Autor Tema: Mars Science Laboratory - Curiosity  (Posjeta: 69616 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline dag

  • Moderator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 16192
  • Lokacija: Zg
  • Spol: Muški
Odg: Mars Science Laboratory - Curiosity
« Odgovori #470 u: 30.11.2012. u 11:24:15 sati »
Jel imaju oni tamo imbuse? Jesu imbusi apsolutni?  :286:
"Sve sto postoji samo je vise lica istoga, nastalih zbog loma simetrije kod promjene faze, zbog pada energetskog nivoa prilikom inicijalnog sirenja prostora." (Kruno)

Offline garlic

  • AstroBrbljavac
  • *
  • Postova: 1939
  • Lokacija: Zagreb
  • Spol: Muški
Odg: Mars Science Laboratory - Curiosity
« Odgovori #471 u: 01.12.2012. u 12:29:31 sati »
Jel imaju oni tamo imbuse? Jesu imbusi apsolutni?  :286:

 :279:  Nije imbus nego inbus. Ovaj prihvat glave vijka razvila je tvrtka Bauer und Schaurte za prvobitni šesterobridni ključ. Poslije je to razvijeno do zvjezdastih inbusa ili torx-eva. Zašto zvjezdasti inbus? Zato jer omogućuje puno više tolerancije kod prihvata. A 6-bridni inbus mora jako dobro pasati ključu jer samo mala odstupanja od cca desetinke mm neće omogućiti utakanje ključa u tu glavu.
Isto tako su razvijeni phillips križni vijci i pripadajući alat. Pružaju puno veći moment kod stezanja bez mogućnosti iskakanja "šarafcigera" iz glave vijka.
U životu sam stegnuo na stotine tisuća vijaka, naime prije nego bih postao strojovođa manevre radio sam 8 godina na servisu i popravku tih lokomotiva koje sad vozim.
Bit znanosti je u tome što ona ispravlja samu sebe - Carl Sagan.

I'm a Jedi, like my father before me...


Offline davor

  • Važna Osoba
  • AstroVeličanstvo
  • *****
  • Postova: 12847
  • Lokacija: Zagreb
  • Spol: Muški
Odg: Mars Science Laboratory - Curiosity
« Odgovori #472 u: 01.12.2012. u 12:45:48 sati »
 A ja sam uvijek  vjerovao kako proizvođači raznih aparata namjerno razvijaju razne vrste glava vijaka zato da drugi ne bi mogli tako lako bez posebnih alata čačkati po njihovim proizvodima, sami ih otvarati i pokušavati popraviti. Poludim kada ne mogu otvoriti fen ili peglu ako prije toga ne preturpijam neki stari izvijač i tako ga uništim za sve druge namjene.
Ja se ne želim raspravljati, samo hoću kazati da sam u pravu.

Offline Steblaj

  • AstroBrbljavac
  • *
  • Postova: 1541
  • Lokacija: Pula
  • Spol: Muški
Odg: Mars Science Laboratory - Curiosity
« Odgovori #473 u: 01.12.2012. u 14:31:38 sati »
Najviše volim one glave koje izgledaju kao da su za odvijač sa ravnom glavom, a zapravo u sredini imaju ispupčeni dio, tako da ravna crta ne ide neprekinuto od ruba do ruba.
SkyWatcher APO 100/900
TS APO 80/480
AZ-EQ6GT
Orion OAG Deluxe + ALccd5L-IIc
Canon 600d

Offline garlic

  • AstroBrbljavac
  • *
  • Postova: 1939
  • Lokacija: Zagreb
  • Spol: Muški
Odg: Mars Science Laboratory - Curiosity
« Odgovori #474 u: 01.12.2012. u 20:41:39 sati »
Još jedna slika sa Marsa  :zubo:




Atacama pustinja u Chileu. Ovakvo područje istražuje MSL ali na Marsu. Gale krater je vrlo interesantan jer u njemu postoji aluvijalna tvorevina iz koje je vidljivo da je sa planine Mount Sharp nekad tekla voda. I ta voda donese svakog vraga, oblikuje stijene i zaokružava kamenčiće koje kotrlja. A može se naći i koja prazna puževa kućica  :D.
Bude to MSL snimio, samo da stigne u podnožje Mount Sharpa.
Bit znanosti je u tome što ona ispravlja samu sebe - Carl Sagan.

I'm a Jedi, like my father before me...


Offline ruka

  • AstroPjesnik
  • *****
  • Postova: 5754
  • Lokacija: Zg
  • Spol: Muški
Odg: Mars Science Laboratory - Curiosity
« Odgovori #475 u: 01.12.2012. u 22:05:16 sati »
:279:  Nije imbus nego inbus. Ovaj prihvat glave vijka razvila je tvrtka Bauer und Schaurte za prvobitni šesterobridni ključ. Poslije je to razvijeno do zvjezdastih inbusa ili torx-eva. Zašto zvjezdasti inbus? Zato jer omogućuje puno više tolerancije kod prihvata. A 6-bridni inbus mora jako dobro pasati ključu jer samo mala odstupanja od cca desetinke mm neće omogućiti utakanje ključa u tu glavu.
Isto tako su razvijeni phillips križni vijci i pripadajući alat. Pružaju puno veći moment kod stezanja bez mogućnosti iskakanja "šarafcigera" iz glave vijka.
U životu sam stegnuo na stotine tisuća vijaka, naime prije nego bih postao strojovođa manevre radio sam 8 godina na servisu i popravku tih lokomotiva koje sad vozim.

