Tema: Rosetta

[Acheron]

Pa nije Rosetta bila točno okomito nad terenom kada je snimila fotku.
Inače, fotka je snimljena s udaljenosti od cca 6 km

[Zocky]

Koji dramatični pogled na kometu. Izgleda kao bogomoljka spremna za napad


Comet on 9 March 2015 – NavCam by europeanspaceagency, on Flickr

[dag]

Pa nije Rosetta bila točno okomito nad terenom kada je snimila fotku.
Inače, fotka je snimljena s udaljenosti od cca 6 km

Ako je točno što ovdje piše http://en.wikipedia.org/wiki/Rosetta_%28spacecraft%29 Rosetta je cca 2 x 3 m (neka je i duplo više) i ne mogu zamisliti da takav objekt baca vidljivu sjenu 6 km daleko.
To je lako i izračunati budući da znamo da je Sunce 0,5^o u promjeru. Znači sa koje se udaljenosti objekt te veličine vidi pod kutem od 0,5^o? Na toj udaljenosti više nema sjene nego samo polusjena. Sve dalje od toga sve je difuznije i difuznije.
Druga stvar je odnos dimenzije komete (4km najveća os) i udaljenosti kamere (6 km). Koliko smije sunčeva svjetlost odstupati od okomitosti a da sjena ne "promaši" komet. E sad uzevši to u obzir, da li se sjene reljefa  vidljive na kometu uklapaju  u tu računicu? Trebalo bi bar otprilike znati koliko su visinske razlike tih detalja reljefa ...
Sve mi je malo nategnuto. Možda griješim jer samo pretpostavljam ...

Zanima me još jedna stvar. Na zadnjoj fotki vidi se da sa Suncem obasjane strane, komet u okolni prostor "isijava" materijal. Koji je mehanizam tog isijavanja? Zašto se to događa baš tako, radijalno simetrično? Zašto ne ostaje orbitirati oko kometa kao oblak? Da li Sunčev vjetar to otpuhuje? Njegova je energija dovoljna da nadjača gravitaciju kometa?

[Arkturus]

I meni je to sa sjenom čudna priča.
A ne znam ni što bi trebala biti sjena letjelice na toj fotki.

A ovo radijalno simetrično isijavanje može biti samo stvar perspektive gledanja. Ako komet nije dovoljno blizu Sunca ili se 'potrošio' pa isparava manja količina tvari onda će sunčev vjetar to raspršiti brže nego se koma obnavlja, pa je neće biti (jako uočljive). Energija sunčevog vjetra je uvijek dovoljna da nadvlada gravitaciju tijela veličine Medvednice.

[Acheron]

Ako je točno što ovdje piše http://en.wikipedia.org/wiki/Rosetta_%28spacecraft%29 Rosetta je cca 2 x 3 m (neka je i duplo više) i ne mogu zamisliti da takav objekt baca vidljivu sjenu 6 km daleko.

Rosetta ima i solarne panele raspona 32m koji su okrenuti najvećom površinom prema Suncu.

Ovdje je pojašnjeno kako je nastala sjena

The shadow is fuzzy and somewhat larger than Rosetta itself, measuring approximately 20 x 50 metres. If the Sun were a point source, the shadow would be sharp and almost exactly the same size as Rosetta (approximately 2 x 32 m). However, even at 347 million km from 67P/C-G on 14 February, the Sun appeared as a disc about 0.2 degrees across (about 2.3 times smaller than on Earth), resulting in a fuzzy “penumbra” around the spacecraft’s shadow on the surface. In this scenario and with Rosetta 6 km above the surface, the penumbra effect adds roughly 20 metres to the spacecraft’s dimensions, and which is cast onto the tilted surface of the comet.
http://blogs.esa.int/rosetta/2015/03/03/comet-flyby-osiris-catches-glimpse-of-rosettas-shadow/

[dag]

To sa Suncem 0,2^o mi je novost.
Ako nisam pogriješio, koristio sam tangens tog kuta da bi izračunao na kojoj udaljenosti nema više sjene nego samo polusjena. Ako uzmemo da je satelit 3m velik, onda već preko 800 m daleko od njega, sjene više nema. Ne mogu računati dužinu panela jer oni su samo 2m široki pa ta dimenzija uvjetuje sjenu.

Ne znam, možda negdje griješim u logici.

[Acheron]

Pa nisu samo paneli široki 2m, već je i sonda tek 2 x 3m.
Ako zbog tog kriterija ignoriraš postojanje panela onda možeš ignorirati i postojanje cijele sonde.

[dag]

Razmišljaj. Ako ne ide, eksperimentiraj.
Ako je žuti krug Sunce, a siva stvar je Rosetta s panelima, što misliš u kojem od dva ilustrirana slučaja će sjena meni kao promatraču biti vidljivija?

[Acheron]

U prvom slučaju!

No eto, Sunce je u trenutku snimanja imalo prividan promjer 0.2°, a Rosetta s 32m penala na udaljenosti od 6km ima prividan promjer 0.3°, tako da je sjenu na komet bacio slučaj 1, a ne slučaj 2.

[Vragoder]

Zanima me još jedna stvar. Na zadnjoj fotki vidi se da sa Suncem obasjane strane, komet u okolni prostor "isijava" materijal. Koji je mehanizam tog isijavanja? Zašto se to događa baš tako, radijalno simetrično? Zašto ne ostaje orbitirati oko kometa kao oblak? Da li Sunčev vjetar to otpuhuje? Njegova je energija dovoljna da nadjača gravitaciju kometa?

A ovo radijalno simetrično isijavanje može biti samo stvar perspektive gledanja. Ako komet nije dovoljno blizu Sunca ili se 'potrošio' pa isparava manja količina tvari onda će sunčev vjetar to raspršiti brže nego se koma obnavlja, pa je neće biti (jako uočljive). Energija sunčevog vjetra je uvijek dovoljna da nadvlada gravitaciju tijela veličine Medvednice.

Kada govorite o radijalnom simetričnom isijavanju, uzimate li u obzir da komet leti kroz vakuum, koji "siše" ispareni materijal ravnomjerno u svim smjerovima, prije nego što na isti počne djelovati sunčev vjetar?