanje Černobila minimalna je opasnost obzirom na napredak u gradnji NE (prisjetimo se razloga nesreće - http://www.zvjezdarnica.com/index.php?akcija=dnm&id=402 i drugi dio
http://www.zvjezdarnica.com/index.php?akcija=dnm&id=409).

Prisjetimo se - uzrok Černobila bila je ljudska pogreška kombinirana s nestručnim osobljem i nestabilnim reaktorom (RBMK 1000), kakvi više nisu u upotrebi. Francuski model zbrinjavanja nuklearnog otpada uključuje prethodno obrazovanje stanovnika u čije se područje planira odlažiti otpad o rizicima tog postupka, područje se subvencionira od strane vlade. Otpad se tretira na sljedeći način:
Citat:
Potrošeno nuklearno gorivo prevodi se u okside, tali se sa staklom ili keramikom i zatvara u nepropusne čelične kontejnere. Takvi kontejneri se potom zakapaju duboko u tlo odgovarajuće geološke građe i stabilnosti. Takav pristup rješavanju nuklearnog otpada najviše klase rizika prilično je raširen u Francuskoj. Neki stručnjaci upozoravaju na mogućnost proboja kontejnera i dolaska opasnih tvari u podzemne vode, no zbog visoke izdržljivosti kontejnera takvo što je malo moguće, a i sami izotopi bi prije podlegli procesu radioaktivnog raspada no što bi došli do površine.

Ostatak radioaktivnog otpada srednje i niže razne opasnosti (dijelovi reaktora, razna oprema korištena u nuklearnoj elektrani) također podliježu, najčešće sigurnom hermetičkom zatvaranju i odlaganju u duboke napuštene rudnike geološki starih i stabilnih planina. Kod nas je primjer toga Papuk te ostale planine Požeške kotline.

Uz navedeno, NE postoje već u našem susjedstvu. Počevši od NE Krško, do elektrana u Mađarskoj do, takošer planirane NE u Srbiji. U svakom slučaju NE će se naći u bliziki Hrvatske i ako se nesreća dogodi, a rizik toga je minimalan - od trenutno 439 aktivnih reaktora u svijetu plus sve one koji su radili u prošlosti, bila su samo dva već navedena incidenta - svejedno će biti gdje je nuklearka nalazi, s hrvatske, mađarske ili srpske strane granice. Pitanje je samo gdje će energija koju će ta elektrana proizvoditi odlaziti - nama u domove kao naša energija ili kao skupo kupljena izvana.

I na kraju da riješimo jednu čestu medijsku zabludu kojom nas često plaše - nuklearna elektrana NE MOŽE eksplodirati kao atomska bomba, nema dovoljno goriva za tako nešto. Najgore što se može dogoditi je eksplozija pare u reaktoru.

Osobno sam zagovornik izgradnje nuklearne elektrane u RH, pogotovo nakon što sam prošao osnovno obrazovanje iz nuklearne fizike. Vidim ih kao čist i siguran izvor energije koji može samo unaprijediti hrvatsko gospodarstvo i energetsku neovisnost, nikako ugroziti. Ako se poštuju porpisi i potrebno educiraju radnici i svo odgovorno osoblje. Uostalom i jedan od čelnika Greenpeaca založio se za veće korištenje nuklearne energije kao konkurentu one dobivene izgaranjem fosilnih goriva.
« Zadnja izmjena: 06.09.2008. u 14:39:39 sati od Frank »
Još su neiscrpni čovjek i zemlja čovjekova!

Offline Acheron

  • Važna Osoba
  • AstroVeličanstvo
  • *****
  • Postova: 14753
  • Lokacija: Novo Čiče
  • Spol: Muški
  • SkyWatcher 300/1500 GoTo
    • Zvjezdopisi
Odg: Treba li nam nuklearna elektrana?
« Odgovori #1 u: 06.09.2008. u 14:29:36 sati »
Definitivno sam za jer je jedan on najčišćih velikih izvora električne energije.

Offline dag

  • Moderator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 16192
  • Lokacija: Zg
  • Spol: Muški
Odg: Treba li nam nuklearna elektrana?
« Odgovori #2 u: 06.09.2008. u 16:14:41 sati »
Navodno da rezervi urana ima za jos cca 50 g.
Od pocetka gradnje nuklearke pa do pustanja u pogon treba navodno 15-20g. Ne zvuci bas kao da ima smisla ulagati u nesto sto ni samo sebe ne moze isplatiti.
U anketi mozda fali opcija: Bolje ulagati u istrazivanje novih izvora energije.
« Zadnja izmjena: 06.09.2008. u 16:16:33 sati od dag »
"Sve sto postoji samo je vise lica istoga, nastalih zbog loma simetrije kod promjene faze, zbog pada energetskog nivoa prilikom inicijalnog sirenja prostora." (Kruno)

Offline Frank

  • Global Moderator
  • AstroOdisej
  • *
  • Postova: 2556
  • Lokacija: Novo Čiče
  • Spol: Muški
  • Upoznavajući svemir spoznajemo sebe!
Odg: Treba li nam nuklearna elektrana?
« Odgovori #3 u: 06.09.2008. u 16:27:16 sati »
Provjerit ću podatak za rezerve urana.