Zapravo je taj standard patentiran prvi put u Americi početkom 20-tog stoljeća pod nazivom Allen key od, čini mi se, istoimene firme. Inbus je došao tamo negdje pred drugi svjetski rat u Europu. Prva sva slova su oznaka ključa, unutarnji šesterokut na Njemačkom.
Phillips standard onemogućuje pretezanje na način kad se pretjera sa momentom alat iskoči iz glave. Torx je upravo suprotan i zato se koristi u pravilu sa moment ključem, jer je napravljen da alat nikada ne iskoči van glave pa kad bi neki jaki momak krenuo stezati vijak bez kilo ključa vrlo lako se desi da pretjera i vijak pukne.
A ono sve drugo služi da ljudi ne čačkaju i popravljaju sami što proizvođač smatra da ne bi trebali.

Offline dag

  • Moderator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 16192
  • Lokacija: Zg
  • Spol: Muški
Odg: Mars Science Laboratory - Curiosity
« Odgovori #476 u: 01.12.2012. u 22:56:59 sati »
Hvala na ispravci Garlic.
"Sve sto postoji samo je vise lica istoga, nastalih zbog loma simetrije kod promjene faze, zbog pada energetskog nivoa prilikom inicijalnog sirenja prostora." (Kruno)

Offline Danijel

  • CEO of research space operations at the Observatory Apollo
  • Administrator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 21568
  • Lokacija: Virovitica
  • Spol: Muški
    • Zvjezdarnica
Odg: Mars Science Laboratory - Curiosity
« Odgovori #477 u: 03.12.2012. u 18:09:44 sati »
Upravo traje presica  [10*

| Teleskopi: SkyWatcher MAK 127 / 1500 i Celestron 11 SCT 280 / 2800 |
| Fotoaparati: EOS 450D i 650D | Astrokamera: Astrolumina QHY 5-II-c |
| Montaža: NEQ-6 PRO GoTo SkyScan | Dvogledi: Panorama 8 x 56 i TS 20 x 90 |
| Lokacija: φ = 45°49'11" N,  λ = 17°21'26" E,  h = 135 m. |
| SVIJET FOTONA | ZVJEZDARNICA APOLLO |

Offline Danijel

  • CEO of research space operations at the Observatory Apollo
  • Administrator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 21568
  • Lokacija: Virovitica
  • Spol: Muški
    • Zvjezdarnica
Odg: Mars Science Laboratory - Curiosity
« Odgovori #478 u: 03.12.2012. u 20:37:26 sati »
Ukratko, by Miroslav Ambruš-Kiš:

• Instrumenti ravni osjetljivosti kakvog CSI laboratorija rade iznimno precizno
• Na roveru je 17 raznih kamera
• Trpali su u SAM, posljednji instrument u nizu, tzv. najobičnije uzorke tla više puta i istresali ga da bi uklonili eventualne tragove još nečega sa Zemlje
• “Najobičnije” zato da imaju referentne sastave s kojima se uspoređuju “neobični”. I tih “najobičnijih” će još trpati u analizi da bi je ponavljali
• U jednom su uzorku pronašli ugjikove spojeve s tri, dva ili jednim atomom ugljika s jednim, dva ili tri atoma klora (zeleno na slici). Tek se utvrđuje je li ugljik donesen sa Zemlje i to dosta rigoroznim postupkom...


| Teleskopi: SkyWatcher MAK 127 / 1500 i Celestron 11 SCT 280 / 2800 |
| Fotoaparati: EOS 450D i 650D | Astrokamera: Astrolumina QHY 5-II-c |
| Montaža: NEQ-6 PRO GoTo SkyScan | Dvogledi: Panorama 8 x 56 i TS 20 x 90 |
| Lokacija: φ = 45°49'11" N,  λ = 17°21'26" E,  h = 135 m. |
| SVIJET FOTONA | ZVJEZDARNICA APOLLO |

Offline Danijel

  • CEO of research space operations at the Observatory Apollo
  • Administrator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 21568
  • Lokacija: Virovitica
  • Spol: Muški
    • Zvjezdarnica
Odg: Mars Science Laboratory - Curiosity
« Odgovori #479 u: 07.12.2012. u 00:45:36 sati »
Upravo traje presica  [10*

S tim u vezi, Kako je miš pojeo lava.

Hvala Marinu na slikovitom naslovu :286: :sesir:

| Teleskopi: SkyWatcher MAK 127 / 1500 i Celestron 11 SCT 280 / 2800 |
| Fotoaparati: EOS 450D i 650D | Astrokamera: Astrolumina QHY 5-II-c |
| Montaža: NEQ-6 PRO GoTo SkyScan | Dvogledi: Panorama 8 x 56 i TS 20 x 90 |
| Lokacija: φ = 45°49'11" N,  λ = 17°21'26" E,  h = 135 m. |
| SVIJET FOTONA | ZVJEZDARNICA APOLLO |