Autor Tema: Zašto dva impakta od prije 35 milijuna godina nisu izazvala masovno izumiranje?  (Posjeta: 4784 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline bonobo

  • GUBITNIK
  • AstroNavigator
  • ******
  • Postova: 229
  • Lokacija: samver dip in d hart of Kroejšija
  • Spol: Muški
  • uglavnom bezopasan
Prije oko 35 milijuna godina, na prijelazu iz eocena u oligocen, Zemlju su u vrlo kratkom vremenskom razmaku, a možda čak i istovremeno, pogodila dva krupna svemirska tijela. Jedno je ostavilo za sobom rupu promjera 100 km blizu ušća rijeke Lene u Laptevsko more na sjeveroistoku Sibira, a drugo je stvorilo krater od 90 km na mjestu današnjeg zaljeva Chesapeak na istočnoj obali SAD-a. Došlo je skoro trenutno do zahlađenja na planetu, izumrle su mnoge vrste u pogođenim regijama, došlo je, istina do promjene među sisavcima i u morskom životu, ali ne i do masovnog izumiranja.

Nigdje nisam našao objašnjenje, a često se ova dva događaja uopće ni ne spominju u znanstveno- popularnoj literaturi. Možda je život otporniji nego što mislimo? Možda su izostali neki naknadni efekti karakteristični za vrlo velike impakte? Pojma ne znam! Ima li netko tko zna?

http://en.wikipedia.org/wiki/Chesapeake_Bay_impact_crater
http://en.wikipedia.org/wiki/Popigai_crater
http://www.passc.net/EarthImpactDatabase/index.html
Ja nisam rasist, ja sam mizantrop.

Offline stipe

  • AstroOdisej
  • **
  • Postova: 2263
  • Lokacija: Kaštela
  • Spol: Muški
  • gurač stakla
    • Mala astroamaterska stranica
Sisavci su mnogo otporniji od dinosaura! Mozda su izumrli veci sisavci poput Baluchitheriuma (gigantskog pretka nosoroga) i prapovijesnog kita Basilosaura koji su nestali otprilike u to vrijeme. Vjerojatno su ti udari potaknuli stvaranje prvih polarnih ledenih kapa na Zemlji (Antarktika). I tako pokrenuli velike klimatske promjene. U doba dinosaura nije bilo leda na polovima.
Newtoni: 300mm f5.7 dobson, 150mm f8 dobson, 180mm f5.4 photonewton; refraktori: Explore Scientific AR 152mm f6.5; 103mm f15 Jaeger's, SW ED 80/600, mini Jaeger's 54/330, 90/800 eBayscope bino, Carton 80/528, Carton 60/1000, SS Shorty 80/400, SS 80/600, "meopta" AD720; Zrak 56/800. Homemade GEM PicGoto, EOS1100D, QHY5 mono; Objektivi: 18-55mm kit, Pentacon 135/2.8, Mamiya 50/2, Helios 58/2 i Flektogon 35/2.4, T-ring sa adapterima 1.25 i 2", M42 EOS prsten. Dalekozori: Super Zenith 12x50, Tento 7x50, 10x40 noname monokular

Offline bonobo

  • GUBITNIK
  • AstroNavigator
  • ******
  • Postova: 229
  • Lokacija: samver dip in d hart of Kroejšija
  • Spol: Muški
  • uglavnom bezopasan
Ma jesi li to ti, Stipe? Daj javi se koji put u Andromedu, odavno te nije bilo!

Zanimljivo razmišljaš, vrijedi proučiti! Svaka čast na dobrim uređajima za promatranje neba.
Ja nisam rasist, ja sam mizantrop.

Offline Arkturus

  • AstroPjesnik
  • *****
  • Postova: 5077
  • Lokacija: Virgo superskup
  • Spol: Muški
Što je masovno izumiranje? Kolko treba izumrijeti da bude masovno?
http://en.wikipedia.org/wiki/Extinction_event
Ovdje stoji da je oko 15% rodova izumrlo.
Što se zahladnjenja tiče sisavci su otporniji (ko što je stipe reko).
Možda udari nisu bili tako jaki. Možda je bitno to što su pali u polarna područja. U polarnim područjima je veća biomasa, ali manja bioraznolikost, pa brojanje vrsta ne daje pravu sliku.
Ja bi u masovno izumiranje svrstao sve što je preko 10% vrsta, a kamoli rodova.

