Tema: formiranje planeta

[dag]

Nesto mi nije jasno:
1. kako proto-planet manje mase moze imati dovoljno sile gravitacije da materijal komprimira u tvrdu jezgru, a proto-planet velike mase i sigurno velike gravitacije, ostaje plinovito - tekuce - prozracan.
2. ako teza o otpuhivanju stoji, kako to da Venera ima gušću atmosferu od Zemlje a blize je Suncu koje "otpuhuje"? Mars koji je dalje i dakle manje podlozan propuhu, ima rijetku atmosferu.

(Davore ti suti!  )

Pa salio sam seeee!
 **&*§#*@ł÷¤**

[Arkturus]

pisem na telefonu pa sorry ako je i kompozicija losa uz sadrzaj:)

Pa onda nemoj pisat na telefonu.

proces srascivanja objekata iz takvog materijala je razlicit od primarnog stvaranja planeta unutar protoplan diska

Mislim da u to nikakav planetolog nije siguran. No nije poanta u tome. O tome se možemo natezat, ali je bit odgovora da su jezgre plinovitih divova nalik na krute planete.

[dag]

A jesmo li sigurni? Znaci plin postaje sve gusci, tlak sve veci, temperatura raste u skladu, odjednom imamo kruti sloj necega (ne znam pri kojoj temperaturi), pa onda uzarenu jezgru?

[Arkturus]

Nesto mi nije jasno:
1. kako proto-planet manje mase moze imati dovoljno sile gravitacije da materijal komprimira u tvrdu jezgru, a proto-planet velike mase i sigurno velike gravitacije, ostaje plinovito - tekuce - prozracan.

Radi se o materijalu. Teži materijali su automatski i gušći. Nemreš imati plinovito železje. A u prethodnim postovima se krije i odgovor na rijetkost velikih planeta.

2. ako teza o otpuhivanju stoji, kako to da Venera ima gušću atmosferu od Zemlje a blize je Suncu koje "otpuhuje"? Mars koji je dalje i dakle manje podlozan propuhu, ima rijetku atmosferu.

Venera je veća od Marsa i gravitacijom zadržava više 'težih' plinova. Laki vodik je otpuhnut i s nje i s Marsa. Zapravo je kod unutarnjih planeta izuzetak (specifična) Zemlja koja se našla u drugim uvijetima (Mjesec, zagonetka nastanka...).

Pa salio sam seeee!

Daj se Davore uključi on nama ništa više ne vjeruje. *****  (A možda te i upozna sa ... )

[Arkturus]

A jesmo li sigurni? Znaci plin postaje sve gusci, tlak sve veci, temperatura raste u skladu, odjednom imamo kruti sloj necega (ne znam pri kojoj temperaturi), pa onda uzarenu jezgru?

Eto ja pišem jedan odgovor. Ne stignem ni napisat, a on odma drugo pitanje. To je po onom:
'Budala može pitat što sto pametnih ne može odgovorit'
U biti je jako dikutabilno govoriti o užarenoj jezgri jer to nekako svi shvaćaju kao tekuće. Ali agregatno stanje ne ovisi samo o temperaturi nego i o pritisku. No sve je to od materijala koji u 'normalnim' uvijetima tvore krutine. Činjenica je da jezgra velikih planeta nije plinovita.

[dag]

Radi se o materijalu. Teži materijali su automatski i gušći. Nemreš imati plinovito železje. A u prethodnim postovima se krije i odgovor na rijetkost velikih planeta.Venera je veća od Marsa i gravitacijom zadržava više 'težih' plinova. Laki vodik je otpuhnut i s nje i s Marsa. Zapravo je kod unutarnjih planeta izuzetak (specifična) Zemlja koja se našla u drugim uvijetima (Mjesec, zagonetka nastanka...).

Pa nisu po proto-planetarnom disku leteli cavli i poluosovine ... Kak je zapravo izgledala kruta materija u tom disku? U obliku rasutih molekula, cestica raznih velicina, komada ko Himalaja ...? Kak je bila raspoređena po masama valjda ovisi o mehanici gibanja oko Sunca.
A Zemlja je po pitanju atmosfere jos uvijek misterij?

[Arkturus]

Pa nisu po proto-planetarnom disku leteli cavli i poluosovine ... Kak je zapravo izgledala kruta materija u tom disku? U obliku rasutih molekula, cestica raznih velicina, komada ko Himalaja ...? Kak je bila raspoređena po masama valjda ovisi o mehanici gibanja oko Sunca.
A Zemlja je po pitanju atmosfere jos uvijek misterij?

