Tema: Rosetta

[Acheron]

Rosetta Mission Interactive Timeline
http://rosetta.jpl.nasa.gov/sites/default/files/rosetta_info/index.html

Ono što je meni barem fascinantno, kako se na fografijama sve tako lepo vidi okupano Suncem, tako daleko iza Marsove orbite ?

A kako mi uspijemo snimiti fotoaparatom na noćnom nebu ono što je golim okom nevidljivo?
Jednostavno, prilagodimo objektiv, ekspoziciju i osjetljivost senzora.

[Zocky]

Rosetta i dalje šalje prekrasne fotke kometa.
Sad je već na manje od 8 km udaljenosti. Rezolucija foke je takva da dijagonala jednog okvira iznosi oko 680 metara.


Comet 67P on 18 October - NAVCAM by europeanspaceagency, on Flickr

[dag]

Ja bi gledao time lapse kako nešto hlapi ...

[galileo]

Ja bi gledao time lapse kako nešto hlapi ... 

Nema tamo ničega što hlapi!   
Ja bi tamo gledao skijanje, .... makar kakvog kosookog robota na skijama.
Baš me zanima bi li uopće ikakvom brzinom "jurio" niz padinu u tom svijetu neznatne gravitacije i koliko bi dugo trebalo za time lapse.

[Todor]

Baš me zanima bi li uopće ikakvom brzinom "jurio" niz padinu u tom svijetu neznatne gravitacije i koliko bi dugo trebalo za time lapse.

Bi, jurio bi, sve se da izračunati 
Samo nisam našao podatke. Piše "several hundert thousand" manje od zemljine gravitacije. 

[dag]

Nema tamo ničega što hlapi!   
...

A od čega je rep?

[Acheron]

A od čega je rep?

Komet 67P tokom perihela 2003 proizvodio je tek 60kg prašine i 30 kg plina po sekundi. Bojim se da je to premalo kako bi Rosseta uočila neke promjene na površini kometa unutar godinu dana.

[Arkturus]

A od čega je rep?

Od magarca. 

[Acheron]

Prva fotografija je nastala početkom rujna i pokazuje mlazove plina i prašine. Ove bijele točkice na fotografiju, jesu to možda kakvi mali kamenčići?


Druga fotografija je nastala ovih dana. Dužina ekspozicije je 18.45 sekundi.

[galileo]

Ja bi gledao time lapse kako nešto hlapi ... 

Znam Daže da ti to znaš (kao stari i iskusni svemirski vuk)  pa samo podsjećam da se plinovita komponenta u komi i repu kometa u uvjetima svemirskog vakuuma stvara sublimacijom iliti izravnim prijelazom iz čvrstog u plinovito agregatno stanje, tj. bez prolaza kroz tekuće agregatno stanje i s njim povezanog pojma hlapljenja. 
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hlapljenje