Što se tiče ulaska u hladnije doba, ovi udari mislim da mogu biti samo privremena zahlađenja. Stvarna zahlađenja se javljaju promjenama na samoj Zemlji. Prvo, krajem Eocena počeo se otvarati južni ocean, drugo Antarktika je došla na južni pol, treće zatvarala se panamska prevlaka i potpuno su se poremetila morska strujanja. Meteoriti mislim da mogu samim udarom i zakiseljavanjem uzrokovat izumiranja, a sve manje vjerujem da mogu značajno remetiti klimu. :111:

Offline Danijel

  • CEO of research space operations at the Observatory Apollo
  • Administrator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 21568
  • Lokacija: Virovitica
  • Spol: Muški
    • Zvjezdarnica
Korado je u Daruvaru na predavanju pokazao da život kada se jednom pojavi, gotovo ga je nemoguće istrijebiti. Mi danas nemamo tehničkih mogućnosti da ubijemo sav život, koliko god se trudili neće nam uspjeti. To dobro znaju oni kojima je zadatak sterilizirati svemirske letjelice. Svaka koju smo poslali tamo "gore" na sebi nosi mikroorganizme koji su preživjeli unatoč svem trudu da ih se ubije na sve poznate načine. Bezuspješno. Do potpunog istrebljenja dolazi tek kod udara asteroida veličine stotinjak kilometara i više jer tada dolazi do potpunog probijanja, razbijanja i taljenja Zemljine kore, i proces hlađenja i formiranja čvrste kore iz užarene kugle kreće ispočetka, a zapanjilo me i to da se tako nešto događalo već nekoliko puta na Zemlji. :shock: I svaki puta se pojavio novi život s novim vrstama.

Evo jednog članka na Zvjezdarnici, s filmićem o tome.
« Zadnja izmjena: 31.03.2011. u 18:55:55 sati od Danijel »

| Teleskopi: SkyWatcher MAK 127 / 1500 i Celestron 11 SCT 280 / 2800 |
| Fotoaparati: EOS 450D i 650D | Astrokamera: Astrolumina QHY 5-II-c |
| Montaža: NEQ-6 PRO GoTo SkyScan | Dvogledi: Panorama 8 x 56 i TS 20 x 90 |
| Lokacija: φ = 45°49'11" N,  λ = 17°21'26" E,  h = 135 m. |
| SVIJET FOTONA | ZVJEZDARNICA APOLLO |

Offline bonobo

  • GUBITNIK
  • AstroNavigator
  • ******
  • Postova: 229
  • Lokacija: samver dip in d hart of Kroejšija
  • Spol: Muški
  • uglavnom bezopasan
Zaboravi sam navesti i da su na prijelazu iz eocena u oligocen trave i savane počele preuzimati prevlast nad šumama, što je u skladu sa sveopćim zahlađenjem.

Istina je da se je, zbog odvajanja Antarktike od Australije prije oko 55 milijuna godina, te putovanja Antarktike prema jugu ovaj kontinent našao okružen novim, Južnim oceanom. To i položaj tog kontinenta počeli su djelovati na sve veće hlađenje Zemlje, te na nastanak ledenjaka i snježnog pokrivača oko Južnog pola. Ali hlađenje uslijed impakata ipak je bilo, u geološkim mjerilima, naglo, dok hlađenje kao posljedica tektonike ploča ide puno sporije.

Jedan od uzroka izostanka masovnog izumiranja prije 35 milijuna godina moglo bi doista biti to što je jedan krater nastao na visokim širinama, pa izbačena prašina i dim možda nisu zahvatili niti cijelu sjevernu hemisferu.

Inače, pod masovnim izumiranjem se smatra relativno nagli nestanak više od 50 ili 55 % živih vrsta. Čini mi se da je to iz knjige "Usponi i padovi evolucije" od Dagmar Roerlich iz 2005. godine.

Na sjevernoj hemisferi se je Panamska prevlaka zatvorila tek prije tri milijuna godina, što je usmjerilo tok morskih struja ka visokim širinama sjevenog Atlantika, gdje je došlo do povećanja oborina, pa tako i pojačanog padanja snijega, što je opet stvorilo ledenjačke kape na Grenlandu.

Korado je OK i svaka mu čast. Neovisno o njegovom predavanju smatram da asteroid Apofis ne bi mogao biti opasan za nas da smo mi jedno normaalno društvo kao što nismo. Ovako masovna histerija može prouzročiti veliku štetu i prije samog udara. Nezgodno bi bilo i kada bi Apofis opalio negdje u Evropu, jer se na našem kontinentu nalazi oko 143 nuklearnih reaktora, a Apofis bi na mjestu udra izazvao potre magnitude barem od devet.
Ja nisam rasist, ja sam mizantrop.

Offline Arkturus

  • AstroPjesnik
  • *****
  • Postova: 5077
  • Lokacija: Virgo superskup
  • Spol: Muški
Nisam siguran kad se točno zatvorila panamska prevlaka (trebao bih pogledat u literaturu), ali to nije ni bitno. Značajno je da se davno prije počela zatvarati i to je već uzrokovalo promjene morskih struja. A generalno zahlađenje Zemljine kugle protezalo se od kraja Eocena do danas. Jasno da je tu bilo velikih izmjena glacijala i interglacijala, ali srednjak klime cijelo vrijeme je u laganom padu.
Naravno da impakt može uzrokovati veći ili manji pomor udarom i poslijedicama, ali ovog puta čini se da se dogodio manji pomor.
Možda bi i udar pred 65 milijuna godina izazvao manji pomor da se dogodio na npr. 85o sjeverno. Ima tu materijala za razmišljat.