Evo dao si odgovor. A raspored je bio praktički homogen dok nije počeo selekciju raditi Sunčev vjetar. Razumljivo. Nisu bile poluosovine na jednoj hrpi, a vodik na drugoj.
Zemljina atmosfera je misterij već zbog utjecaja živih organizama.

Kak bi bilo dobro da se ovi mlađi ne srame nešto napisat. Niko ih neće pojest. Dag ne jede meso, ja volim slatkiše, Đeno samo bržole... (hm, Todor?).

[Krun0]

Mislim da u to nikakav planetolog nije siguran. No nije poanta u tome. O tome se možemo natezat, ali je bit odgovora da su jezgre plinovitih divova nalik na krute planete.

Nipošto se ne mislim natezati.
.jezgra plinovitih planeta je vecinom vodik u krutom stanju....tezi elementi su pojednostavljeno- u spojevima
  prisutni  po slojevima...(vidi rima  )  ... ne zaboravi da je glavna evolucija planeta prosla...
    Jupiter i Saturn su specijalni slucajevi i potpuno su drugaciji od tzv vrucih jupitera ....zbog udaljenosti od zvijezde..
Nemamo vise onih protoplanetarnih divova  sa kamenometalnom jezgrom
      i vodik/helij plastem.... od njih je ostala Zemlja,Venera itd isl.........

Planetno formiranje KBO i Plutona je na niskoj temperaturi od prasine i kristala inace plinovitog materijala
    male gustoce i javlja se problematika manje gravitacije i niske temperature i time je samo ljepljenje materijala
       otezano a formirana struktura krhka i kod malo jace kineticke energije fragmenta vecina materijala se
         ponovno raspadne za razliku ud primarnog procesa unutar protoplanetarnog diska s drugacijom kompozicijom
       materijala i na drugacijoj temperaturi...taj proces je dugotrajani i ne predvidja velika tijela.

Tj..radi se o sekundarnom procesu formiranja tijela iz plinskih i prasinastih smrznutih ostataka koje su
   suncevim vjetrom nakon kreiranja glavnih planeta i paljenjem Sunca odgurnuti na periferiju...
  (i mozda dijela smrznutog protostelarnog diska (periferije) )

Venerina atmosfera se sastoji od teskih materijala i molekula i time zadrzana...
.a Zemljina atmosfera je modelirana zivotom kao sto je Arkturus rekao.

i BTW

arcturus pluton nije kamena jezgra planete kojoj su plinoviti divov ukrali vanjske slojeve

[Arkturus]

...jezgra plinovitih planeta je vecinom vodik u krutom stanju....tezi elementi su pojednostavljeno- u spojevima
  prisutni  po slojevima...(vidi rima  )  ... ne zaboravi da je glavna evolucija planeta prosla...
    Jupiter i Saturn su specijalni slucajevi i potpuno su drugaciji od tzv vrucih jupitera ....zbog udaljenosti od zvijezde..
Nemamo vise onih protoplanetarnih divova  sa kamenometalnom jezgrom
      i vodik/helij plastem.... od njih je ostala Zemlja,Venera itd isl.........

Jezgra nije vodik u krutom stanju nego je od raznih materijala u kojima vodika i nema previše. No to je sve poslijedica formiranja pri nastanku i pri visokim tlakovima i temperaturi. Nisam rekao da se formirala jezgra pa da je nakupila otpuhnuti vodik nego da u središtu Jupitera i Saturna (ne exo planeta) postoji čvrsta jezgra usporediva s malim planetima. Po tome, da je bilo više vodika u još dalje od Sunca, umjesto Plutona (ili nekog KBO) mogao je nastati još jedan div. Hipotetski!
A ponavljam, danas, da oljuštiš vodik s Jupitera ostala bi, nakon svih pratećih procesa slijeganja, hlađenja itd. jezgra od težih elemenata koja bi ubrzo postala po mnogim svojstvima istovjetna s malim planetima.

[Rajko]

današnja atmosfera na Zemlji, Veneri i Marsu nije iz doba stvaranja planeta, već je nastala kasnije, kad su planeti već bili formirani i nije ni izgledala kao danas. tek kad se Zemlja dovoljno ohladila, kad su pale prve kiše, kad je počelo kruženje vode u prirodi, nastala je atmosfera kakvu danas poznajemo.