Obzirom na opću podršku nuklearnoj energiji u svijetu, sumnjam da je riječ o samo 50ogodišnjim zalihama. No provjerit ću.

Nema tvoje opcije u anketi jer je riječ o RH. Nemamo mogućnosti istraživati nove izvore energije niti ulagati u biogorivo, elektrene na vjetar ili solarne panele. Globalno gledano neisplativo je, posebice obziron na situaciju u gospodarstvu. Pitanje je argumenata za i protiv. Iznio si zanimljivu činjenicu.

Nekih 30 godina operativnog rada nuklearke od 4000MW bi se dobro isplatilo, uz ispomoć postojećih i budućih planiranih investicija na globalnom energetskom planu.
Pogotovo ako cijene energenata (a za pretpostaviti je tako) ponovno naglo porastu. Štoviše već trenutna situacija, i bez tenizija koje se pojačavaju na svjetskom planu, prijeti redukcijama plina na zimu počeviš, kao i svake godine, od Petrokemije.
Još su neiscrpni čovjek i zemlja čovjekova!

Offline Frank

  • Global Moderator
  • AstroOdisej
  • *
  • Postova: 2556
  • Lokacija: Novo Čiče
  • Spol: Muški
  • Upoznavajući svemir spoznajemo sebe!
Odg: Treba li nam nuklearna elektrana?
« Odgovori #4 u: 06.09.2008. u 16:32:36 sati »
Citat:
Current economic uranium resources will last for over 100 years at current consumption rates, while it is expected there is twice that amount awaiting discovery. With reprocessing and recycling, the reserves are good for thousands of years

Također se istražuje upotreba drugih radioaktivnih elemenata u proizvodnji energije, ako i nekih nusprodukata procesa fisije. Dakle straha od ponestanka zaliha u dogledno vrijeme nema.
Još su neiscrpni čovjek i zemlja čovjekova!

Offline Todor

  • Važna Osoba
  • AstroVeličanstvo
  • *****
  • Postova: 8459
  • Lokacija: Zagreb
  • Spol: Muški
  • Keptn Todr
Odg: Treba li nam nuklearna elektrana?
« Odgovori #5 u: 06.09.2008. u 16:39:50 sati »
Ja sam protiv.
Ne vjerujem niti jednoj vladi niti korporaciji da će kvalitetno skladištiti nuklearni otpad.
Prvo štednja, onda štednja, onda štednja, nakon toga duuuuugo duuuugo štednja, onda recikliranje pa tek onda novi izvori energije. Prvenstveno sunce.
Trolor

Offline Krun0

  • Moderator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 13141
  • Lokacija: Swedruza (KR)
  • Spol: Muški
Odg: Treba li nam nuklearna elektrana?
« Odgovori #6 u: 06.09.2008. u 17:29:04 sati »
Opet samo bezvezne povecanje potrosnje i samozadovoljavanje nuklearnom energijom...
   ako netko zeli pristupiti problemu ozbiljno prvo cemo se zapitati za sto
   stvarno energiju trebamo...sigurno ne za osvjetljavanja procelja zgrada,
   reklama,osvjetljavanje mostova,koristenje zarulja s zarnom niti,
   bespotrebno zagrijavanje nemarno se odnosivsi prema kvaliteti
    toplinske instalirane izolacije.....

No na zalost dok se odnosimo prema energiji kao robi a ne sredstvu za omogucavanje
   zivote sve ovakve rasprave su neozbiljne ..
Kakav je to put i politika kad se ne promovira doktrina ekonomicnosti i racionalnosti,
   vec samo trosi,trosi...luksuz i nepotrebne stvari......pa cemo za to napraviti jos jednu nuklearku,
    pa jos jednu pa jos.....i tako mislite u nedogled.....

Mislim da bi i do 30% energije moglo biti trenutno ustedjeno,ne stednjom vec prestankom
   koristenja nepotrebnih kolicina energije na nepotrebnim mjestima...i jos 20% stednjom
     na mjestima gdje nas to bas i ne bi pogodilo.......evo i vec smo izgradili jednu virtualnu
     nuklearku.....

A za nuklearku bi dao dozvolu samo u krizi kad treba energija za ozbiljne stvari...
Deus non est !
Testimonia sunt omnibus per circuitum nostrum, si vis videre.

Offline deamon

  • Astronaut
  • *****
  • Postova: 151
  • Lokacija: Zagreb
  • Spol: Muški
Odg: Treba li nam nuklearna elektrana?
« Odgovori #7 u: 06.09.2008. u 18:15:01 sati »
Poštovanje Frank sa razlozima za i protiv.

Razlog ZA :

1)urana kao rude ima za narednih 1000 godina,a možda i više ovim tempom.
2)Ekološki najmanje zagađuje
3)Ljudi koji nemaju pojma o ničemu govore o Černobilu...Šansa da se takvo nešto ponovi je 0,000000000000000000000001 %....tehnologija je provjerena, u upotrebi, i zajamčeno sigurna.

Razlog PROTIV : Šta nam nije bilo bolje u srednjem vijeku? ,)

Dag...nisi u pravu kad veliš da rude urana ima za 50g...to si izmislio od nekud.

Todor..uz dužno poštovanje...više zagadi čovjek okoliš dok sagradi/napravi solarnu ćeliju..te uz to onda čeka nekoliko desetaka godina..koje zahtjevaju skuuuupo održavanje...da bi dobili nešto malo struje od toga...tehnologija je promašena u startu...barem sa solarnim ćelijama...promašeno da ne može biti gore.Pa mislim..dovoljan razlog je taj...da bi se Zagreb napajao od solarnih ćelija valjda bi trebala cijela Sahara bit popunjena njima...promašeno do kraja.
« Zadnja izmjena: 06.09.2008. u 18:22:03 sati od deamon »
e-mail : rigelcentaurus@gmail.com



msn : orionis@live.com

Offline Frank

  • Global Moderator
  • AstroOdisej
  • *
  • Postova: 2556
  • Lokacija: Novo Čiče
  • Spol: Muški
  • Upoznavajući svemir spoznajemo sebe!
Odg: Treba li nam nuklearna elektrana?
« Odgovori #8 u: 06.09.2008. u 18:38:16 sati »
Cijenim odgovore, elaboracija sutra, sad me ubio tatin rođendan :mrgreen:

Solarna energija i nije takav promašaj, samo treba još puno godina da se postigne potrebna iskoristivost da se postigne zadovoljavajućakoličina prikupljanja energije. Imadosta napredka na tom polju, ali prava stvar će još potrajati.

Kruno: Kako uzeti nekome što mu je već dano a da ne izazoveš probleme?
Još su neiscrpni čovjek i zemlja čovjekova!

Offline Todor

  • Važna Osoba
  • AstroVeličanstvo
  • *****
  • Postova: 8459
  • Lokacija: Zagreb
  • Spol: Muški
  • Keptn Todr
Odg: Treba li nam nuklearna elektrana?
« Odgovori #9 u: 06.09.2008. u 19:11:13 sati »
Todor..uz dužno poštovanje...

 :mrgreen:
Nema potrebe za takvim rječnikom  :wink:  :mrgreen: šalim se
Istaknuo sam kako je prvenstveno potrebno štediti. Rasipanje je ludo i vodi u propast. Kada dosegnemo 10-20% trenutne potrošnje po čovjeku (bez ikakvih problema BTW) tada imamo dovoljno vremena za pronalazak alternative plus dodatna energija, prvenstveno solarna. To da je trenutno to financijski slabo iskoristiva opcija me niti najmanje ne zanima. Ovdje pričamo o onome što bi trebalo biti. Znači trošiti desetak puta manje energije po čovjeku i tada solarna energija na vrhu zgrade/kuće pokriva dobar dio potreba. Ostatak se podmiruje iz alternativnih obnovljivih izvora.
Uz pitanje postavljeno Krun1, mi možemo drastično smanjiti potrošnju a da 99,999% ljudi uopće ne primijeti da troši manje. Ne treba gotovo nikome uzimati ništa.
Npr. električni automobil snage 20kW troši desetak puta manje energije od prosječnog obiteljskog automobila a obavlja istu funkciju.
Npr. štedljive žarulje, ekološka rasvjeta (nama astronomima vrlo draga), superštedljivi kućanski aparati (još nepostojeće) klase A+++++ i slično.
Prestanak upotrebljavanja plastike u tome obimu koji sada trošimo/proizvodimo.
Puno bolja izolacija na kućama.
Ima primjera bezbroj. Niti jedan od njih ne uzima nikome ništa. I dalje se voziš autom, osvjetljavaš put, pereš rublje, griješ kuću. Ali trošiš desetak puta manje energije.

Solarna energija i nije takav promašaj, samo treba još puno godina da se postigne potrebna iskoristivost da se postigne zadovoljavajućakoličina prikupljanja energije. Imadosta napredka na tom polju, ali prava stvar će još potrajati.

Solarne ćelije su već na vrlo visokom postotku iskoristivosti, preko 90% sunčeve energije koja stigne do ćelije se pretvori u struju. Radikalnog napretka se po tom pitanju ne može baš očekivati IMHO.
Trolor